Plastično je fantastično

Ušteda energije korištenjem plastike dovoljna za pokretanje 46 miliona automobila


Studija analizira činjenice o energiji vezano uz plastične proizvode.

Studija austrijskog instituta Denkstatt, objavljena u lipnju 2010. godina po prvi puta obuhvatila je analizu utjecaja na okoliš 173 plastična proizvoda kroz cijeli njihov životni ciklus. Rezultati studije vrlo su zanimljivi, a prezentirani su i u Europskom parlamentu, a pobudili su veliko zanimanje u svjetskoj znanstvenoj zajednici.

Austrijski istraživači iz Denkstatta - konzultantskog instituta za održivi razvoj predočili su do sada najjasniju sliku o emisijama CO2 plastičnih proizvoda i proizvoda izrađenih od alternativnih materijala i njihovu ulogu u klimatskim promjenama.

Konačni rezultati studije najprije su recenzirali svjetski priznati stručnjaci i sveučilišni profesori koji se bave analizama životnih ciklusa i tek onda je studija objavljena. Ono što se odmah ističe jeste da korištenjem plastike kao materijala od kojeg se izrađuju brojni svakodnevni proizvodi u odnosu kada bi isti bili izrađeni od alternativnih materijala (papir, staklo, drvo, metal) godišnje u europi uštede oko 2300 miliona GJ - ili da budem slikovit to je kao da 114 nuklearki Krško radi cijelu godinu bez prekida. Ta ušteda energije ekvivalent je za 50 miliona tona nafte, odnosno u atmosferu nije emitirano oko 120 miliona tona stakleničkih plinova.

Studija naziva "Plastic Contribution to Climate Protection" (Doprinos plastike zaštiti klime) utvrdila je podatke koliko prosječni stanovnik svojim svakodnevnim djelovanjem proizvede CO2, odnosno ostavi ugljikovog traga (carbor footprint) u atmosferi te usporedila ugljikov trag tijekom životnog ciklusa plastičnih proizvoda s alternativnim materijalima u pakiranju, trensportu građevinarstvi i konstrukciji i izradi uređaja za eko-energiju (kao npr. solarni paneli, vjetro elektrane).

Wilfried Haensel - izvršni direktor Plastic Europe (Europskog udruženja plastičara) komentirao je: "Studija instituta Denkstatt stavila je pod znak pitanja svu negativnu percepciju, ističući prednosti ovog materijala kada ga se gleda kroz cjeloživotni ciklus", te je zaključio: "Samo zamislite - uštediti 120 miliona t stakleničkih plinova predstavlja 38% ostvarenja Europskog cilja u realizaciji Kyoto protokola za smanjenje emisije stakleničkih plinova."

Članica Europskog parlamenta gđa. Eija-Riitta Korhola komentirala je: "Pristup ove studije vrlo je aktualan - fenomen klimatskih promjena je toliko ozbiljan da moramo poduzeti ozbiljne akcije i više si ne smijemo dopustiti da se zadržavano samo na propagandnim akcijama", te je zaključila "potrebne su nam činjenice i stvarni dokazi na temelju koji ćemo zasnivati našu regulativu".

Rezultati studije odnose se na prikaz ugljikovog traga prosječnog europskog stanovnika (uključene zemlje Europske zajednice + Norveška i Švicarska - 27+2) i predočili su nam da je svaki stanovnik svojim djelovanjem prosječno u toku godine proizvede oko 14 t CO2, a samo 1,3%, odnosno 170 kg prouzročeno je korištenjem plastičnih proizvoda.

Ukratko, brojčani podaci ističu:

• Studija je obuhvatila analizu 173 plastična proizvoda iz svakodnevnog života
• U Europi (27+2) je potrošeno oko 46 miliona t plastike u 2007. godini.
• Studija je utvrdila utrošenu energiju tijekom cijelog životnog ciklusa navedenih plastičnih proizvoda

Učinak korištenja plastičnih proizvoda pojednostavljeno prikazan je:

• Korištenjem plastičnih proizvoda umjesto proizvoda izrađenih od alternativnih materijala, godišnje se u Europi uštedi 2300 miliona GJ energije, što je ekvivalent potrošnji od 50 miliona tona sirove nafte.

• Korištenjem plastičnih proizvoda emisija stakleničkih plinova smanjena ja za 120 miliona t godišnje, što predstavlja godišnju emisiju Belgije (2000. g) ili 38% europskog plana za usklađivanje s Kyoto protokolom.

