Plastično je fantastično

Prateći domaću i stranu štampu, svakodnevno se susrećem s napadima na plastiku, s krivim, lažnim, pa čak i zlonamjernim informacijama, podaci koji se u štampi pojavljuju su neprovjereni, novinari kao da se natječu biti što "zeleniji" više napadajući plastiku.

Ne sjećam se kada je to netko "bubnuo" ili bi bolje bilo reći "zablejao" i na suprotne strane stavio "plastiku" i "zeleno", ali od tada kreće "plastofobija". Sve plastično je otrovno, sva plastičarska industrija laže, postoji cijeli niz, kažu, boljih i kvalitetnijih alternativa, vratimo se papiru, drvetu i staklu, itd., itd.

Iznenađujuće je da se samo kod plastike dogodio paradoks - materijal je kriv za posljedice ljudskog ponašanja. Netko je okrenuo pilu naopaku. Plastika je kriva što naše društvo nije našlo pravi sustav prikupljanja, zbrinjavanja i recikliranja, plastika je kriva što je ljudi olako odbacuju. Niti jedan drugi materijal niti proizvod nisu tako optuženi.

I novinari, naravno natječu se tko će upravo na taj krivo postavljeni način biti zeleniji, tko će više žutila dodati tom pozelenjavanju. Od struke, gotovo pa ni glasa. Stvarno sam iznenađen - dva su vrsna fakulteta u Hrvatskoj - Kemijsko - tehnološki fakulteti u Zagrebu i Splitu, svake godine dobijemo cijeli niz kemijskih tehnologa, stručnjaka i za polimere, i od svih njih niti glasa, ili barem rijetko. Da, nađe se katkada tamo neki Don Quijote u liku i djelu prof.dr. Igora Čatića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, nađe se nekolicina stručnjaka koji svoj trud i znanje redovno stavljaju na uvid javnosti preko časopisa Polimeri. A ostali?

Izgleda da je jednostavnije pustiti se kuda rijeka nosi, sada je "in" napadati plastiku, a da se niti ne zna, ali niti želi znati da time nimalo nisu "zeleni". I tu se onda novinari dodvoravaju čitateljima i političarima, u kriznim trenucima političari posežu za tim i takvim "zelenim temama", bave se s 0,1% nekog problema, stvara se fama i širi se "plastofobija". Svi zadovoljni, osim našeg stvarnog okoliša, naše prirode, naše atmosfere.

Stoga, ljudima, kupcima i potrošačima treba dati informacije. Treba ih informirati, pa i podučiti. Tu je velika uloga naše akademske zajednice, naših brojnih inženjera i tehnologa, stručnjaka i znanstvenika. Treba aktivno, stručno, argumentirano i uporno objašnjavati i prezentirati informacije o plastici i plastičnim proizvodima. I ljudi će znati pravilno odabrati, srećom, neće se povoditi tim glasnim "zelenima", već će poslušati glas pravih zelenih.

Jasno našim ljudima treba reći što je plastika, kako se i od čega pridobiva, čemu služi, koje su joj prednost, ali i koje su joj mane. Jasno i otvoreno, ali tu ne treba nikako zanemarivati ekonomičnost i praktičnost te njezinu reciklabilnost. Jasno treba prezentirati cijeli životni ciklus nekog plastičnog proizvoda, usporediti ga s proizvodom od alternativnog materijala. A problem okoliša treba rješavati ne zabranama, već istinitim informiranjem javnosti koje će doprinijeti promjeni ponašanja.

Upravo u tom smislu, nedavno sam naišao na članak u kanadskom dnevnim novinama "The Globe and Mail" - "Which is greener, paper or plastic? You might be surprised" - "Što je zelenije, papir ili plastika? Mogli biste se iznenaditi".

Članak dajem u nastavku posta.

I taj članak je na tragu mog uvodnog dijela. Novinari, čak i ako su na strani plastike, postavljaju se "kao neutralno", ne žele se opredjeljivati, i svaki puta pored neke pozitivne činjenice o plastici naglašavaju da su oni inače protiv plastike, ali eto, tako je to.

