|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
29.11.2006., srijeda
Znoj i muka specifičnost seljačkog života
Kad bi litra mlijeka koju ste jučer kupili u svojoj trgovini mogla govoriti, doznali biste pojedinosti koje običnom smrtniku ne padaju na pamet. Ispričao bi vam vaš briket trajnog mlijeka o muci koju su uložili seljaci pripremajući sijeno i silažu, orući i koseći livade i njive. Znali bi koliko tisuća kilograma, sijena, silaže i stajskoga gnojiva prođe kroz seljačke ruke, koliko kilometara brazdi izoru njihovi traktori, a ruke posiju sjemena i umjetnoga gnojiva, koliko je vode, kukurza i drugoga krmnog bilja potrebno da bi se dobila količina mlijeka što može osigurati egzistenciju. Jasno, tu je i velik novčani ulog u matično stado, mehanizaciju, novac za veterinarski nadzor... Rad od kravljeg vimena do pasterizirane bijele tekućine i stotinjak proizvoda koji nastaju na bazi mlijeka druga je strana neispričane "mliječne priče".
Voda skuplja od mlijeka
Briket-priča dala bi vam do znanja da u Karlovačkoj županiji ima nešto više od 10 tisuća krava u 1489 poljoprivrednih domaćinstava, od kojih polovina mlijeko daju KIM-u, a druga polovina Vindiji i Dukatu. Doznali biste da imamo samo 46 proizvođača mlijeka koji imaju više od 16 krava, a 260 sa tri rogate ljepotice. Vjerojatno bi vas iznenadila informacija da za proizvedeno mlijeko seljaci dobiju jedva dvije kune po litri, dok za istu količinu flaširane pitke vode plaćamo dvostruko više. Neki se pitaju zbog čega se selo raslojava, zašto sve manje ljudi živi izvan gradova, kako zadržati seljaka na zemlji i u staji? Odgovor je jasan! Bježe ljudi sa sela ko vrag od tamjana jer takav je život znoj i muka.
Seljaka pljačkaju država i mljekare
Mljekarska je muka velika. Mljekari nikad ne znaju koliko će novca dobiti za proizvedeno mlijeko. Država ih najprije svrsta u brdsko-planinsko područje, što jamči bolju cijenu, a kad se saldo za proizvedeno mlijeko upristoji i omogućuje koliko-toliko materijalno siguran život, mljekari dobiju po prstima. Zbogom premiji i stimulaciji, poticaju, pravodobnom novcu za isporučene selekcijom obuhvaćene telce.
Video - Kako kravu učiniti ljubomornom
|
28.11.2006., utorak
Čvarci traženiji od kulina i kobasica
Prva Čvarkijada: Oduševili se Brođani i gosti Katarinskog sajma
Miris pečenih čvaraka iz niza kotlova poredanih na tratini uz prolaz prema šatoru Katarinskog sajma neodoljivo se širio prema Korzu mameći stotine šetača. Prva brodska Čvarkijada na poticaj Radija Brod spontano je oduševila brojne posjetitelje uz gotovo zaboravljen običaj topljenja čvaraka. Zavidno umijeće u pripremi čvaraka pokazale su ekipe mjesnih odbora Brodsko Vinogorje, Jelas, Josip Rimac i Brodski Varoš, Grada Broda, Brodsko-posavske županije i Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 1990. 1991. O kakvoći komadića istopljene slanine najbolje su govorile ispražnjene posude.
Odmah sve planulo
Sve je planulo za desetak minuta. Degustaciji uz besplatno piće nisu odoljele ni mnoge znane osobe, od gradonačelnika Mirka Duspare, županove zamjenice Suzane Bilić-Vardić do svenazočnog Tome Galovića i čelnika koprivničke turističke zajednice.
Važna je ljubav
Za dobar čvarak važna je ljubav, slanina prava, ne jaka vatra, posuda po mjeri, miješanje stalno, cijeđenje obvezno, a dodaci tajni, slogan je organizatora iz Radija Brod koji otkriva u čemu je tajna specijaliteta koji se prometnuo u pravi tržišni hit.