• Ugljikov trag prosječnog stanovnika Europe (27+2) godišnje je oko 14 t CO2, a samo 1,3%, odnosno 170 kg posljedica je korištenja plastičnih proizvoda

• Zamjenom plastike s alternativnim materialima kod analiziranih proizvoda potrošnja energije porasla bi 46% (tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda) i povećala bi emisiju stakleničkih plinova za 50%

• Korištenje plastičnih proizvoda smanjuje potrošnju materijala, a time i osnovnih sirovina, čuvamo prirodne resurse

• Najbolji rezultati postižu se korištenjem plastike za toplinsku izolaciuju i za pakiranje hrane.

• Plastika izrađena na bio osnovi, od obnovljivih izvora, nije sama po sebi bolja od klasično pridobivene plastike od fosilnih goriva. Bioplastični proizvodi pokazali su se lošiji u segmentu emisija stekleničkih plinova pri procesu uzgoja sirovina kao i prilikom zbrinjavanja).

• Bioplastični proizvodi koji potječu od obnovljivih izvora mogli bi bi biti doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova u budućnosti, kada pridobivanje obnovljivih sirovina i tekođer sustav zbrinavanja iskoristi sve svoje prednosti.

• Tzv. "ugljikova ravnoteža" pokazuje da je smanjenje emisija stakleničkih plinova koje se ostvari korištenjem plastičnih proizvoda 5 do 9 puta veće od emisija koje se ostvare u procesu proizvodnje plastičnih proizvoda (odnosi se na 2007. godinu).

• Mogućnost rasta ušteda u "ravnoteži ugljika" do 2020. godine znatno je veća od procijenjenog rasta proizvodnje plastike. Procjenjuje se da će 2020. godine uštede na emisijama zbog koruištenja plastike biti 9-15 puta veće od emisija koje nastanu kao posljedica u cijelom procesu proizvodnje plastičnih proizvoda.

• Najveći udio u povećanju ušteda ostvarenih korištenjem plastičnih proizvoda biti će ostvaren smanjivanjem potrošnje energije i smanjenjem emisija stakleničkih plinova u građevinarstvu i automobilskoj industriji, kao i ostvarenje plana do 2020.g. na povećanju učešća u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

• Također, značajni doprinos smanjenju emisija biti će i u području pakiranja proizvoda (pogtovo hrane) gdje se korištenjem plastike značajno doprinosi uštedama na emisjijama i potrošnji energije.

OSTVARENJE UŠTEDE ENERGIJE KORIŠTENJEM PLASTIKE


Dijagram prikazuje ostvarene uštede na potrošnji energije korištenjem plastike umjesto alternativnih materijala - i to mjereno tijekom tri razdoblja životnog ciklusa pojedinog proizvoda - žuto: tijekom proizvodnje, zeleno: tijekom korištenja te plavo: tijekom zbrinjavanja. Ono što je očito, većim korištenjem plastike u ambalaži, građevinarstvu i u elektro industriji ostvariti će se najveći dio ušteda energije.

Brojni su stručnjaci analizrali podatke te su komentirali studiju, ovdje izdvajam značajnije ocjene iz recenzija prof. A. Azapagića sa Sveučilišta u Manchesteru i prof. R. Hischiera iz švicarskog instituta EMPA:
• Studija je prikazala u brojnim slučajevima da se korištenjem plastike ostvaruju uštede u prirodnim resursima
• Studija je analizirala proizvode od "koljevke do groba" i fokusirala se samo na dva značajna aspekta - potrošnju energije i emisiju stakleničkih plinova. To nije potpuna LCA analiza sukladno Normi ISO 14040 i 14044. Također, studija nije uspoređivala pojedinačni sporizvod s alternativnim, već je prikazala podatke na razini cijelog tržišta (EU 27+2)
• Plastični materijali i proizvodi uspoređivani su alternativnim materijalima kojima se može zamijeniti plastika, ali s istim designom, funkcijom i namjenom za taj proizvod. Takvih proizvoda, kod kojih se plastika u potpunosti mogla zamijeniti s alternativnim materijalom je 16%.
• Studija je potvrdila Pareto princip kojim se s rješavanjem 20% mjera postiže 80% učina.
• Pretpostavke na kojima je studija zasnovana su realne, a u više slučajeva primjenjen je konzervativni pristup kako se nebi neopravdano davala prednost plastici.
• Interpretacija podataka prikladno daje pretpostavke, ograničenja i korištene podatke. Podaci koji su korišteni su međunarodno priznati i iz respektabilnih izvora, i korišteni su u brojnim drugim LCA studijama.
• Studija je vrlo detaljna, transparentna, sustavna i uravnotežena.

Studiju je čitateljima časopisa POLIMERI prezentirala mr.sc. Maja Rujnić Sokele u članku "Doprinos plastike zaštiti okoliša". Njezin prikaz možete pročitati na sljedećem LINKU.