Plastično je fantastično

Svijet boja

Autor: Dario Kraljić, Beč, Austrija

Boje jeseni maslinika

JEDAN - Foto & Copyright: Čiovka


DVA - Foto & Copyright: Čiovka


TRI - Foto & Copyright: Čiovka


OSTAVLJENE - Foto & Copyright: Čiovka

U SVIM BOJAMA - Foto & Copyright: Čiovka

Autor: Čiovka
Blog: Pripadan tebi

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 55

Bayerov polikarbonat je čisti pobjednik za pametne telefone

Vlasnici pametnih telefona uskoro će moći fotografirati još bolje fotografije zahvaljujući razvoju polikarbonata u Bayerovom institutu Material Science.

Bayer je razvio visoko transparentni tip polikarbonata koji je i visoke toplinske postojanosti Apec. Od tog tipa se mogu izrađivati trajnije i kvalitetnije leće za bljeskalice što će omogućiti i kvalitetnije fotografije napravljene pametnim telefonima. Prema tvrdnjama iz Bayera, navedeni tip polikarbonata Apec omogućava i prirodnije boje.

"Naš materijal već se sada koristi za izradu automobilskih farova. Sada će se koristiti i za druge namjene u drugim područjima" naglašava g. Wilfredo Aquilar, rukovoditelj Bayerovog tehničko - prodajnog odjela u Singapuru. Prema njegovim riječima "Apec u potpunosti zadovoljava zahtjeve kupaca jer je stvaran u uskoj suradnji s njima pa njegove karakteristike vrlo precizno zadovoljavaju potrebe industrije i potrošača".



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly
Bayer Material Science

Plastika s kojom sam svakodnevno u doticaju

Autor: Boris Vujević, Split

Tjednik za kulturu, znanost i društvena pitanja Hrvatski fokus u svojoj rubrici Znanost objavio je dva članka o plastičnim vrećicama. Jedan je članak "Zašto ne treba oporezivati ili zabranjivati plastične vrećice" autora ovog bloga, a drugi je članak prof. dr. sc. Igora Čatića koji još jednom analizira pozadinu prijedloga Direktive o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica koju je ovih dana predložio povjerenik Europske komisije za zaštitu okoliša Janez Potočnik. Članak je vrlo informativan i zanimljiv pa ga prenosim u cijelosti.

Na plastičnim vrećicama EU ne gubi radna mjesta?

Hrvatski fokus, 22. studenoga 2013.

Tanke plastične vrećice su sve drugo, osim ekološkog problema

Članak na ovom portalu Umjesto da otvara, Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (25. listopada 2013.) raskrinkao, je zašto je povjerenik EU-a za okoliš J. Potočnik pokrenuo zabranu ili visoko oporezivanje tankih plastičnih vrećica. Ovaj puta su kompetentne ustanove u Hrvatskoj stale na stranu očuvanja radnih mjesta i to s razlogom. A zeleni histeričari su još jednom dokazali da ih ne brinu hrvatski nacionalni interesi, nego njihova služba političarima i krupnom kapitalu koji ih financiranju.



U proteklih 20 godina svjedočimo histeriziranju uporabe, sada još samo tankih plastičnih vrećica (onih do 50 mikrometara). U Hrvatskoj je započelo kada je Regionalna podružnica Greenpeacea iz Budimpešte financirala sa sumom tadašnjih 120 neto plaća sveučilišnih nastavnika, skupinu stručnjaka da napadnu plastične vrećice i proizvodnju PVC-a. S PVC-om su uspjeli, vrećice se još drže. Što ne znači zauvijek. Tko je vodio projekt? Pravnica s iskustvom u menadžmentu. A o plastici je znala toliko da je napisala jednu od najglasovitijih rečenica koju sam ikada pročitao. »Među crnogoricom najproširenije je drveće«. Prevedeno na vrećice to glasi: »među polietilenom najproširenija je plastika«, umjesto »među plastikom je najprošireniji polietilen«. Sada se protiv vrećica bori treća generacija zelenih aktivista na čelu s Vj. Piršićem. Najčešće s dvojbenim argumentima, faktoidima.

Pred 20 godina započela histerija protiv plastičnih vrećica

Povod za ovaj tekst je emisija 1. programa Hrvatskog radija Eko radar (20. studenoga 2013.). Emisiju je vodila iskusna novinarka S. Celebrini, a sudjelovali su Vj. Piršić (Eko-Kvarner), B. Ivšić (Zelena akcija) i autor (Društvo za plastiku i gumu). Voditeljica je uložila veliki trud i kontaktirala povjerenika J. Potočnika. U jednom trenutku priloga duljeg od 5 minuta, postavljeno je pitanje je li tom direktivom EU ukida radna mjesta. Odgovor je bio znakovit. »Baš i ne, jer većina tankih vrećica se uvozi iz zemalja izvan EU-a.« To su hrvatski stručnjaci oduvijek tvrdili, akcija Italije 2011. da se ukinu klasične plastične vrećice, po novoj terminologiji, tanke plastične vrećice. Možda i ostalim EU zemljama i ne treba ta proizvodnja.

EU se direktivama bori protiv konkurencije, ali i Hrvatske

I sada dolazimo do ključnog trenutka. Što mi znamo službeno o proizvodnji plastičnih vrećica u Hrvatskoj ili uopće što znamo o proizvodnji u Hrvatskoj? Koja je i ovako devastirana izvezla u 2012. robe za 9,6 milijardi eura. A toliko napuhani turizam, koji se mjeseci ne skida iz medija, čak možda malo više od 7 milijardi. Možda pomogne zdravstveni turizam da se ta brojka poveća.

Hrvatskoj treba i proizvodnja plastičnih folija za ambalažu, uključivo plastičnih vrećica. Zašto? Djelatnik jedne od organizacija kojima bi to trebao biti osnovni posao, postavlja pitanje trenutno najdjelotvornijem i najupornijem borcu za plastične vrećice gospodinu R. Deši, inače suradniku i ovog portala. »Budući da Državni zavod za statistiku nema podatke o proizvodnji vrećica, je li možda znate koji udio u ukupnoj proizvodnji plastičnih vrećica čine tanje od 50 mikrometara, a koliko u ukupnoj potrošnji na tržištu RH?« Evo odgovora R. Deše koji djeluje na tom polju iz hobija, jer mu to ne piše u opisu radnog mjesta.

»Pouzdanih podataka nemam, podatci su procjene iz prošlogodišnje ankete koju sam načinio u 2012. u suradnji s proizvođačima plastičnih vrećica. U Hrvatskoj se godišnje proizvodi 12 do 13.000 t plastičnih folija za ambalažnu plastiku. Od toga je oko 3.000 do 4.000 t plastičnih vrećica, od čega je 40 do najviše 50 % onih od polietilena visoke gustoće (PE-HD) a te su tanje od 50 mikrometara (one od polietilena niske gustoće (PE-LD) i polipropilena (PP) su u pravilu deblje i za višekratnu upotrebu). Potencijalni kapaciteti za proizvodnju ambalažnih folija, uključivo vrećica su oko 100.000 t/god, a kapaciteti za recikliranje i do 40.000 t/god.«

Prema spoznajama autora proizvodnja plastičnih vrećica i ostalih ambalažnih filmova i folija je čisti neto izvozni posao. Ti se proizvodi izvoze pretežno u najrazvijenije i ekološki najsvjesnije zemlje poput SR Njemačke.

Neto izvozni proizvodi

Potrebu nastavka proizvodnje ambalažnih folija, uključivo vrećica obrazložilo je Ministarstvo gospodarstva i svoje je mišljenje dostavilo Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Evo dijela teksta MINGO.

»Usvajanje prijedloga za izmjenu Direktive negativno bi se odrazilo na gospodarstvo RH budući da bi došlo da zatvaranja tvrtki proizvođača vrećica te do zatvaranja radnih mjesta. Za Hrvatsku koja se nalazi u gospodarskoj krizi iznimno je važno svako radno mjesto. Takva odluka ugrozila bi prema nekim procjenama oko 1.600 radnih mjesta i 64 tvrtke, neke od njih otplaćuju kredite uložene u modernizaciju proizvodnje. Ova činjenica predstavlja dodatni argument protiv prijedloga za izmjenu Direktive.«

Slične stavove dostavili su MZOIP i Hrvatska gospodarska komora, Klaster kemije, plastike i gume te Društvo za plastiku i gumu. U navedenoj je emisiji svoj stav iznio zamjenik ministra M. Zmajlovića, gospodin H. Dokoza. Rekao je da se problem gospodarenja plastičnog otpada, uključujući i onaj od vrećica mora promatrati u kontekstu gospodarenja cjelokupnog otpada. Hrvatska smije 2013. odložiti na odlagališta 1,7 milijuna tona otpada, od čega otpada na onaj od vrećica koji 4 tisuće tona ili jedva 0,25 %.

Konačno kompetentni stvorili osnovu za pravu odluku

Shvativši da se ne može igrati na kartu plastičnih vrećica na kontinentu, Povjerenik i zeleni su svoju pozornost usmjerili na otpad u moru. Naglašavaju da plastični otpad u moru čini 80 % ukupnog otpada. Kada bi to i bilo pouzdan podatak, to ne znači da 80 % čine plastične vrećice. Međutim tu ima dva pitanje koja su opasnija za mora od vrećica.