- Zamisao Radija Brod izvanredna je, podupiremo je u želji da preraste u tradicionalnu priredbu sličnu ljetnoj fišijadi - rekao je Petar Huljić, direktor županijske turističke zajednice.
- Uz dokazano kvalitetan kulin, kobasicu i slaninu nepravedno zaboravljeni čvarak mora dobiti zasluženi status zaštićene autohtone slavonske delicije - poručuje direktorica Radija Brod Sanja Pavić.
 Link:
|
26.11.2006., nedjelja
Zašto svinjska kuga
Zašto je zabranjeno cijepljenje svinja?
- Zabrana cijepljenja svinja protiv klasične svinjske kuge je na snazi od 1. siječnja 2005., a donesena je u cilju stjecanja statusa zemlje slobodne od ove bolesti, a time omogućavanja izvoza svinja, i proizvoda od mesa svinja u EU i druge zemlje. Naime, EU smjernicom je zabranjeno cijepljenje svinja protiv klasične svinjske kuge na području EU iz razloga što je stručno dokazano da se cijepljenjem virus ne iskorjenjuje već trajno ostaje prikriven u djelu cijepljene populacije i predstavlja trajnu opasnost od izbijanja ove bolesti.
Drugi razlog je gospodarski, jer se nepobitno utvrdilo da su troškovi vakcinacije dvostruko veći od troškova nastalih primjenom metode eutanazije oboljelih svinja.
Je li pojava svinjske kuge bila očekivana?
- Kriznim planom koji je načinjen u sklopu ukupnog Programa kontrole klasične svinjske kuge u RH, temeljem analize rizika, predviđene su i oeekivane pojedinaene i epidemijske pojave ove bolesti. Tako je za prvu godinu nakon prestanka cijepljenja predviđena šteta zbog pojave bolesti procijenjena na 30 milijuna kuna. Kad se u obzir uzmu sredstva u iznosu većem od 30 milijuna kuna, koje je država plaćala za vakcinaciju, te činjenicu da u 2005. nismo imali šteta, onda se u odnosu na nastale štete, a koje sada ne prelaze deset milijuna kuna, jasno se može izvući zaključak.
Pojava klasične svinjske kuge nije nas iznenadila, ona je očekivana u prvom redu zato što smo ovu bolest imali i u razdoblju provođenja vakcinacije, kao i činjenicu da Hrvatska ima iznimno lošu epizootiološku situaciju u svom okruženju. Njena pojava u području na kojem se utvrdila u kolovozu ove godine u izravnom je odnosu na stanje u susjednoj državi. Na žalost, pojava bolesti u dva velika industrijska objekta pokazuje da još uvijek mnogi nisu na tragu naprijed navedenoga.
Primjer tome pojava je ove bolesti u Nizozemskoj i Njemačkoj u razdoblju od 1998. do 2000. godine, kada se moralo uništiti više od 10 milijuna svinja, a štete su dosegle iznos od nekoliko bilijuna eura.
Kakva je situacija sa svinjskom kugom u našem okruženju?
- Stanje ove bolesti u našem okruženju na žalost je nepovoljno. To se posebno odnosi na Srbiju i BiH, gdje ove bolesti unatoč vakcinaciji ima prema našim saznanjima u izobilju.
|
23.11.2006., četvrtak
Krave uz Mozarta daju više mlijeka
U 7 sati Boža Laklija oblači bijelu kutu, stavlja rukavice i odlazi, kako kaže, u svoju "ordinaciju", udaljenu samo stotinjak koraka od obiteljske kuće. Osim idealnih uvjeta blizine radnoga mjesta, svako je jutro dočekaju zvuci lagane ozbiljne glazbe, redovito Mozarta, ali i gladne Majna, Violeta, Adela, Asta, Kruna, Tereza i još 30-ak najboljih krava.
Tako počinje radni dan jedne od najvećih proizvođačica mlijeka u đurđevačkoj Podravini i kooperantice đurđevačke Mljekare NatureAgro iz ferdinandovačkog naselja Bakovaca, koja svoje krave svaki dan tretira glazbom ne bi li dobila što više mlijeka.