Ali, ono što me je iznenadilo i posebno zainteresiralo su broji komentari i podkomentari na taj članak. Javili su se razni ljudi - i stručnjaci, i obični građani, komentara je više od stotinu. Kada ih se pročita, onda možete vidjeti da situacija u javnosti baš i nije takva kakvu ih prikazuju "zeleni" novinari ili oni koji misle da bi to mogli biti.

Također je zanimljiva i anketa provedena na web portalu "The Globe and Mail" novina, gdje su ljudi odgovarali koje vrećice najviše koriste. Ispada da se papirnate najrjeđe koriste (što jest ispravno) i unatoč činjenici da su neki trgovački lanci dozvolili samo papirnate vrećice i plastične izbacili iz ponude, odnosno čak i zabranili. Najviše se koriste višekratne i jednokratne plastične vrećice.












Stoga, parafrazirati ću jučerašnju misao dana, a koju sam uzeo iz ovih komentara, pa kažem:

Probudite se novinari!
Nemojte kao ovce slušati svakoga tko zableji "zeeeleno".


Ali, evo članka u nastavku, a na LINKU možete pročitati brojne komentare i podkomentare.

Što je zelenije, papir ili plastika?
Mogli biste se iznenaditi

Autorica: Augusta Dwyer
Special to Globe and Mail Update

Kupci u trgovačkom lancu "Blue Banana" iz Toronta u Kanadi mogu birati između više od desetak snabdjevača i proizvođača raznih potrepština, a kada obave kupnju, roba će im biti isporučena u papirnatim vrećicama.

"Od samog početke, kada smo započeli s papirnatim vrećicama, uložili smo mnogo napora da osiguramo vrećice od 100% recikliranog papira" - izjavio je vlasnik Michael Horwitz, koji iznajmljuje prostor trgovcima u svojoj trgovini za darove u Kensington Marketu. "Željeli smo doprinijeti zaštiti okoliša na taj način. Nismo zainteresirani za korištenjem plastičnih vrećica u našim trgovinama".

Ipak, u posljednjih nekoliko godina, razne studije utvrdila su da ugljikov trag biorazgradljive papirne vrećice nije manji od njezine toliko kritizirane "rođakinje" - plastične vrećice. I sad je tu otvoreno pitanje koje je trgovce ostavilo u nedoumici: treba li ponuditi kupcima jedne ili druge, ili obje vrste vrećica?

Istraživanja raznih tijela i udruženja, kao što su National Cooperative Grocers Association (Nacionalna udruga trgovačkih zadruga živežnih namirnica) i Progressive Bag Alliance (Udruženje za promociju vrećica) utvrdila su da plastične vrećice u zahtjevaju manju potrošnju električne energije, manju potrošnju i manje zagađivanje voda u odnosu na proizvodnju novih papirnih vrećica ili papirnih vrećica koje sadrže do 30% recikliranog papira. Plastične vrećice imaju manje troškove prijevoza zbog ogromne razlike u težini i s plastičnim vrećicama stvara se težinski manje krutog otpada. Čak i plastična vrećica od recikliranog materijala troši manje električne energije nego proizvodnja papirne vrećice.

"Kupci mogu napraviti razliku jednostavno kupujući čvrste vrećice za što duže korištenje" - rekao je Vince Cobb, izvršni direktor web portala www.reuseit.com, čikaške kompanije koja prodaje višekratno upotrebljive kao alternativu za jednikratne vrećice.

Ali, kada treba savjetovati trgovce što koristiti, g. Cobb priznaje da to nije nimalo jednostavno, dapače, da je to "vrlo teško".

Kad se govorimo o smeću, na primjer, "onda tu papirne vrećice imaju blagu prednost" - kaže g. Cobb, jer "osnovna karakteristika plastičnih vrećica je da su čvrste i lagane, vjetar ih lako odnosi i zapliće u grane stabala, i tako odbačene jako su vidljive u našem okolišu. Također, vrlo je velika njihova potrošnja pa svake godine milioni plastičnih vrećica završe odbačene u našem okolišu. To se ne događa s papirnatim vrećicama".

G. Horowitz naglasio je da njegova kompanija, koja je član Vijeća za recikliranje Ontaria, koristi samo papirnate vrećice izrađene od recikliranog papira te da plaćaju 30% naknade za recikliranje. "Smatramo da se plaćanje te naknade isplati, jer ne želimo povećavati sječu stabala" - izjavio je g. Horowitz.