Vjeran Piršić

S motrišta zaštite okoliša, zeleni histeričari trebali bi najprije reagirati na nazočnost kruzera u Jadranskom moru. Jedan od članaka naslovljen je Zabraniti kruzere bez pogona za obradu otpada, (Vjesnik, 8. rujna 2011.). Drugo nad Hrvatskom se nadvila opasnost uporabe oskoplastike za vrećice. Vrlo lošeg rješenja. Ali o tome naši zeleni ne govore (jer ne pišu, to su opasni tragovi). Očito nisu dobili direktivu, ili ne razumiju u čemu je problem.

I upadnica (breaking news) od 21. studenoga 2013. »Sirijski bojni otrovi će se zbrinuti potapanjem u more.« Hoće li sada gospodin Vj. Piršić podići borbu protiv zagađenja mora na najviši mogući stupanj? Dvojim, takva pitanja su izvan dometa njega i političke stranke u kojoj će biti ili već je važan faktor. Lakše je stalno neargumentirano govoriti o plastičnim vrećicama.

Plastične vrećice više onečišćuju mora od bojnih otrova???

Isplati li se pisati? Za sada još uvijek se isplati. Naziru se vremena kada će se morat prestati. A ovom Portalu pripada zasluga da je na tvrdnje iznesene na njemu odgovarao Povjerenik EU-a. I raskrinkao se do kraja. Tanke plastične vrećice su sve drugo, osim ekološkog problema.

Možda bi hrvatski mediji konačno trebali shvatiti da se zbog tankih plastičnih vrećica, koje čini 0,12 % ukupnog otpada koji će završiti na hrvatskim odlagalištima u 2013. ne isplati trošiti medijske minute i mrčiti papir. Radije bih sudjelovao u razgovorima u kojima bi se raspravljalo kako da Hrvatska prepusti svoje vodeće mjesto u EU nekom drugom. O čemu drugom zgodom.

Prof. Igor Čatić

Izvori:
Hrvatski fokus: Na plastičnim vrećicama EU ne gubi radna mjesta?
Europska komisija:
- Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica
- SAŽETAK PROCJENE UTJECAJA - Prateći dokument uz Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o izmjeni Direktive 94/62/EZ o
ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica

Ovih dana u pothodniku na Trnju

Snimio: Patrik Krpan, riječki student zagrebačkog PMF-a

Rekao je prof. dr. sc. Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i glasnogovornik Društva za plastiku i gumu - u svojoj poruci državnim institucijama i proizvođačima plastičnih vrećica povodom prijedloga povjerenika Europske komisije za zaštitu okoliša Janeza Potočnika za promjenu Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica.

Plodovi jeseni

Autor: Matej Štegar, Ptuj, Slovenija
web: VREMENSKA POSTAJA ORESJE PRI PTUJU / VP OREŠJE / NUMIZMATIKA

Oporezivanje jednokratnih plastičnih vrećica
vodi ka povećanoj smrtnosti zbog trovanja hranom

Kupci koji se prebace s jednokratnih plastičnih vrećica na višekratne plastične vrećice ili torbe izlažu se riziku od trovanja zbog kontaminacije hrane koja se prenosi u takvim vrećicama - upozoravaju stručnjaci.



6 milijardi jednokratnih plastičnih vrećica godišnje se potroši širom Velike Britanije, a sada vlada predlaže uvođenje naknade od 5 Ł penija (oko 45 lipa) kako bi ograničila njihovu potrošnju.

Povećano korištenje višekratnih vrećica ili torbi, tzv. "bags for life" moglo bi dovesti do neočekivanih pojava bolesti i trovanja jer kupci u njih stavljaju novokupljene artikle, a u njima su prethodno držali svježe meso i povrće. Ovaj komentar dolazi usred rastućeg pritiska na javnost da se koriste višekratne vrećice i torbe, kao dio ekološke kampanje.

Nick Clegg, zamjenik premjera Velike Britanije, objavio je da se u Engleskoj planira uvođenje naknade od 2015. godine na jednokratne plastične vrećice od 5 Ł penija (oko 45 lipa) kako bi ograničila njihovu potrošnju, a potakla korištenje višekratnih vrećica i torbi.

Škotska vlada planira uvesti sličan sustav godinu dana ranije i oporezivati jednokratne plastične i papirnate vrećice, kao što je već uvedeno u Welsu i Sjevernoj Irskoj.

Ali, vodeći znanstvenici da takve mjere predstavljaju ozbiljnu opasnost po javno zdravlje jer su višekratne vrećice i torbe često "značajno kontaminirane" bakterijama.

Hugh Pennington, profesor emeritus bakteriologije na Sveučilištu Aberden, koji je vodio dva velika istraživanja o E.coli bakteriji, izjavio je da te mjere mogu rezultirati "povećanjem broja slučajeva trovanja hranom. Stoga trebamo biti oprezni u provođenju oštrih mjera kako bi prisilili ljude da koriste višekratne vrećice i torbe. Stoga, postoje plastične vrećice koje se koriste samo jednom i bio bih vrlo nesretan kada bi mi se naplaćivala naknada na vrećice koje se koriste za hranu. Bilo koja vrećica u kojoj se nosilo meso - zamotano ili nezamotano, ne bi se smjela ponovno koristiti, jer vrećica možda izgleda čista, međutim na njenoj površini lako se mogu pronaći brojne bakterije".

U najnovijem pokusu kojeg su provele novine Sunday Post, odabran je određeni broj višekratnih vrećica i torba koje su analizirane na Glasgow Caledonian sveučilišnoj Školi zdravlja i znanosti o životu.


Višekratne plastične i platnene vrećice i torbe bile su predmet istraživanja i laboratorijskog ispitivanja na Glasgow Caledonian sveučilišnoj Školi zdravlja i znanosti o životu

Znanstvenici su analizirali jedan kvadratni centimetar svake višekratne vrećice i torbe, što je uključivalo plastične i platnene vrećice i torbe. Pokazalo se da su 4 od 9 vrećica i torbi svrstane u "značajno kontaminirane".


Prof. Kofi Aidoo

Profesor Kofi Aidoo, vodeći stručnjak bakterijskih otrova i trovanja hranom izjavio je da bi te vrećice "trebale biti oprane i dezinficirane na uobičajene načine, kako bi se izbjegli rizici trovanja hranom".

"Povrće koje dolazi u kontakt s unutrašnjosti takvih višekratnih vrećica i torbi, može lako biti kontaminirano" - izjavio je prof. Kofi Aidoo i dodao: "Brojni kupci te prazne višekratne vrećice i torbe drže u bunkeru automobila i to toplo okruženje automobila je najgore moguće mjesto kada su u pitanju bakterije. Od jedne bakterije u vrlo kratkom vremenu nastanu tisuće".

"Ukoliko će kupci morati plaćati za vrećice i koristiti ih više puta, izražavam zabrinutost jer to povećava rizik od trovanja hranom. Stoga, ljude treba savjetovati da prije svake upotrebe takvih višekratnih vrećica i torbi iste moraju očistiti".

Nakon što je u San Franciscu zabranjena upotreba jednokratnih plastičnih vrećica, sveučilište Pensilvanija provelo je istraživanje kojem je utvrđeno povećanje prijema u bolnice zbog bakterijskih infekcija za 25 %.

U studiji se zaključuje: "Zabrana jednokratnih plastičnih vrećica dovodi se u vezu sa 46 %-tnim povećanjem smrtnosti zbog trovanja hranom, što na godišnjoj razini iznosi 12 smrtnih slučajeva".



Izvori:
The Telegraph: Tax on shopping bags 'will lead to more food poisoning'
The Sunday Post: Experts warn of ‘bag for life’ E-coli health threat
Studija: Grocery Bag Bans and Foodborne Illness - University of Pennsylvania School of Law
Animated flags

Na dječjem igralištu

Autor: Marija Grandić, Crikvenica

Najveći utjecaj na ljudsko zdravlje
predstavljaju česte nekorektne informacije

Izjavio je: dr.sc. Viktor Simončič
- na portalu Zrnca mudrosti uz šalicu kave
u kolumni Okoliš i zdravlje

Viktor Simončič rođen je u Ljubljani 1948. g. Doktorirao je 1976. g. na Fakultetu kemijskog inženjerstva, Sveučilišta u Karlsruheu, Njemačka, i zaštitom okoliša profesionalno se bavi od kraja sedamdesetih. U profesionalnoj karijeri radio je na različitim mjestima, u istraživanjima i nastavi na više sveučilišta, u industriji, bio je pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja RH, v.d. direktora Državne uprave za zaštitu okoliša RH i savjetnik vlade u Ministarstvu za prostor in okolje Republike Slovenije. Danas djeluje kao samostalni savjetnik pri Svjetskoj banci kao i na projektima EK. Radi kao samostalni savjetnik (Vikos, Sisak) i uključen je u mnoge domaće i europske projekte. Objavio je više znanstvenih i stručnih radova, autor je i koautor više knjiga i publikacija. Aktivan je i u radu nevladine scene.

Ljepotica s plastičnim radiom

Autor: Ilija Dadasović, Graphic designer & Photographer
web: Foto Studio Paola

NOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 54

Europa će do 2020. godine trošiti 170 milijardi plastičnih boca.


Plastika u ambalaži i pakiranju ima najznačajniji utjecaj i to potvrđuje predviđanje instituta za tržišna ispitivanja Ceresana koje u najnovijoj analizi predviđa da će se do 2020. godine u Europi trošiti 170 milijardi plastičnih boca godišnje.