Glazba dan i noć
- U staji je trenutačno 40 krava, 15 junica i sedmero teladi. Svaki dan, a to znači i svake subote, nedjelje, blagdana i praznika, dolazim k njima, hranim ih, muzem i u 10 sati odlazim. Predvečer se ritual i radna obaveza ponavlja, ali glazba nikad ne prestaje.
Glazbena linija svira dan i noć, zvučnici su postavljeni na nekoliko mjesta u staji, a svjetlo je kravama i noću upaljeno pa one zapravo stalno jedu - objašnjava Boža, i tvrdi da takve uvjete njezinih četrdeset krava, koje sve zove po imenu, nagrađuju velikom količinom mlijeka.
- Pročitala sam svojedobno kako krave vole glazbu, da uz nju daju više mlijeka, pa sam to htjela isprobati i brzo sam se uvjerila da je to tako.
Ne vole turbofolk
Najviše vole ozbiljnu glazbu, osobito Mozarta. Puštam im i glazbu lokalnih radija. Najčešće slušaju Obiteljski i RKC, a primijetila sam da postanu jako nemirne, vrte glavom, oglašavaju se ili udaraju nogama kad slučajno uhvatim kakav turbofolk.
Ponašaju se kao da ih taj ritam živcira - kaže Boža i hvali se da strojem, u zatvorenom sustavu mužnje, i to za sat i pol, iz svojih 40 krava izmuze od 600 do 700 litara najboljega podravskog mlijeka.
|
22.11.2006., srijeda
Proizvoditi voće i povrće za poznatog kupca
POŽEGA - Budući da Požeško-slavonska županija ima goleme mogućnosti u podizanju trajnih nasada voćnjaka i vinograda, rasadničarstva te plantaža povrtlarskih kultura, županijska je Skupština donijela niz poticajnih mjera za koje je osiguran novac u proračunu za iduću godinu.
 Na zajedničkome sastanku čelnika županije, gradova i općina sa zainteresiranim požeškim tvrkama 'Presoflex' te prehrambenom industrijom 'Zvečevo', potaknuti su projekti proizvodnje voća i povrća za sigurnoga kupca s domaćeg terena te gradnja kapaciteta za njihovu preradu. "Krećemo u gradnju centralnog skladišta, odnosno hladnjače velikog kapaciteta, gdje ćemo skladištiti svježe voće i povrće kupljeno od naših kooperanata. U našem lancu maloprodaje velika je dnevna opskrba svježim voćem i povrćem, a budući da u tu proizvodnju namjeravamo uložiti i do 12 milijuna eura, uključujući i gradnju tvornice za preradu, mjesta će biti za najmanje 2.000 kooperanata s ovoga područja", istaknuo je Josip Galić, predsjednik Uprave 'Presoflexa', napominjući kako želi pregovarati odmah sa zainteresiranim općinama i gradovima oko kupnje zemljišta i ugovaranja proizvodnje.
Tvrtka 'Presoflex' veliki je otkupljivač jabuka s plantaža Požeštine, a kooperantima se novac uvijek isplaćivao u dogovorenim rokovima i s dogovorenom cijenom. Tvrtka podiže i kompleks od 100 hektara vinogradarskih nasada zajedno s hotelom visoke kategorije i reprezentativnim vinskim podrumom.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju voćne će rakije biti jedan od izvoznih aduta požeškog 'Zvečeva' koje već instalira novu, suvremenu destileriju u već postojećoj tvornici alkoholnih pića. Spremni su otkupljivati domaće jabuke, šljive i kruške u daleko većim količinama nego ih sada nudi proizvodnja na plantažama Požeštine. Općine Velika, Kaptol i Jakšić, iskazale su spremnost u okviru programa raspolaganja poljoprivrednim državnim zemljištem za iznalazak 'prostora' za projekte podizanja trajnih nasada, a prema riječima Željka Čertija, zamjenika župana za gospodarstvo, županija ih je spremna subvencionirati s pola milijuna kuna.
|
20.11.2006., ponedjeljak
Okrupnjavanje polj. zemljišta
|
Paor:
I mi najpraznoglaviji paori znamo da je usitnjenost i opća neuređenost polj. zemljišta jedno od ključnih uzroka naše agrarne bijede i nemoći. Naši vladajući su svojim novim proračunskim prijedlogom ostali dosljedni sebi, nažalost...
