Plastično je fantastično

Danas sam od jednog čitatelja bloga dobio link na jednu vrlo zanimljivu stranicu. I stvarno sam iznenađen i odlučio sam je ovdje prenijeti:

Dakle, stranica je:
http://www.varljiv.org/a/dhmo

A radi se o kemikaliji:

Dihidrogen monoksid

Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo.

DHMO ubija stotine tisuća ljudi svake godine!

• Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta!
• Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti!
• U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu!
• Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva!

Kako DHMO uništava naš okoliš?
• Uzrokuje eroziju tla.
• Glavna je komponenta kiselih kiša.
• Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život.
• Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno.

Zašto se koristi?
DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:
• u nuklearnim elektranama;
• na GMO plantažama;
• kao protupožarno sredstvo;
• za čišćenje industrijskih pogona;
• kao otapalo za druge kemikalije;
• za hlađenje industrijskih postrojenja.
________________________________________

Mislite da pretjerujem?
Sve što sam napisao je točno. Ne vjerujete mi?
Dozvolite da pojasnim - pročitajte nastavak:

Dihidrogen monoksid

Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo.

DHMO ubija stotine tisuća ljudi svake godine!

• Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta!

• Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti!

• U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu!

• Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva!


Kako DHMO uništava naš okoliš?

• Uzrokuje eroziju tla.

• Glavna je komponenta kiselih kiša.

• Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život.

• Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno.


Zašto se koristi?
DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:
• u nuklearnim elektranama;
• na GMO plantažama;
• kao protupožarno sredstvo;
• za čišćenje industrijskih pogona;
• kao otapalo za druge kemikalije;
• za hlađenje industrijskih postrojenja.

________________________________________

Mislite da pretjerujem?

Ovaj opis je činjenično točan, ali namjerno smišljen da iskrivi stvarno stanje stvari.

Evo nekih trikova koje možete koristiti da iskrivite realnu sliku o nekoj temi, bez iznošenja neistina:
• Informacije prikažite jednostrano. Voda zaista jest opasna, ali je ujedno i jako korisna. Isto vrijedi i za gravitaciju, toplinu, kisik itd.
• Koristite nepoznate izraze, poput "dihidrogen monoksid" umjesto "voda". Ljudi se plaše onog što ne poznaju, pogotovo ako riječ zvuči opasno.
• Koristite emotivno nabijene riječi poput "kemikalija", "kisele kiše", "nuklearne elektrane", "otapalo", "povraćanje". Iako je pogođeno značenje, odbojnost tih riječi se prenosi i na ono što želite ocrniti.
• Koristite zavaravajuće ilustracije. To je još jedan način da se utječe na emotivni dio mozga bez da razum primjeti da smo izjavili išta neistinito.
• Nemojte navoditi količine. Malo je vjerojatno da ćete stradati od trovanja vodom, jer biste morali popiti jako velike količine vode u vrlo malo vremena. Ali, ako ignorirate pitanje doze, gotovo sve možete prikazati otrovnim.
• Nemojte navoditi okolnosti pod kojima postoji opasnost. Voda može uzrokovati opekline, ali ne zbog toga što je posebna u odnosu na druge kemijske spojeve, nego zato što može biti vruća.
• Općenito, izbjegavajte specifičnosti. Ostavite tvrdnje dovoljno općenitima, ali intonirajte cijeli članak tako da čitatelj, u želji da razumije ono što mu želite reći, sam između redaka izvuče neke zaključke. Ako zaključi nešto što nije istina — njegov problem.
• Na kraju možda najvažnije: obilno koristite riječ "može". Svašta je moguće. Ali samo zato što se nešto teoretski može dogoditi ne znači da će se uopće događati u praksi.

I u čemu je poanta ove priče?

Svrha priče o dihidrogen monoksidu nije da vas bezrazložno plaši, nego da ilustrira kako možemo krivo protumačiti činjenice ako su nam predstavljene pristrano ili van konteksta. Takav pristup ćete vidjeti u reklamama i u aktivističkim brošurama, ali i u običnim novinskim člancima i televizijskim emisijama, bez obzira da li autori bili toga svjesni ili nisu. Činjenica je da ljudi poklanjaju više pažnje pričama koje zvuče strašno ili senzacionalistički i uvijek će se netko naći da tu činjenicu iskoristi.

Kad sljedeći put naletite na slične tvrdnje, zastanite i zapitajte se: da li je moguće da je ta informacija prezentirana pristrano? Je li moguće da osoba koja me želi uvjeriti u nešto računa da ću reagirati emotivno i na prvu loptu? To što nešto zvuči strašno nije dovoljan razlog da budemo prestrašeni.

Opaska autora ovog bloga:
Ne čini li Vam se prevelika sličnost s mnogim napisima o plastici i plastičnim vrećicama punih faktoida *) naših "zelenih" dušebrižnika.

*) Kako često u svojim napisima navodi prof.dr.Čatić - faktoidi su pomiješane točne i netočne ili lažne informacije