Plastični spremnici postaju vrlo važan segment sustava pakiranja, ne samo u području pića, već i u pakiranju hrane, kozmetike i farmaceutskih proizvoda te proizvoda za održavanje higijene. Nove, moderne tehnologije punjenja kao i razvoj PET plastenki otpornih na toplinu otvorilo je nove mogućnosti pakiranja. Posebno se to odnosi na jednokratne PET plastenke koje su vrlo popularne i zauzimaju sve veći i veći udio na tržištu u posljednjih 8 godina.

S druge strane, polietilen se najviše koristi za pakiranje deterdženata.

Prema područjima, najveći porast potražnje se očekuje u Istočnoj Europi, Rusiji i Turskoj. U tim područjima trenutno je još uvijek niska potrošnja zapakiranih pića po glavi stanovnika te se očekuje najveći porast upravo na području pića.

Ali, u mnogim zapadnim zemljama segment tržišta pića, kao što su limunade i vode, već je relativno zasićen te se tu ne očekuje neki značajniji porast potrošnje plastične ambalaže.





Izvori:
Plastic and rubber Weekly: Europe to use 170bn plastic bottles a year by 2020
Animated flags

Autor: Prof. Gazimir Halimehmeti, Ulcinj, Crna Gora

Pafa (Packaging and Films Association) - britansko udruženje proizvođača plastične ambalaže i filmova uključilo se u seriju negodovanja širom Europe vezanih uz plan Europske komisije za ograničavanje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica.


Izvršni direktor Pafa, g. Barry Turner izjavio je da "prijedlog povjerenika Europske komisije da bi države članice EU same mogle odrediti metodologiju smanjivanja potrošnje plastičnih vrećica, 'prekoračio granicu' i takav prijedlog ima iznimno upitnu okolišnu legitimnost, posebno što studije na koje se poziva grubo pretjeravaju u procjeni utjecaja vrećica na okoliš. Vrijeme je da političari i na razini EU i Velike Britanije već jednom odustanu od ovakvih prijedloga".

Turner je izjavio da su jednostavno "zalutali" u vremenu kada je industrija širom Europe iznimno proaktivna u predlaganju i primjeni mjera na smanjenju utjecaja vrećica na okoliš.

Pafa zajedno s drugim udruženjima širom Europe poziva Europsku komisiju da još jednom razmisle o svom pristupu ovom problemu te da tom prilikom koriste znanost umjesto što se služe neodrživim 'zelenim' politikama.

Jednokratne plastične vrećice nisu nikakav značajan problem otpada i odlagališta. Prema istraživanju nevladine udruge Keep Britain Tidy (Održimo Britaniju čistom), na listi od 26 najčešćih predmeta koje se odbacuju, plastične vrećice su na 21. mjestu.

"Same vrećice, njihovo korištenje i životni vijek čine nemjerljivo mali udio u čovjekovom ugljikovom tragu, i ne bi trebale nekorektno biti prozivane od strane političara", rekao je izvršni direktor Pafa, g. Barry Turner.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly: Pafa: EU 'losing its way' on plastic bags
Animated flags

Svojevremeno se autoru ovog bloga, dok je bio u sasvim jednoj drugoj funkciji, glavni tajnik Hrvatskog kickboxing saveza, javio prijatelj fotoamater Goran Mehanović i ponudio pomoć u radu saveza. Zaključili smo da bi najbolji doprinos dao kada bi fotografirao kickboxing priredbe i prvenstva kako bi te fotografije poslužile kao ilustracija izvještaja i novinskih članaka.

Kako rečeno, tako i učinjeno. Goran je dobio detaljne upute - moraš uslikati ovo, pa onda ono, svakako i ovo, a bilo bi dobro i ono, ali nikako ne zaboravi ovo i ono. Naravno, od samog početka izgledalo je prilično katastrofično - te nema pristupa, te svjetlo nije odgovarajuće, pa blješti reflektor, smeta se publici, te kut nije baš najbolji. Jednostavno ne ide.

Goran nezadovoljan, ja nervozan. Propada nam suradnja. U jednom trenutku rekoh mu: "Ma slikaj što te volja, zaboravi što sam ti rekao". Natjecanje je završilo i kad smo pregledavali fotografije, sve one prije onoga "Ma slikaj što te volja" bile su takve da Goran nije želio da ih se objavi. Ali, sve one nakon tog trenutka - mene su ostavile bez daha. Jedan sasvim novi pogled na kickboxing.

Odlučili smo i pozvali na suradnju fotoamatere iz Hrvatske i javila se grupa fotoamatera iz Splita, okupljena oko firme "SOHO Sustavi". Uspostavljena je suradnja i nastale su tisuće fotografija, neke su postale klasika svjetske kickboxing fotografije, objavljivane su po cijelom svijetu, korištene za plakate, brošure, a neke su završile i u knjigama o kickboxingu. Ekipa je pozivana na nekoliko međunarodnih velikih natjecanja da foto dokumentiraju događanja.

Sve u svemu, ovdje je manji izbor dijela fotografija, koji se mogao povezati s plastikom. Jedan sasvim novi prikaz i kickboxinga i plastike kao nezamjenjivog materijala za zaštitnu opremu kickboksača.

A SADA PAMETNO - Foto & Copyright: SOHO Sustavi


PLASTIČNI SRAZ - Foto & Copyright: SOHO Sustavi


I KLASIČNI I PLASTIČNI NOKAUT - Foto & Copyright: Goran Mehanović


A … ZUBI - Foto & Copyright: Ilija Veselica


PLASTIKA GLAVU ČUVA - Foto & Copyright: SOHO Sustavi


POPIJ, UZMI ZRAKA - Foto & Copyright: SOHO Sustavi

Autori: Nikola Smernić, Ilija Veselica, Goran Mehanović

Zabrana ili oporezivanje plastičnih vrećica moglo bi smanjiti njihovu potrošnju za 80 %. Novi EU prijedlog mogao bi tražiti od država članica da izaberu između tri načina kako smanjiti otpad od plastičnih vrećica.



"Plastično čudovište" - kreacija slovenskog umjetnika Mihe Artnaka, prikazano ispred zgrade sjedišta Europske komisije u Briselu 2011. Foto: Francois Lenoir / Reuters

Države članice Europske unije mogle bi smanjiti potrošnju plastičnih vrećica za 80 %, kažu u Europskoj komisiji i to uvođenjem naknade ili čak zabrane.

Plastične vrećice su glavni uzrok onečišćenja mora koje je ozbiljna opasnosti za morski život te su pojedine zemlje već poduzele mjere smanjivanja njihovog korištenja uvođenjem dodatnih poreza. Zamjenik premijera Velike Britanije Nick Clegg obećao je da će uvesti porez na jednokratne plastične vrećice koje se daju potrošačima u supermarketima u Engleskoj.

Potrošnja vrećica dramatično je smanjena u Irskoj nakon što je uvedena dodatna naknada, a slična naknada nedavno je uvedena i u Sjevernoj Irskoj, a supermarketi u Velsu izvještavaju o padu korištenja jednokratnih plastičnih vrećica za 96 % nakon što je prije dvije godine uvedena naknada. Škotska je donijela odluku o uvođenju naknade od 5 Ł penija (oko 45 lipa) koja stupa na snagu od iduće godine.

Europska komisija predlaže novu direktivu koja će zahtijevati od zemalja članica da izaberu između tri načina kako smanjiti otpad od plastičnih vrećica: oporezivanje, postavljanje nacionalnih ciljeva ili uvođenja zabrane.

Janez Potočnik, povjerenik Europske komisije za zaštitu okoliša izjavio je: "Poduzimamo akcije kako bi smo riješili ozbiljan i vrlo vidljiv okolišni problem. Svake godine, više od 8 milijardi plastičnih vrećica završava kao otpad u Europi, uzrokujući enormnu ekološku štetu. Pojedine zemlje članice su već postigle odlične rezultate u smanjenju potrošnje plastičnih vrećica. Ukoliko bi i ostale zemlje slijedile te primjere, mogli bi smo smanjiti ukupnu potrošnju u Europskoj uniji i do 80 %."

Postavljanje ciljeva smanjenja pokazala se kao slaba mjera. U Velikoj Britaniji, glavni trgovački lanci zatražili su nekoliko godina da provedu program smanjenja, ali potrošnja je i dalje ostala visoka, oko 8 milijardi vrećica svake godine. Europska unija procjenjuje da svaki građani prosječno godišnje potroši 500 vrećica.

Industrija ambalaže je odgovorila da većina građana koristi te jednokratne plastične vrećice više puta, na primjer kao vrećice za smeće, ali da to ne smanjuje ukupnu potrošnju.

Kritičari kažu da prijedlog Europske komisije ne ide dovoljno daleko i dozvoljava članicama previše manevarskog prostora dozvoljavajući im postavljanje vlastitih ciljeva, umjesto da se u cijeloj Europskoj uniji odrede jasne mjere koje će učinkovito smanjiti potrošnju plastičnih vrećica.

Margaret Auken, članica Parlamenta Danske iz stranke Zelenih kaže: "Dok je Europski pristup smanjenju plastičnih vrećica već odavno trebao biti definiran, komisija je dozvolila da se dođe do krajnjih granica. Ne postavljanje jasnih ciljeva za ograničavanje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica ugrožava izglede da do smanjenja u Europi i dođe. Umjesto jasnih mjera, Komisija ostavlja otvorenu mogućnost državama članicama da same odluče kako i koliko će smanjiti potrošnju tih vrećica".