GMO opasnost je sve prisutnija i ozbiljnija. Po proračunskim pokazateljima izgleda da će se u 2007.g. potpuno opremiti ured za kontrolu istog. U suprotnom majn got.
|
19.11.2006., nedjelja
Država od koncesionara branitelja stvara robove
Dvadesetak poljoprivrednika iz Jarmine, hrvatskih branitelja, ogorčeno je postupkom države koja ih, kažu, stavlja u ropski položaj jer moraju plaćati tlaku, a onemogućena im je obrada zemlje koja je još pod minama.
Naplata za 2001.
Prisiljeni su plaćati koncesiju iako je dio zemljišta nedostupan pa na njemu ni ne mogu ostvarivati prihod, zbog čega je nekoliko poljodjelaca stradalo u minskom polju dok su sami razminirali njivu. Oni su se, naime, javili potkraj 2000. na natječaj Ministarstva poljoprivrede, a već sljedeće godine dobili 400 hektara zemlje.
– Tada smo u svibnju potpisali ugovore u nazočnosti tadašnjeg ministra poljoprivrede Božidara Pankretića i tadažnjeg župana. To su bili prvi ugovori o koncesiji u Hrvatskoj pa je valjda zbog toga i bilo dosta propusta u njima. No, tek sredinom srpnja 2002. uvedeni smo u posjed, ali samo papirnato jer su zemlju još koristili, kao i do reintegracije, Srbi iz Gaboša, Ostrova, Karadžićeva i Markušice budući da je to zemljište bilo okupirano. Zvali smo policiju da bismo mogli obrađivati svoju zemlju. Nismo mogli doći k sebi kada smo dobili poziv na sud jer nismo platili koncesiju za 2001., a tada nismo ni bili uvedeni u posjed niti smo zemlju obrađivali i ostvarivali prihod – kaže Milan Ileković, koji ima u koncesiji 25 hektara.
Nemoralna država
Navodi i da su njegovu bratu Srbi 2002. pobrali usjeve, iako je tada on imao koncesiju nad tom zemljom. Dodatni je problem obitelj Ileković što su dobili zemlju na čestici koja još nije razminirana pa je ne mogu obrađivati, a država traži plaćanje. – Ovo je nemoralnost države koja nas tjera u minska polja pa pitamo moramo li poginuti u minama kako bi nas se oslobodilo plaćanja koncesije za zemlju koju ne možemo obrađivati – kažu jarminački poljodjelci-branitelji i predlažu aneks ugovora u kojem bi se navelo da ne moraju plaćati koncesiju dok se njihove njive ne razminiraju.
|
14.11.2006., utorak
Pozor: žgaravica
|
Paor:
 Kako već dugo nema najava seljačkih prosvjeda (a bogme ni obećane isplate poticaja za pšenicu), i time izgubivši mogućnost da se malo uslika na TV, ministar je odlučio nazočiti Nacionalnom forumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, na temu Autohtoni proizvodi.
Kako je Miki primjetio, glavna (i otrcana) konstatacija "baje iz Iloka" će biti o jako dobrim, ali nedovoljno prepoznatim potencijalom Hrvatske u ovom području.
Ja bih dodao da se može očekivati i masovni napad žeđi i žgaravice u popodnevnim satima cjelokupne ministarske svite. Za to će zasigurno biti zaslužni pozvani proizvođači kulina koji će vjerovatno na odgovarajući način uveličati taj velebni forum.