Drugi trgovački lanci, kao što su "Whola Foods" marketi i " Liquor Control Board of Ontario" (Odbor za kontrolu pića pokrajine Ontario), provode isto - nude kupcima samo papirne vrećice. "Izgleda kao pravilna odluka ponuditi nešto što je biorazgradljivo u odnosu na ono drugo koje to nije" - izjavila je gđa. Kate Cobb, glasnogovornica trgovačkog lanca "Whole Foods", čije je sjedište u Austinu, u američkoj saveznoj državi Teksas. "Uvijek mislim : što će biti nakon 1000 godina? Papirnate vrećice možda neće, ali zasigurno plastične vrećice će letjeti okolo".

Lokalne samouprave širom svijeta zabranjuju plastične vrećice, a grad Toronto donio je 2009. uredbu kojom se propisuje naknada od 5 centi (oko 28 lipa) za plastične vrećice, s namjerom reduciranja njihovog korištenja.

To je rezultiralo s čak 75 %-tnim padom u korištenju plastičnih vrećica u glavnim trgovačkim lancima, što potvrđuju brojčani podaci iz izvještaja komunalnih poduzeća za prikupljanje krutog otpada. Analizom kućanstava utvrđeno je također 68 %-tno smanjenje udjela plastičnih vrećica u kućnom otpadu.

Štoviše, mnoge kompanije doniraju prihod od 5-centne naknade ekološkim i drugim neprofitnim udrugama.

S druge strane, proizvodnja novih papirnih vrećica povećava uništavanje šuma (deforestaciju), velike su količine zagađenih otpadnih voda u procesu proizvodnje celuloze i papirne mase te je velika potrošnja fosilnih goriva pri proizvodnji i sve to čini njihovo korištenje manje "zelenim" no što mnogi potrošači misle.

I, kao što je g. Cobb naglasio, "Uzeti ljudima plastične vrećice, jednostavno znači prisiliti ih da tada počnu kupovati plastične vrećice za kućno smeće".

U međuvremenu, "Roots Canada" (kanadski proizvođač višekratno upotrebljivih vrećica i torbi) pronašao je rješenje problema opskrbljujući kupce biorazgradljivim ili kompostabinim vrećicama. "Ako ne možemo potpuno eliminirati, možemo smanjiti utjecaj na okoliš" - izjavio je direktor za odnose s javnošću g. Robert Sarner. Čak je i tisak na njihovim vrećicama s vodenim i bezolovnim bojama.

Tako sada trgovci, umjesto da se bacaju u očaj, imaju druge mogućnosti. U Torontu, jednokratne plastične vrećice mogu se reciklirati, jednako jednostavno i lako kao i papirnate. Kompostabilne plastične vrećice mogu se koristiti za bacanje smeća koje se odlaže na odlagalištima, jer ionako ljudi koriste plastične vrećice za smeće.

Kako smatra Bert Acher, pisac iz Toronta, koji je doprinio izlasku knjige "GreenTOpia" (složenica od zeleno i utopija), najbolji izbor za potrošače je uopće ne koristiti neke posebne vrećice, "upotrijebite onu koju već imate" - kaže.

Trgovci u maloprodaji, u međuvremenu, trebaju svoje kupce informirati.

G. Acher savjetuje trgovcima: "Rekao bih, dajte informacije: 'plastična vrećica nam čini to, papirnata vrećica ovo, a platnema vrećica ono' i ponudite kupcima sve tri vrste vrećica. U stvari, trgovine većinom to i čine. Ukoliko želite uspjeti, morate dati ljudima ono što oni žele. A ono što vi možete jest - informirati ih."

-----------------------------------

Komentar autora bloga:
Naravno da se ne slažem s nekim tezama objavljenim u ovom članku, pogotovo što se tiče biorazgradljivih vrećica. Stav autora bloga temeljen na prikupljenim i pročitanim brojnim istraživanjima, stručnim analizama i znanstvenim studijama te člancima objavljenim u relevantnim časopisima jeste da su biorazgradljive vrećice najlošije rješenje od plastičnih vrećica. Biorazgradljive vrećice su jedno obično zavaravanje i šteta po okoliš.