Kada plastične vrećice, ili njihovi komadi nađu put do mora, tada to predstavlja glavnu opasnost za morski život. Mrtvi kit pronađen na južnoj španjolskoj obali imao je u svom želucu 17 kg plastičnog otpada uključujući i plastične vrećice. Ribe, morske ptice i sisavci mogu progutati plastiku koju ne mogu probaviti što dovodi do začepljenja crijeva ili uzrokuje gušenje.

U EU se procjenjuje da oko 500 tona malih plastičnih komada, odnosno otprilike oko 250 milijardi pojedinačnih komadića, pluta samo u Mediteranu. U Pacifičkom oceanu, ogromno područje veličine miliona milja zauzeto je gigantskom plivajućom nakupinom smeća, koje se sastoji od malih komada otpadne plastike.

Jedan od ključnih problema s plastičnim vrećicama je taj što su one vrlo lagane i male te vrlo lako mogu završiti u okolišu, unatoč svim naporima da se recikliraju. Europska komisija je upravo to prepoznala kao ključni razlog za poduzimanje mjera za smanjenje potrošnje vrećica i ostale plastične ambalaže. Prvi korak ka uvođenju propisa koji ograničavaju potrošnju na europskoj razini učinjen je 2011. godine, a za ove sadašnje mjere će trebati najmanje 2 godine da se provedu u praksi.

Prema najnovijim procjenama, od 2008. godine Europska unija proizvodi 3,4 miliona tona plastičnih vrećica svake godine.

Izvori:
The Guardian: Plastic bag charge or ban 'could cut use in Europe by 80%'
Animated flags

Plastic Office

AND AT THE END, AFTER WORK PARTY
Foto & Copyright: Petra Višnjić

Autor: Petra Višnjić, Zagreb

Njemačka industrija plastične ambalaže zauzela je jasan stav prema inicijativi europskog povjerenika za okoliš, Janeza Potočnika i kako su je nazvali, na pritisak iz Bruxellesa. Ne smije se zanemariti jedna važna pojedinost. Potočnik predviđa samostalno odlučivanje u svakoj državi samostalno o toj zabrani ili uvođenju visokih poreza. A akcija je potaknuta onečišćenjem mora plastičnim vrećicama. Valja pokušati smjestiti ovu mogućnost u konkretni hrvatski kontekst.

Novoosnovana politička stranka bivše ministrice zaštite okoliša, dr. sc. Mirele Holy, ORaH uz pomoć hrvatskoga ekologističkog gurua Vjerana Piršića, pokušat će taj nevažni problem podići na razinu pozornosti dovoljnu za europsku kampanju. Bit će zanimljivo kako će reagirati ostale stranke i partije. Savjet, ugledajte se u Njemačku. Zašto?

Njemačka je razvila izvrstan sustav gospodarenja otpadom, pa tako i za plastičnim otpad. Dostignuta je kvota od 98 posto sakupljanja i obrade tog otpada. Pri čemu Nijemci naglašavaju da je taj stupanj dostignut i na poticaj građana svjesnih da je plastična ambalaža nužnost suvremenog svijeta, ali da se mora poduzeti sve da se minimira onečišćenje okoliša. To se postiže ispravnim gospodarenjem, a ne zabranama.

U ovoj kontekst izvrsno se uklapa jedno argentinsko iskustvo. Mariana Campera koja radi u španjolskoj redakciji Međunarodnoga programa Hrvatskog radija objavila je 28. listopada 2013. tekst Sakupljanje otpada kao zanimanje.

Evo nekoliko misli.
"U Argentini oni koji daju ogroman doprinos recikliranju otpada su Kartonaši. To je zanimanje doživjelo golemi porast nakon gospodarskog kraha argentinske ekonomije 2001. Njihov je zanat sakupljanje kartona i derivata papira po ulicama gradova, koje kasnije preprodaju u terminalima za reciklažu. Krenuli su kopati po otpadu zbog velike nezaposlenosti i ekstremnog siromaštva u kojem su se našli. Podatci govore da je 2002. u Buenos Airesu bilo oko 40.000 kartonaša. Danas se procjenjuje da ih je oko 20.000, ali gradske vlasti priznaju jedino oko njih 6.000. Oni su upisani u Program urbanih reciklatora. Čak su nekada imali poseban vlak koji je prometovao nekoliko puta dnevno i u kojem su mogli prevoziti svoja pretovarena kolica, poznat kao Bijeli vlak.

Otkad su preplavili ulice glavnoga grada, počeli su se organizirati u zadruge i podijelili područja djelovanja. Početkom ove godine desetak kooperativa potpisalo je ugovor s Vladom Ciudad de Buenos Airesa prema kojem zajednički upravljaju selektiranim otpadom unutar Capital Federala. U međuvremenu kartonaši su dobili službeni naziv Urbani reciklatori otpadnih materijala. Tako su dobili pravo na socijalno osiguranje, osiguranje od nezgode i ekonomski poticaj kako bi se zadovoljili zdravstveni i sigurnosni standardi.

Po novom sustavu kartonaši su obvezni prikupiti otpad koji se može reciklirati unutar određenoga područja, a potom ga predati na mjesto gdje se sortira i priprema za dalju prodaju u reciklažnoj industriji. S druge strane, gradska uprava je dužna osigurati proračun svakoj zadruzi kako bi imale mjesto za odvajanje otpada (Zelene točke), potrebnu logistiku, uniforme te novac za plaćanje socijalnog osiguranja i financijskih poticaja. Tako ljudi koji su iz očaja krenuli kopati po otpadu, dobivaju priznanje za stvarne zasluge u očuvanju okoliša i barem neku sigurnost u poslu koji je postao dio argentinskog folklora."

Vrlo vrijedne ideje, posebno za gradonačelnika Zagreba, Milana Bandića. Dok se ne izgradi spalionica i uz toliko nezaposlenih, organizirajte i ovdje kartonaše. Plastičnog otpada i u Hrvatskoj ima na desetke tisuća tona. Vrlo vrijedne sirovine, posebno sada kada više praktički nema proizvodnje plastike u Hrvatskoj. A svi donositelji odluka o plastičnim vrećicama trebali bi slijediti primjer SR Njemačke. A na dan objave ovog teksta održava su u Hrvatskoj gospodarskoj komori skup: Odlagališta bez otpada od gume i plastike (ispravan hrvatski naziv bio bi Odlagališta bez gumenog i plastičnog otpada).

Poziv svim donositeljima političkih odluka. Prestanite se zamarati s peterorazrednim problemima. Osnovni problem je što nemamo proizvoda koje bi izvozili i uništavanje svega onog što stvara realnu novu vrijednost. A plastične vrećice mogu zaposliti ljude i biti vrijedan izvor sirovina. Zapamtite, svatko tko napada plastične vrećice napada najekološkiju vrećicu jer sve ostale su lošije.

Prof. Igor Čatić

Animated flags

GIRLS STUFF - Foto & Copyright: Marko Sladić


KUPANJE - Foto & Copyright: Marko Sladić


DJEČJI SVIJET - Foto & Copyright: Marko Sladić



Autor: Marko Sladić, urednik portala Črčkarije
Web: Portal Črčkarije - www.crckarije.com

Bauk oporezivanja i zabrana plastičnih vrećica kruži Europom!

Cijeli ovaj blog posvećen je razotkrivanju pozadine ovakvih odluka i razotkrivanju pozadine i stvarnih namjera napada na plastiku i plastične proizvode. Jedan od stvarnih razloga i pozadina odluke koja se sprema u Europskoj komisiji, a koju bi Hrvatska mogla bespogovorno prihvatiti, jer mi smo "veći katolici od Pape", opisao je prof.dr. Čatić u postu "Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara". Na žalost, ima tu i drugih interesa, a najmanje ekoloških.

Što će se dogoditi i kakve će se odluke donijeti, još ćemo vidjeti, a u ovom postu, kao prilog nepostojećoj diskusiji dajem pregled argumenata zašto ne treba uvoditi namete na plastične vrećice ili ih čak zabranjivati.

Prije nego navedem stručno i znanstveno potvrđene dokaze, valja se podsjetiti nekoliko znakovitih izjava:

George Monbiot u "The Guardianu" - "Plastične vrećice nisu pokora ovog planeta, njihovo najveće zlo je što nam skreću pažnju s puno važnijih problema".

Vladimir Ferdelji: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice su vrlo konkurentan proizvod u svakom pogledu (cjenovno, kvalitativno, ekološki, praktično) pa proizvođači proizvoda od ostalih materijala, koji ne mogu dostići takvu konkurentnost, vape za uvođenjem nameta ili zabrana na plastične vrećice".

Vladimir Ferelji: "Stvarni problem plastične vrećice je taj što ona vrlo brzo i vrlo uočljivo pokazuje naše ponašanje".

U nastavku je pregled argumenata, koji su inače detaljnije objašnjeni na ovom blogu, a ovdje se daju u skraćenom i preglednom obliku:

1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje)

2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda.

3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,2 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada.

4. Ugljikov trag plastične vrećice je samo 0,05 % prosječnog ugljikovog traga čovjeka. Znanstvenici Denkstat instituta u Austriji su izračunali da prosječni ljudski ugljikov trag korištenjem plastičnih vrećica tijekom cijele godine je jednak ugljikovom tragu kojeg čovjek ostvari vožnjom automobila u samo 13 minuta.

5. U Hrvatskoj se procjenjuje da prosječni stanovnik godišnje potroši oko 200 plastičnih vrećica i proizvede 300 do 500 grama otpada od plastičnih vrećica.