Slavonski domaći kulen/kulin zaštićen je oznakom zemljopisnog podrijetla od 6. svibnja 1997. godine. To je jedini cilj koji je ispunjen Operativnim programom potpore proizvodnji slavonskoga kulena. Ostali ciljevi su:
- povećanje proizvodnje slavonskoga kulena;
- stvaranje uvjeta za kontinuiranu i dostatnu opskrbljenost tržišta proizvodom standardnekvalitete;
- udruživanje proizvođača te osiguranje nadzora proizvodnje i kvalitete proizvoda; upotreba najnovijih tehnoloških dostignuća i primjena najnovijih veterinarsko-zdravstvenih standarda u proizvodnji kulena (izgradnja mini pogona i automatiziranih komora za zrenje,sustav samokontrole u skladu s načelima HACCP-a)
i uglavnom su mrtvo slovo na papiru već godinama.
Proboj je moguć tek ako bi nekakav prehrambeni institut dao zadnju riječ o nutritivnim i tehnološkim normativima proizvodnje (koje bi državna tijelaa verificirala). Jer kako će se dva susjeda dogovoriti čija je receptura, boja ili pušnica bolja i ispravnija.
U tom smislu je struka potpuno zakazala, čak se pitam da li još postoji onaj prehrambeni institut u Osijeku. Tek tada bi cehovsko udruživanje dobilo zamah i jasnu sliku tko je pravi "baja".
Druga stvar koja je tek potrebna, bila bi potreba za pravom internacionalnom promocijom kulina.
Zar ne bi svaki od milion turista volio isprobati 10 deka kulina, bi. Eh da, tu se već uključuju ministarstvo turizma i eventualno gospodarska komora. Nažalost, iz ta dva resora se u zadnjih desetak godina može jedino uočiti da je jedan moćni dužnosnik ostao bez brkova, a drugi nabacio nekoliko desetaka kila. Takvi ocvali fikusi teško mogu pomoći realizaciji zaključaka sedmog (kad prije), već opisanog foruma.
|
13.11.2006., ponedjeljak
Ukratko:
12.11.2006., nedjelja
Ukratko:
09.11.2006., četvrtak
Kad ne bude krava, neće biti ni leptira
Opstanak stočarstva na selu ovisi o motivaciji mladih ljudi da se bave tom zahtjevnom proizvodnjom. Uzgoj goveda nije samo proizvodnja, to je zapravo način života na koji se mlad čovjek mora odlučiti. Sve mjere, potezi i aktivnosti nadležnih institucija u poljoprivredi moraju bezrezervno poticati i snažno motivirati mlade ljude na selu da se ozbiljno i stručne bave temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom. 0 mladim ljudima ovisi buduća kvaliteta života na selu, a u Hrvatskoj na selu živi 42% stanovništva.
Uzgoj goveda u Hrvatskoj velikim se dijelom odvija na malim seoskim gospodarstvima, a uzgajivači su u prosjeku stariji ljudi. Mladi ljudi na selu sve se teže odlučuju posvetiti poljoprivredi osobito proizvodnji mlijeka koja je realno i najzahtjevnija. Rezultat je to vrlo lošeg odnosa cjelokupnog društva prema poljoprivredi i životu na selu.
Nedavno je u središnjem Dnevniku izrečena jedna zastrašujuća rečenica koja oslikava opći pogled društva na selo i život na selu, a glasila je otprilike ovako: „... selo je u Hrvatskoj zapušteno, siromašno i s pretežito starim ljudima...". Tako nešto mora dirnuti i zabrinuti svakoga tko imalo razmišlja o budućnosti Lijepe naše, jer standard i kvaliteta života u našoj zemlji umnogome ovisi i ovisit će upravo o napučenosti seoskog prostora domaćim stanovništvom.
U našoj zemlji 42% stanovništva živi na selu, u Sloveniji čak 50%, u Austriji 40%.
Ekonomije ovih zemalja najviše se oslanjaju na seoski (ruralni) prostor, dakle na poljoprivredu
i turizam, pa je izuzetno važno kako se na selu živi i kako je uređen taj prostor.