6. Nakon što je u San Franciscu uvedena zabrana plastičnih vrećica, potrošnja papirnatih vrećica porasla je dvostruko no što je bila prije zabrane iz jednostavnog razloga što je gotovo svaki kupac za prenošenje iste količine kupljenih potrepština uzeo dvije ili tri papirnate vrećice, a ukupno je to četverostruko veći negativni utjecaj na okoliš.

7. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica.

8. Ukoliko se u Hrvatskoj uvede dodatna naknada ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %.

9. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće.

10. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U jednom dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastične vrećice čine 2,9 % ukupno prikupljenog otpada.

11. Brojna istraživanja potvrđuju da ugljikov trag plastičnih vrećica je znatno niži od ugljikovog traga proizvoda za istu namjenu od drugih materijala. Papirnate vrećice imaju 10 puta veći staklenički utjecaj, faktor potrošnje prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći od faktora plastičnih vrećica.

12. Procjena životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je izradilo Britansko ministarstvo za zaštitu okoliša utvrdila je da plastična vrećica ima značajno manji indeks potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential).

13. Potrošnja sirovine za papirnate vrećice je 22 puta veća nego sirovine za proizvodnju plastičnih vrećica

Izračun usporedbe među vrećicama različitih materijala:

14. Potrošnja sirovine…………………………………….- plastika 1, papir 22 > 22 puta više
15. Staklenički efekt………………………………………- plastika 3, papir 30 > 30 puta više
16. Faktor trošenja prirodnih resursa…………………..- plastika 0,0045, papir 0,25 > 62 puta više
17. Eutrofikacija (prihrana mora i vodenih tokova).......- plastika 0, papir 0,025
18. Potrošnja vode (za 1000 vrećica)………………….- manje od 1 litre za plastične vrećice
……………………………………………………………..- 3800 litara za papirnate vrećice > 17 puta više
……………………………………………………………..- 27000 litara za pamučne torbe > 135 puta više

19. Ili izračun na drugačiji način:
- da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode
- da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode
- da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode.
- za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema)

20. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C₂H₄) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama.

21. Sa ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica)

22. Za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i tom prilikom upotrijebe se znatne količine opasnih i štetnih kemikalija kao što su natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijev bisulfit, klor, titan dioksid, polialuminijev klorid.

23. U otpadnim vodama nakon proizvodnje papira pronađeni su teški metali.

24. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida. Pri uzgajanju pamuka otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000.

25. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti.

26. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije.

27. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima depolimerizacije koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo.

28. Istovremeno, valja zabilježiti da se za porizvodnju polietilena potroši 150 kJ/cm³, za proizvodnju čelika 250 kJ/cm³ i za proizvodnju aluminija 600 kJ/cm³.

29. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona.

30. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj.

Računica za Sjedinjene Američke Države je još drastičnija:
Sjedinjene Američke Države koje imaju 310 miliona stanovnika, godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni šleper može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150000 papirnatih vrećica ili 92000 pamučnih vrećica odnosno torbi, što znači da u Sjedinjenim Američkim Državama za prijevoz plastičnih vrećica treba 22963 šlepera, za papirnate vrećice 413333 šlepera (odnosno 18 puta više nego za isto broj plastičnih vrećica) i za platnene vrećice odnosno torbe 673913 šlepera (29 puta više nego za isti broj plastičnih vrećica).

Evo, slične računice prikazane na drugi način:

U jedan 20 stopni kontejner stane:
- Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a)………….1 800 000
- Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a……..300 000
- Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih)…………………………….....45 000
- Papirnih vrećica s ručkama……………………………………………65 000
- Pamučnih vrećica odnosno torbi………………………………………72 000
- Jutene vrećice odnosno torbe………………………………………….25 000
- Torbe od tkanog polipropilena (tzv. green bag).……………………..42 000
- Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe)………………………..55 000

31. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO₂ i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture.

32. Ukoliko se zabrane jednokratne plastične vrećice, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada.

33. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima.

34. Uvođenje nameta ili čak zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača.

35. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata.

36. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova.

37. Uvođenje naknada na jednokratne plastične vrećice ili čak zabrana, značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike.

38. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju.

39. Bez sustava recikliranja, koji će uvođenjem naknada i zabrana biti ugrožen, gube se i sve ostale prednosti plastike i plastičnih proizvoda. Gube se ne samo sirovine i energija već i svi pozitivni efekti sustava recikliranja koji donose pozitivne ekonomske i ekološke efekte.

40. Danas je u Hrvatskoj oko 60 proizvođača plastičnih vrećica i sirovina za plastične vrećice u kojima je zaposleno skoro 2000 radnika. Sve te male proizvodnje, da bi bile konkurentne jeftinom i sve kvalitetnijem uvozu iz Kine morale su u posljednjim godinama značajno investirati u svoje proizvodne strojeve i opremu, ne bi li postigli što ekonomičniju i kvalitetniju proizvodnju. U pravilu su u tome uspjeli, ali su se kreditno zadužili. Naravno, nije njihov proizvodni program samo plastične vrećice, već i druge ambalažne folije, ali s tako nepovoljnim tržišnim uvijetima i opterećenim poslovanjima, skupim kreditima i skupoj energiji, i najmanji poremećaj može dovesti do zatvaranja ukupne proizvodnje. Jer prostora za uštede, restrikcije i smanjivanja jednostavno više nema.

41. Ukoliko se u Hrvatskoj želi poštivati odluka Europske komisije, koja će najvjerojatnije prepustiti svakoj zemlji članici samostalnu odluku hoće li uvesti naknadu ili zabranu, Hrvatska ne treba uvoditi dodatnu naknadu jer se na plastične vrećice već plaća naknada. Trenutno važećim, ali i prijedlogom novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, svaki proizvođač (odnosno onaj koji ambalažu stavlja na tržište - a to bi trebali biti uvoznici i trgovci) plaća naknadu za zbrinjavanje od 1500 kuna za svaku tonu plastičnih vrećica stavljenu na hrvatsko tržište. Na žalost, za one ekološki znatno štetnije papirnate vrećice plaća se 375 kn, a za platnene vrećice samo 150 kn po toni.

42. Oporezivanje ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica nisu nijednim stručnim i znanstvenim dokazom potkrepljeni niti dokazani. Nema tu nikakve ekološke, energijske, ekonomske, higijenske, zdravstvene, tržišne prednosti. Objašnjenja zagovaratelja oporezivanja i zabrana kao i političara koji donose takve odluke jednostavno su lažna, senzacionalistička, temelje se na krivim postavkama, netočnim i lažnim informacijama ili sa sasvim nekom drugom svrhom ili interesom u pozadini (interesi raznih lobija, zarade, osiguranje nekih vlastitih interesa, zaštita uvoznika, nekih drugih proizvodnji), a nikako interesima zaštite okoliša i brige za zdravlje ljudi i očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te očuvanje nacionalne ekonomije. Takve odluke jednostavno su populističko dodvoravanje neinformiranoj ili namjerno krivo i lažno informiranoj javnosti, odnosno glasačkoj bazi koja je kroz duže vrijeme pripremana za takva rješenja.

Evo, danas je dvije godine od kako sam počeo pisati ovaj blog. Ovo je 506. post. Obljetnice valja obilježiti jer nas ponukaju da se okrenemo malo unazad, da pogledamo što smo htjeli, a što ostvarili i da u razlici toga uočimo što bi trebalo popraviti te krenuti dalje. Još bolje.

Čitateljima je poznato, a upravo oni su u ove dvije godine ostvarili više od 76 000 posjeta, blog je posvećen plastici i plastičnim predmetima iz našeg svakodnevnog okruženja. Možda nešto više je bilo govora o plastičnim vrećicama, ali, osnovni smisao bio je dati čitateljima točne i provjerene informacije, povezati se na dokaze i vjerodostojne izvore. Zašto pišem ovaj blog? u stvari, opisao sam u svom prvom postu, 6. studenog 2011. godine.

Kao čitatelj, gledatelj i slušatelj dnevnih medija i čitatelj brojnih drugih časopisa i revija, web portala, sudionik foruma susrećem se s brojnim neopravdanim napadima na plastiku i plastične predmete. Negdje neko napiše neku katastrofičnu izjavu, ilustrira to slikom smetlišta ili fotomontažom kornjače s komadićem plastične folije u ustima i naši, ali i svjetski mediji to nekritički prenose, urednici još dodaju bombastične naslove i eto ti zgražanja javnosti o toj pokori, opasnosti, nesreći.

Današnji tempo života i rada, obaveze koje nam donose svakodnevni problemi i potreba za prevladavanjem, ne ostavljaju nam vremena svakoj stvari posvetiti se koliko ona možda zaslužuje. Ima onih koji će se time baviti. Da, stvarno bi bilo nerealno očekivati da će čitatelji do u detalje znati sve o plastici i plastičnim predmetima. Stoga tu postoji struka, znanost, dobra inženjerska praksa, iskustvo i tada treba njih pitati i poslušati. Međutim, na žalost to nije tako.

Znanost i znanstvenici su vrlo često zaokupljeni sami sobom, struka se bavi preživljavanjem u ovim užasnim uvjetima tržišta i jednostavno nema nitko vremena sustavno plasirati točne i provjerene informacije i kontrirati svim tim lažima i paušalnim ocjenama. Pravovremeno reagirati. S druge strane novinari svih medija pritisnuti rokovima, ali i potrebom za čitanošću. gledanošću ili slušanošću, nemaju vremena (ne želim vjerovati da ne žele) provjeravati na više strana te javnosti predočavati dokazane činjenice.

U takvim uvjetima javljaju se koje kakvi plašitelji, galamdžije, katastrofičari i vikači, koji samo da je strašnije to bolje, protivnici svega i svačega, ideološki toksikolozi, eko-teroristi i eko-fašisti (nisu to moje složenice) koji se bore protiv svega i svačega, koji bi nas vratili u srednji vijek i licemjerno (jer i oni itekako koriste plastiku) se bore protiv plastike i upotrebe plastičnih predmeta, manipuliraju činjenicama, prešućuju jedne, prenaglašavaju druge, plasiraju faktoide. Sve u svemu manipuliraju s javnosti, ne bi li ostvarili neke svoje ciljeve. A lepeza tih ciljeva je vrlo, vrlo široka, na žalost, najmanje ekološka, najmanje briga za čovjeka i svekoliki okoliš. Rade po principu "kol'ko plate, tol'ko galame"

Jer, kako reći da je netko zaštitnik okoliša, koji se savjesno odnosi prema okolišu, ekolog iliti ekobrižnik, a istovremeno se javno zalaže za rješenja koja su upravo protiv zaštite okoliša i zdravlja ljudi? Takvi obmanjuju javnost, protiv su razvoja, praktičnosti, ekonomičnosti, energijske učinkovitosti.

Eto, sve su to razlozi zašto svoje slobodno vrijeme provodim ispred monitora, pišem i iznosim najbolje što znam o plastici na ovom blogu. Sve ne bi li javnost vidjela i prepoznala što je stvarna istina, da javnost nepotrebno ne bude uplašena, da se racionalno i odgovorno odnosi prema plastici i plastičnim predmetima. Ali, najvažnije je da ima provjerene i stručno - znanstveno dokazane činjenice, a onda je na svakom od nas kako će se odnositi. Treba znati i posljedice i ovog i onog drugog djelovanja. Tek tada će javnost znati pravilno postupati i ostvariti sve prednosti koje, u ovom slučaju, plastika nosi.

Na blogu se je ove dvije godine upravo o tome pisalo. Pisali su se analitički članci, radila se veća ili manja istraživanja i sve je to završilo na ovom blogu. Možda najveći odjek u javnosti je imao članak "21 razlog zašto ne treba naplaćivati plastične vrećice" koji je nastao kao reakcija na prijedlog bivše ministrice zašite okoliša da se uvede naknada na plastične vrećice. Preko ovog bloga povezali su se proizvođači plastičnih vrećica, stručnjaci i znanstvenici iz Društva za plastiku i gumu te je poduzeto niz aktivnosti kako se ta štetna odluka ne bi donijela.

U stranim medijima u kojima je autor često komentirao: New York Times, Washington Post, Chicago Cronicle, Toronto Star, Financial Times, News Tribune, Wall Street Journal, Linkedin i brojni drugi - koristio se post "Croatian contribution to the American discussion: 'Should Cities Ban Plastic Bags?'".

Veće istraživanje na blogu bilo je o zabranama plastičnih vrećica - 1.dio i 2. dio, koje čitatelji mogu vidjeti preko poveznica s lijeve strane, gdje je nakon jednogodišnjeg rada i istraživanja sačinjen pregled stanja zabrana i naknada na plastične vrećice u svijetu i ti se pregledi redovno obnavljaju. Posebno mi je drag komentar jednog čitatelja koji je napisao: "Dobiti ovakav iscrpan tekst o jednom proizvodu i to besplatno je nešto fantastično. To bi se u svijetu platilo par tisuća USD po primjerku. Nažalost ne postoji u Hrvatskoj nagrada koja bi nagradila takvu popularizaciju znanosti i struke".

Kao posljedica tog istraživanja, možda najvažniji je zaključak da se sve te (ipak u globalnim razmjerima malobrojne) mjere ne donose radi zaštite okoliša i zdravlja ljudi. To je samo izgovor. Donose se samo i samo zbog zaštite vlastitih interesa, zaštite svojih tržišta, svojih proizvodnji i svojih ekonomija ili osobne (političke ili materijalne) promocije donositelja. Naravno, svi ti predlagatelji i donositelji takvih restriktivnih propisa pravdaju se zaštitom okoliša, smanjenjem onečišćenja, brigom za budućnost planete Zemlje.

Osim o vrećicama riječi je bilo o bisfenolu A gdje je jasno rečeno da plastična ili plastificirana ambalaža hrane koja sadrži bisfenol A ne utječe negativno na ljudsko zdravlje prvenstveno zbog preniske koncentracije štetnih tvari koja se ili ne može detektirati ili je toliko niska da ne može negativno djelovati. Također, ne mogu se istraživanja na laboratorijskim životinjama tek tako jednostavno preslikati na ljude.

U više navrata pisano je o PET ambalaži, a kao odgovor na brojna katastrofična upozorenja o navodnoj otrovnosti, kancerogenosti i brojnim drugim, opasnostima PET ambalaže napisan je širi članak "PET ambalaža: da ili ne" koji je prenesen u više web portala i časopisa.

Bilo je riječi i o oksoplastici. Javnosti je predstavljena ta zamka koja se nudi ne bi li se navodno riješili plastičnog otpada. Jasno je rečeno da je oksoplastika iznimno štetna po okoliš i zdravlje ljudi jer se takva plastika raspada, odnosno fragmentira u sitnije komadiće i kao takva raspršuje po okolišu. Umjesto da se plastika ne raspada, da se pokupi, reciklira i ponovno iskoristi.

Slična je priča i s bioplastikom - i onom bioizvornom i onom biorazgradivom. Bioplastika da, ali samo u nekim određenim slučajevima. Bioizvorna plastika je dobra kada se radi od bio ostataka kako bi se smanjio bio otpad, ali prijeti opasnost poskupljenja hrane ako se krene u uzgajanje biljaka samo za proizvodnju bioizvorne plastike. Jednostavno, isplativije je kukuruz uzgajati za proizvodnju sirovina za bioizvornu plastiku nego za ljudsku i stočnu prehranu.

Što se biorazgradive plastike tiče - i taj je jasan stav iznesen na ovom blogu. Biorazgradiva plastika "da", ali samo u određenim i vrlo ograničenim uvjetima (medicina, pelene i sve one tvari koje je skuplje i ekološki nepovoljnije odvajati, prikupljati i čistiti), a sva ostala plastika se treba koristiti upravo zbog svojih prednosti, a to su ne razgradivost, što omogućava prikupljanje i recikliranje ili energijsku oporabu, odnosno u svakom slučaju ponovno korištenje ili iskorištavanje sadržane energije, čime se upravo štedi na resursima i energiji, a to je ono pravo i odgovorno ekološko postupanje.

Razrađen je i pojam greenwashinga (http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/2013/08/1631691170/greenwashing.html) gdje su čitatelji upoznati s ovom sve raširenijom pojavom s kojom se razni proizvodi prikazuju ekološki prihvatljivijim nego što jesu - bilo da se laže, bilo da se umanjuje ili preuveličava, bilo da se prešućuju stvarne činjenice, a sve s cilje zavaravanja kupaca i ostvarenja bolje prodaje.

Metode protivnika plastike su licemjerne, ali jednostavne i vrlo razvidne. To se je u ove dvije godine jasno iskristaliziralo na ovom blogu. Najprije se pusti da se određeni problem napuše, malo po malo se doziraju poluinformacije, lažni podaci, dozvoljava se da postane veliki problem, stalno se ukazuje na negativnosti, manipulira se javnost, a mediji to prenose. Iz dana u dan. I novinari su uvjereni kako prenoseći takve informacije u stvari rade nešto korisno, upozoravaju javnost na nešto loše. E, kada određeni problem naraste i kada se više ne zna što je starije kokoš ili jaje tu nam se javljaju političari koji iz sasvim nekih drugih razloga (ne rijetko ili bolje reći u pravilu sasvim osobnih) donose rješenja o naknadama i zabranama, uvjeravajući javnost da je upravo to rješenje na tragu bolje zaštite okoliša, zdravlja ljudi i brige o životinja. A na žalost rješenja su u pravilu protiv zdrave pameti.

Sve je to u ove dvije godine bila tema ovog bloga. Koliko se je uspjelo doći do šire javnosti - baš i nije, ali upornost se isplati, kažu.

Ono što smatram posebno velikim uspjehom ostvarenim također preko ovog bloga je i sporazum između Zelene liste i Društva za plastiku i gumu, što je svjetski presedan, a u stvari trebala bi biti najnormalnija stvar. Zelena lista i Društvo plastičara i gumaraca našli su se na zajedničkom programu i potpisali zajednička polazišta. Šire je opisano u postu "Povijesna suradnja plastičara i zelenih". Jednostavno rečeno - što nas zbližava, što nam je zajedničko, a to je: zaštita i briga o okolišu, optimalno korištenje plastike i plastičnih proizvoda, odgovoran i održivi odnos od početka pridobivanja sirovine do krajnjeg zbrinjavanja nakon isteka uporabnog vijeka, uštede energije, resursa i prirodnih vrijednosti, promoviranje višekratnog i racionalnog korištenja, odvojenog prikupljanja i recikliranja. To je temelj zajedničkih aktivnosti i polazišta za daljnja djelovanja.