Nedavno je održan jedan dličan okrugli stol pod nazivom „Kad ne bude krava, neće biti ni leptira", čija je poruka da seoski prostor ugodnim za život čini i stoka, a najviše krave. One se ponegdje nazivaju i najboljim „komunalnim redarima" jer održavaju poljoprivredne površine obrađenima, livade pokošenima, pašnjake popasenima. Gdje nema krava, zemljište je zapušteno, zaraslo u šikaru, ljudi odlaze sa sela, a seoski prostor postaje neatraktivan za bilo koga, a kamoli za ozbiljan turizam.
|
07.11.2006., utorak
...
Dobio sam pismo od Pascala Brilhauta iz Francuske. Poslao mi je etiketu jednog proizvoda na kojoj piše: Dalmatinski pršut. Neobičnost je što je delicija pod tim nazivom proizvedena u Sloveniji, a u toj “zemlji porijekla” proizvođač je MIP iz Nove Gorice. Pršut je Francuz kupio u “Kauflandu” kraj Remize u Zagrebu, što znači da je na etiketi označen i uvoznik. A uvoznik je slovenskog “dalmatinskog pršuta”, vjerovali ili ne, iz – Dalmacije, zadarska “Orbita”!
Brilhaut pita štiti li Hrvatska svoje proizvode, nadzire li što se uvozi, provjerava li što se kao krivotvorina pojavljuje pod njezinim izvornim nazivima, te se s gnjevnom ironijom sprda sa slovenskim “dalmatinskim pršutom” koji “nije ni vidio Dalmaciju, a nekmoli da ju je vidjelo cijelo prase”. Ima povjerenja u nas te piše da “samo Večernji list može to riješiti”.
Koliko se razumijem u nadležnosti, mislim da znam ime čovjeka zaduženog da se o tome brine, a podrijetlom je posebno kvalificiran za ovaj slučaj, jer je Dalmatinac. To je predsjednik HGK Nadan Vidošević, zbog ekstremnog hrvatstva zvan Zmago Jelinčič.
...
|
05.11.2006., nedjelja
Lažni poticaji
U Europskoj uniji je 15 posto poljoprivredne proizvodnje (uz prijevare od 12 posto u Grčkoj do pet posto lažnih poticaja u Njemačkoj) obuhvaćeno inspekcijskim nadzorom, dok taj broj u Hrvatskoj obuhvaća oko 12 posto poljoprivredne proizvodnje.
Povrat novca
Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao nam je da je u posljednje dvije godine prijavljeno lažnih poticaja u vrijednosti pet milijuna kuna. Dodao je da se 1,7 milijuna kuna mora vratiti u državni proračun, jer je riječ o uplaćenim sredstvima, a za 3,3 milijuna kuna lažnih poticaja podneseno je nekoliko tisuća zahtjeva. Lažnih poticaja ima podjenako i u stočarstvu i u ratarstvu.
»U slučaju da netko neopravdano dobije novac na ime poticaja, što je lakše u ratarskom dijelu jer je teško inspekcijskim nadzorom pokriti sve zasijane površine u sustavu poticaja, ispada iz sustava poticaja na dvije godine, uz obvezni povrat novca«, napominje Pavić.
Europska komisija predlaže Hrvatskoj povećanje broja inspektora za nadzor poticaja u poljoprivredi, jer je njihovo zapošljavanje, kako kažu, višestruko opravdano.
Pavić napominje da bi i sami poljoprivrednici, među sobom, trebali uvesti više reda jer lažni poljoprivrednici ne varaju samo državu već koriste zajednička sredstva namijenjena poticanju poljoprivredne proizvodnje. Predstavnici seljačkih udruga tvrde da tvrtke koriste najveći dio iznosa poticaja i da ako ima prijevara, a sigurno ih ima, onda je to kod njih, a ne kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. U stočarstvu je to teže jer nema poticaja tovu bez obveznog veterinarskog pregleda. Ipak, nedavno je otkriveno da je Slovenija Bruxellesu prijavila »lažne krave« kako bi dobila poticajna sredstva za »uzgoj«.
|
|
|