Blog cijelo vrijeme pokušava razotkriti istinu, razbiti mitove koji su već usađeni u javnosti i opisati pozadinu svih tih zabluda, poluinformacija, faktoida i neistina, a sve je to prikazano u rubrici "Činjenicama protiv mitova". Od činjenice tko stvarno ubija morske kornjače, preko priče kako se je došlo do fame da vrećice ubijaju 100 000 morskih sisavaca i milion morskih ptica godišnje, pa sve do činjenica da plastične vrećice zatrpavaju naša odlagališta (a u stvari čine samo 0,5 % otpada) ili činjenice da se troše prirodni resursi i skromne zalihe fosilnih goriva (a u stvari istina je da se za njihovu proizvodnju koristi samo 0,5 % nafte ili plina)

Također, uvedena je i rubrika "Naši plastičari" u kojoj se predstavljaju hrvatski proizvođači i prerađivači plastike i na jednom mjestu se daju podaci, a kako bi i čitateljima bloga, ali i drugim zainteresiranima bio olakšan pristup do informacija o našim plastičarskim firmama te olakšan kontakt s njima.

Da bi blog bio dostupniji čitateljstvu, ustanovljen je newsletter (kojih je do sada objavljeno 5) s kojima se brojne čitatelje i facebook prijatelje upoznaje s novostima na blogu. Blog u tu svrhu ima i svoj facebook profil, a sve s ciljem približavanja širem čitateljstvu.

Ostvarena je suradnja s jedinim stručnim časopisom u Hrvatskoj na području plastike i gume Polimeri čijeg je uredništva i autor ovog bloga član, s web portalima ZG Magazin, Hrvatski fokus, Črčkarije.com i s časopisom Majstor.

I na kraju, valja spomenuti projekt koji je upravo u tijeku, a to je propitivanje percepcije javnosti o plastici preko fotografija. Otvoren je "Plastični foto natječaj koji to nije" na koji su pozvani svi da pošalju svoje fotografske uratke s temom plastike i plastičnih predmeta i da nam tim putem pokažu svoj stav o ovom danas sveprisutnom materijalu. Pozivu na natječaj odazvalo se do sada četrdesetak blogera, prijatelja, suradnika, foto amatera i profesionalaca koji su poslali više od 150 fotografija sa zadanom temom, a koje će biti objavljene na blogu u šezdesetak foto galerija. Do sada ih je u Galeriji PLASTIK objavljeno 8 foto galerija, a objave se nastavljaju.

Da, bilo bi lijepo i kad bi uredništvo Blog.hr-a malo više obratilo pozornost na ovaj blog i pokoji puta istaknulo koji članak na naslovnici te tako pripomoglo širenju stručno i znanstveno dokazanih činjenica o plastici i plastičnim predmetima. Ali, danas se slavi, ne govori se o problemima.

Eto, to bi bio jedan, možda i predugačak pregled dvogodišnjeg postojanja ovog bloga. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u njegovom stvaranju, koji su me podržavali, svojim komentarima hrabrili i pohvaljivali, slali mi materijale, sugerirali teme. Upravo zbog njih i i zbog istine ovaj blog postoji, traje i ide dalje.

Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično

AMBALAŽA - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička


BAZEN OLIMPIJSKIH RAZMERA - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička


BELI I BOR - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička


BOR - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička


GAJBICE - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička


TOBOGAN - Foto & Copyright: Mirjana Hnilička

Autor: Mirjana Hnilička, Beograd
Blog: AnaM

Režija, scenario i obrada: RAMIN BAHRANI
Tekst: JENNI JENKINS, RAMIN BAHRANI
Čitao: WERNER HERZOG
Kamera: MICHAEL SIMMONDS
Muzika: KJASTAN SVENISSON



Izvor: YouTube

CRNE VODE
Foto & Copyright: Dragan Nišler


MINIMALIZAM - BOVA
Foto & Copyright: Dragan Nišler


ZOVEM SE CRVENA 1
Foto & Copyright: Dragan Nišler

Autor: Dragan Nišler, Omišalj
Web: Fotozine.org

NEWSLETTER 5

Poštovani,
evo, stiglo je vrijeme za sljedeći NEWSLETTER bloga PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.


Listopad je na blogu obilježio Plastični foto natječaj koji to nije, ali o tome nešto kasnije. Uglavnom, na blogu je svakodnevno objavljivan po jedan post, a evo pregleda objavljenih članaka (klikom na naslov, otvoriti će se povezana web stranica članka):



01.10. - NEWSLETTER 3 - pregled objavljenih članaka na blogu tijekom rujna
02.10. - Potez dana - gradonačelnikov veto na novi namet - o pokušaju uvođenja naplate naknade na plastične vrećice u američkom gradu Denveru, na koji je gradonačelnik stavio svoj veto.
03.10. - Najmanji pas najglasnije laje … samo je pitanje u čijem krilu sjedi? - Europsko udruženje za bioplastiku (European Bioplastics) zatražilo je zabranu jednokratnih plastičnih vrećica.
04.10. - Naši Plastičari - EcoCortec - nastavak predstavljanja hrvatskih proizvođača i prerađivača plastike
05.10. - Činjenicama protiv mitova 10: 1 naprema 7 - slikovni prikaz činjenica o plastičnim vrećicama. Za prijevoz plastičnih vrećica koristi se 7 puta manje kamiona nego za prijevoz istog broja papirnatih vrećica.
06.10. - Plastičari protiv bioplastičara - Europsko udruženje prerađivača plastike koje predstavlja više od 50 000 prerađivača plastike i proizvođača plastičnih predmeta u Europi objavilo je svoju podršku "zelenom dokumentu" Europske komisije o strategiji o plastičnom otpadu u okolišu i istovremeno izražavaju svoju kritiku stavovima bioplastičara.
07.10. - Činjenicama protiv mitova 11 - Istina o plastičnim vrećicama - 6 minutni video koji daje stručno i znanstveno dokazane odgovore na brojne mitove, laži i netočne informacije o plastičnim vrećicama.
08.10. - Amerikanci vraćaju proizvodnju iz Kine - znakovita vijest iz Amerike. Istraživanje BCG-a pokazalo da je repatrijaciji sklono 54% američkih menadžera koji imaju proizvodnje u Kini.
09.10. - Plastične vijesti 50 - Poučavanje djece o plastici - Profesor Averil Macdonald održati će predavanje "Fantastična plastika - ili kako zaraditi svoj prvi milijun" za više od 2300 učenika i njihovih učitelja iz 50 škola u Škotskoj i to na turneji od 6 mjesta u 4 dana.
10.10. - Naši plastičari - Brković d.o.o. - nastavak predstavljanja hrvatskih proizvođača i prerađivača plastike, ovaj puta jedan od najvećih reciklara plastičnih folija.
11.10. - Činjenicama protiv mitova 12 - 90 % kupaca bira plastične vrećice i 90 % njih jednokratne plastične vrećice koristi više puta - slikovni prikaz osnovnih činjenica o plastičnim vrećicama.
12.10. - BPA ometa razvoj fetusa, navodno - Tako je utvrđeno u najnovijem istraživanju kojeg je provela američka Fondacija za borbu protiv raka dojki američka nevladina udruga koja se zalaže za eliminaciju bisfenola A (BPA) iz svih proizvoda koji dolaze u kontakt s hranom. U nastavku članka dan je i trenutni status svjetske legislative o BPA.
13.10. - Plastični foto natječaj koji to nije - poziv svim čitateljima bloga, foto amaterima i profesionalcima da pošalju 3 do 5 fotografija koje predstavljaju njihovo viđenje i stav o plastici, a te će fotografije biti objavljene na blogu. Natječaj (bez nagrada, bez pobjednika, bez propozicija, bez rokova) je otvoren i traje.
14.10. - Misao Dana - Nenad Maljković - komentar predsjednika Eko udruge "Moj otok" - Punat u svom komentaru na Plastični foto natječaj koji to nije.
15.10. - NEWSLETTER 4 - obavijest čitateljstvu bloga o Plastičnom foto natječaju koji to nije.
16.10. - Fotogalerija Plastik - Tomislav Veić - prva fotogalerija u Galeriji PLASTIK, 7 vrhunskih fotografija s prikazom svakodnevnih plastičnih predmeta.
17.10. - GALERIJA PLASTIK - nova rubrika i link s lijeve strane naslovnice bloga - pregled objavljenih fotogalerija koji se svakom novom objavom obnavlja.
18.10. - Izloženost bisfenolu A može povećati rizik od pobačaja - Istraživanje koje je provedeno analizirajući 114 trudnih žena predstavljeno je na godišnjoj konferenciji Američkog društva za reproduktivnu medicinu. Istraživački tim sugerira da izloženost bisfenolu A povećava rizik od pobačaja za 80 %.
19.10. - Fotogalerija Plastik - Mirta Grandić - Druga fotogalerija u galeriji PLASTIK i 2 odlične fotografije sa zanimljivim kutom gledanja na plastične predmete.
20.10. - Plastične vijesti 51 - Novi način pretvaranja plastičnih vrećica u supermaterijal - Zahvaljujući australijskim inženjerima plastične vrećice ne samo da imaju novu svrhu nego postaju i tehnologijom budućnosti. Tim sa Sveučilišta Adelaide nedavno je razvio metodu pretvaranja plastičnih vrećica u ugljikove nanocjevčice.
21.10. - Fotogalerija Plastik - Nikola Smernić - Plastika među kapima - treća fotogalerija u galeriji PLASTIK, 10 vrhunskih fotografija splitskog fotografa, a posebno je iznenađujuće njegova percepcija plastike
22.10. - Samo za njegovu visost glas - Zašto se uvode zabrane i nameti na plastične vrećice koje su, što je nebrojeno puta dokazano, ekološki, ekonomski, energijski, higijenski i zdravstveno najprihvatljivije u odnosu na alternative od drugih materijala (platno ili papir). Zašto se radi u korist svoje štete, zašto se radi u korist većeg zagađenja i opterećenja okoliša, u korist potrošnje energije, u korist veće potrošnje ionako oskudnih i opterećenih prirodnih resursa? Koja je prava pozadina svega toga?
23.10. - Fotogalerija Plastik - Blogerica Zvonka - četvrta fotogalerija u galeiji PLASTIK - simpatičnih 5 fotografija svakodnevnih plastičnih predmeta.
24.10. - Plastične vijesti 52 - Novo otkriće na Titanu: Sastojak od kojega se radi plastika - Sonda Europske svemirske agencije Huygens montirana na letjelicu Cassini otkrila je postojanje propilena na Saturnovom mjesecu Titanu.
25.10. - Fotogalerija Plastik - GP Zagrebancije 1 - peta fotogalerija u galeiji PLASTIK, a prva od dvije najavljene od ovog zagrebačkog autora s 4 fenomenalne fotografije.
26.10. - Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara - članak prof.dr. Igora Čatića o najavljenom prijedlogu Europske komisije kako bi se smanjila uporaba vrećica tanjih od 50 mikrometara, a u stvari priča kako se zatvaraju radna mjesta da bi netko u četiri godine primio milijun eura plaće.
27.10. - Fotogalerija Plastik - Izabela Petković 1 - šesta fotogalerija u galeiji PLASTIK, a prva od dvije najavljene od ove riječke autorice s 3 odlične fotografije.
28.10. - Plastični glazbeni izričaj - prilog o plastici u muzičkoj umjetnosti, video klip pjesme Plastika VIS-a Idoli iz 1981. godine
29.10. - Može i bez zabrana, nameta i gašenja radnih mjesta - Hrvatska reakcija na najavljeni prijedlog Europske komisije kako bi se smanjila uporaba vrećica tanjih od 50 mikrometara
30.10. - Fotogalerija Plastik - blogerica Čiovka 1 - Plastične igre u pijesku - sedma fotogalerija u galeriji PLASTIK, a prva od tri najavljene od ove autorice s Čiova s 3 simpatične fotografije.
31.10. - Plastične vijesti 53 - Uvođenje zabrane i sudski potvrđeno - Vrhovni sud savezne države Kalifornije odbio je zahtjev da se ponovno razmotri uvođenje zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naknada od 5 $ centi na papirnate vrećice u okrugu Marin.

Uvedena je nova rubrika čiju poveznice možete naći s lijeve strane naslovne stranice bloga:
GALERIJA PLASTIK - je rezultat Plastičnog foto natječaja koji to nije. Pregled objavljenih fotogalerija, a redovno će se obnavljati.

S lijeve strane naslovne stranice bloga dana je anketa "Što bi trebalo učiniti s plastičnim vrećicama" koja je obrazložena u postu: "Zašto anketa?" pa Vas pozivam da odaberete jedan od ponuđenih odgovora. Također, na istoj toj lijevoj strani dane su poveznice na preglede sadržaja te na pojedine grupe članaka o određenoj temi - radi bržeg i jednostavnijeg snalaženja čitatelja.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA:
ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 1 (Europa, Sjeverna i Južna Amerika):
- Denver - gradsko vijeće je 30. rujna 2013. izglasalo uvođenje naknade od 5 $ centi (oko 28 lipa) na jednokratne plastične vrećice, ali je gradonačelnik Michael Hanckog uložio veto na tu odluku jer će i taj mali namet potrošače dovesti do velikih troškova.
- Homer - u kolovozu 2012 izglasana zabrana s početkom primjene 1.1.2013., ali je gradonačelnik stavio veto na tu zabranu. 1. listopada 2013. održan je referendum u gradiću Homer na kojem se 56 % stanovnika izjasnilo protiv uvođenja zabrane na jednokratne plastične vrećice te je tako poništena odluka gradskog vijeća iz kolovoza 2012.
- Thurston - okrug - Vijeće povjerenika okruga 30. rujna 2013. odobrilo je uredbu o uvođenju zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naknadu na papirnate vrećice u ovom okrugu, a zabrana stupa na snagu 1. srpnja 2014.
- San Francisco - prvi grad u SAD koji je uveo zabranu jednokratnih plastičnih vrećica 1. travnja 2007. u supermarketima i ljekarnama, a od 1. listopada 2012. zabrana proširena na sve trgovine. Od 1. listopada 2013. zabrana se proširuje i na jednokratne plastične vrećice koje svojim kupcima daju restorani.
- Morgan Hill - Dužnosnici Morgan Hila, gradića od 37.000 stanovnika, oko 30 km južno od San Josea, odobrili su na svojoj sjednici 2. listopada 2013. uvođenje zabrane na jednokratne plastične vrećice i na polistrirensku ambalažu. Na papirnate vrećice uvedena je naknada od 10 $ centi (oko 56 lipa). Uredba stupa na snagu na Dan planete zemlje - 22. travnja 2014.
- Marin - okrug - u siječnju 2011. usvojena odluka o zabrani besplatnog dijeljenja jednokratnih plastičnih vrećica, višekratne plastične vrećice se smiju prodavati, odluka stupila na snagu u siječnju 2012. Civilna udruga "Save the Plastic Bags" zatražila je stavljanje van snage navedene uredbe, nakon što je ista stupila na snagu, jer u okrugu nije napravljena studija utjecaja na okoliš. 25 lipnja 2013. kalifornijski sud podržao je uredbu, ali se je udruga žalila te je 2. listopada 2013. Vrhovni sud Kalifornije odbio zahtjev da se ponovno razmotri navedena uredba čime je uvođenje zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naknada na papirnate vrećice i sudski potvrđena u okrugu Marin.
- Olympia - 8. listopada 2013. gradsko vijeće donijelo je jednoglasnu odluku o uvođenju zabrane jednokratnih plastičnih vrećica. Zabrana stupa na snagu 1. srpnja 2014. Osim zabrane plastičnih, uvedena je i naknada od 5 $ centi (oko 28 lipa) na papirnate vrećice. Osnovni cilj uredbe je smanjiti plastični otpad. Olympia je deseta lokalna samouprava u saveznoj državi Washington koja je uvela zabranu.
- South Lake Tahoe - 15. listopada 2013. gradsko vijeće ponovno je raspravljalo o uredbi koja bi zabranila jednokratne plastične vrećice u ovom gradiću. Odluka o uvođenju zabrane donesena je s 3:2, a stupiti će na snagu 3 mjeseca nakon donošenja (od 15. siječnja 2014.) i primjenjivati će se u trgovinama namirnicama i kod opskrbljivača hranom, dok će se 12 mjeseci nakon donošenja uredbe zabrana proširiti na sve trgovine na malo.
- Engleska - U sklopu predizborne kampanje koja je započela u rujnu 2013. potpredsjednik britanske vlade Nick Clegg - inače vođa liberalnih demokrata, izjavio je da će se u Engleskoj od jeseni 2015. uvesti naknada od 5 Ł centi (oko 45 lipa) na jednokratne plastične vrećice.
- Zadnja obnova podataka: 16. listopada 2013. - 22:00 - revizija 10.

ZABRANE PLASTIČNIH VREĆICA 2 (Afrika, Azija, Australija):
- Cuttack - povjerenik federacije za kriket centralne zone Indije 25. rujna 2013. donio je odluku da će na station koji prima 45000 gledatelja, prilikom predstojećeg susreta kriket reprezentacije Indije i Australije, koji će se održati 26. listopada 2013. biti zabranjeno unošenje polietilenske ambalaže, plastičnih čaša i plastičnih vrećica s vodom.
- Zadnja obnova podataka: 3. listopada 2013. - 20:00 - revizija 4

IZ POVIJESTI BLOGA:
Podsjećam čitatelje ovog newslettera i bloga na neke zanimljivije stare postove objavljene na blogu:
08.11.2011. - Plastične vrećice - da ili ne? - Svjedoci smo, kako u studenom 2011. (tako isto i početkom studenog 2013.) aktiviranja kampanje protiv plastičnih vrećica, a pogotovo nakon zabrane korištenja jednokratnih plastičnih vrećica u Italiji. Na žalost, u cijeloj ovoj priči najglasniji su koje-kakvi „kvazi ekolozi“, dokazivatelji svega i svačega protiv plastike, plastičnih vrećica. Na žalost, najmanje se čuje riječ stručnjaka, stručnih institucija (čast časnom izuzetku - prof.dr. Igoru Čatiću - neumornom borcu za znanstvenu istinu, kao i njegovoj suradnici mr.sc. Maji Rujnić Sokele - čije sam mnoge stručne članke pročitao i koristio u ovom materijalu). I u takvim okolnostima događa se da se jednom izjavljena glupost ponavlja i nekritički prenosti iz dana u dan, pogotovo od nestručnih i senzacionalistički nastrojenih novinara - i to jednostavno postaje činjenica - da ne kažem „znanstvena“. Kako smo svi mi kao građani izloženi svakodnevnim bombardiranjem o otrovnosti i opasnosti „najlon vrećica“, siguran sam da se i mnogi od nas pitaju što je stvarno istina. Stoga je ovo pregledni članak koji ukazuje na nekoliko osnovnih činjenica o plastičnim vrećicama.

S nadom da će Vas teme zanimati te da ćete naći nove i korisne informacije o plastici, a veselila bi me i suradnja, srdačno Vas pozdravljam do idućeg broja NEWSLETTER-a PLASTIČNO JE FANTASTIČNO.

Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično