|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
31.10.2006., utorak
Samoubojstva seljaka
Indija je u subotu najavila da će odobriti više milijuna dolara jednokratne pomoći uzgajivačima pamuka nakon što ih je nekoliko tisuća počinilo samoubojstvo zbog nemogućnosti da otplate zajmove koje su podigli na urod.
Službeni podaci govore da je diljem indijske zapadne i južne zaravni, gdje je plodna crnica dugo davala bogate urode pamuka, u posljednjih pet godina samoubojstvo počinilo više od 3.600 seljaka. No aktivisti i udruge seljaka tvrde da je brojka najmanje pet puta veća.
Većina samoubojstava prijavljena je u trima južnim državama - Andhri Pradeshu, Kerali i Karnataki - u kojima cvjeta urbana ekonomija i u naprednoj zapadnoj državi Maharashtri, u kojoj se nalazi indijsko financijsko središte Bombaj.
Premijer Manmohan Singh u subotu je obznanio kako je indijska vlada odobrila više od 155 milijuna dolara za jednokratnu pomoć uzgajivačima.
- U mnogim slučajevima kamate uvelike nadmašuju glavnicu. Cjelokupan iznos kamata će biti izbrisan kako bi imali pravo na nove zajmove, rekao je Singh.
Pojasnio je kako se dugovi uzgajivača, koji ukupno iznose još 283 milijuna dolara, restrukturiraju kako bi ih seljaci mogli otplatiti u idućih 3 do 5 godina, a najavio je i jednogodišnji moratorij na vraćanje zajmova kod onih koji na njih budu imali pravo.
|
30.10.2006., ponedjeljak
Zanimljivo...
|
Paor:
Švedski selektori uzgojili su jednu novu sortu šećerne repe s posebnim svojstvima za proizvodnju etanola (etilni alkohol).
Prva generacija nove repe trebala bi na polju dati 10-15 posto veći prinos od sorata koje su trenutno u ponudi na tržištu. Uzgajivači "etanolne" repe kažu da bi prinosi mogli biti i do 25 posto veći ako bi primijenili postupak genetičke manipulacije. Nova šećerna repa u bu¬dućnosti bi mogla biti najprobitačnija sirovina za dobivanje etanola i kao takva mogla bi čak zamijeniti pšenicu. Uzgoj takve repe u tropskim nodručiima bi omogućio dobivanje etanola u količini gotovo jednakoj koja se sada dobiva od šećerne trske.
Ne valja zaboraviti veliku prednost šećerne trske, a to je da se ona kao višegodišnja biljka može koristiti dvanaest godina.
-------------------------------------------
Zbog velikog zanimanja kupaca, nizozemski mliječni koncern Campina proširuje prodaju svog "mliječnog mesa" i na susjedne zemlje EU-a. Specijalitet se zove "Valess", izgleda kao meso i ima okus mesa.
Proizvodi se od svježega mlijeka i biljnih vlakana. Zasad je koncern Campina treći u svijetu po proizvodnji takvog proizvoda, a prvi u Europi. Primjera radi, jedno pakiranje od 25 dag zamjenskog "kosanog mesa" kupci u Nizozemskoj plaćaju 2,19 eura. U 2005. prodaja mliječnog mesa povećana je 16 posto, a ukupan je promet oko 45 milijuna eura. Danas se mliječno meso može kupiti u svakom četvrtom nizozemskom supermarketu. Prodaja u susjednim zemljama bila je tek deseti dio prodaje u Nizozemskoj, ali je prošle godine povećana više od 28 posto.
|
29.10.2006., nedjelja
Duša moja slavonski je kraj...
|
Iz zbornika radova učenika osnovnih škola - Duša moja hrvatski je kraj
Sava, Neretva, Kupa i Drava,
Korana, Krka, Lonja i Vuka
teku ispod istog slavoluka.
S njima se ljube Ilova i Česma,
s njima teče mog naroda pjesma.
Dalmacija se umiljava Zagorju iLici,
tamburaš svojoj tamburici
pa skladno pjevaju Slavonija, Istra i Banija.
Kad porastem kad odrastem,
ma gdje bio,
u životu zaglavio,
ti, prijatelju dobro znaj:
DUŠA MOJA HRVATSKI JE KRAJ.
Matija Ćuk
|
25.10.2006., srijeda
SVINJSKA MAST
U Slavoniji nema svinjske masti pa tako ni čvaraka te je sada mast na cijeni kao suho zlato. Nekad se bogatsvo svinjokolje mjerilo u količini dobivene masti, a ne kobasice, kulena i šunki kao danas.
Svinje bez masnoće
Slavonci, ne skrivajući ironiju, kažu da je nakon kravljeg ludila, ptičje i svinjske kuge, na red došlo da nema masti. Razlog tomu je što su gotovo nestale autohtone slavonske svinje s puno slanine i masnoće jer se danas prerađuju genetski uzgojene visokomesnate svinje kod kojih je vrlo malo masnoće.
Mesnice povremeno prodaju mast u rinfuzi pa je potrebno donijeti kantu, a mora se i dugo čekati kako bi zbog velike potražnje došli na red. Neke mesnice više ne žele preuzimati kante jer znaju da masti gotovo neće biti. Stjepan Vusić-Sitni iz Rokovaca uzgaja svinje i proizvodi kulen i poznate su mu prilike u Slavoniji.
– Primijetio sam natpise na buregđinicama i pekarnicama da otkupljuju mast, što znači da je nema na tržištu.
Čvarci iz Austrije
A nema je jer nema masnih svinja nego visokomesnatih pa će nam se uskoro stalno događati kao lani kada su se čvarci uvezeni iz Austrije prodavali po 120 kuna za kilogram. Sada je cijena u mesnicama, ako ih se može naći, 40-ak kuna, a mast se može kupiti samo u velikim trgovačkim centrima po 14 ili 16 kuna po kilogramu, ali ona nije proizvedena u Slavoniji pa sada Slavonac mora kupiti mast proizvedenu tko zna gdje – kaže Sitni.
Dodaje kako treba zaštititi mast i čvarke, kao i druge slavonske specijalitete. Razlog nedostatka masnih svinja Vusić vidi u zakonu o žirovanju koji brani slobodne ispaše, a autohtona slavonska crna svinja može se uzgojiti samo u slobodnoj ispaši koja podrazumijeva boravak i prehranu svinja žirom u šumi. Podsjeća kako su mast i bijeli luk izvrsni za imunitet, a u starini su majke oblozima od masti skidale visoku temperaturu kod djece.
– Pogrešna je predrasuda kako je mast štetnija po zdravlje od ulja. Osim ulja od masline i buče, od svakog drugog ulja mast je zdravija – odlučan je Stjepan Vusić-Sitni.
|
22.10.2006., nedjelja
Lubenice u listopadu
Lubenice u listopadu i nisu baš uobičajene pa mnogi s nevjericom pitaju obitelj Dec, proizvođače iz Đurića, odakle ih sada nabavljaju.
- Oduševljeni su kada nas vide na traktoru s prikolicom punom lubenica. Odlično se prodaju, malo je onih koji uzimaju komad ili dva, najčešće kupuju nekoliko lubenica pa ih odvoze i na kolicima - kaže Ivica Dec.
Onima koji misle kako su ih dovezli iz Makedonije objašnjavaju da su u lipnju presijali njivu nakon što je led uništio usjeve, a idealni vremenski uvjeti uz dovoljno kiše i sunca pogodovali su lobenicama, koje su i u listopadu “slatke kao med”. Anica Dec kaže kako su lubenice prodavali u Bošnjacima, Vrbanji, Gunji, Drenovcima i ostalim mjestima. Dodaje kako su ove godine imali devet tona lubenica koje su zasijali na pola jutra zemljišta. Budući da nitko osim njih tako kasno nije imao lubenice, nije bilo problema ni s plasmanom. U početku sezone prodavali su ih po kilogramu za 2,5 kune, a pri kraju je cijena bila 10 kuna po komadu.
- Ljudi su, vidjeli smo to, bili sretni kada smo dolazili u njihovo mjesto. Birali su lubenice s prikolice, a mi smo onim obiteljima u kojima ima mnogo djece znali dati i koju lubenicu više - kaže Anica Dec, i dodaje kako je sezoni lubenica ipak došao kraj, a zamijenit će ih kupus, koje Decovi također proizvode.
|
20.10.2006., petak
Začuđeni stanjem u poljoprivredi
Biskup Mrzljak izjavio je da su biskupi, kada su se iz Đakova vozili prema Vukovaru, bili zatečeni i začuđeni lošim stanjem kuća i seoskih gospodarstava.
_ Kada smo pitali kako to da bogata Slavonija izgleda tako osiromašeno, protumačeno nam je da je to zbog zakonske regulative koja ne promiče pojoprivredu. Mi nismo stručnjaci, a li smo zapazili te probleme i pitamo se zašto se neki proizvodi moraju uvoziti, a ne potiču se zakoni kojima bi Slavonija bila ono što bi trebala biti: žitnica Hrvatske i šire - rekao je biskup Mrzljak i dodao da su posjetili vinorodno područje Trnave kojom upravlja Crkva, ali koje također proizvodi gubitke zbog spomenute zakonske regulative.
 
----------------------------
O gospodo biskupi, postavite malo niže vaše propovijedaonice - vidjet ćete kako vam živi stado...Nažalost, vašem čudu ni tada neće biti kraj...(Paor)
|
19.10.2006., četvrtak
Izmislili gnojivo da smanje kiselost tla
vecernji-list
Posebno priznanje HGK Županijske komore u Sisku, Zlatnu plaketu za inovativnost u poslovanju, dobila je kutinska tvornica Petrokemija, koja već godinama vlastito znanje ulaže u nove proizvode. Lani je na tržište plasirano novo mineralno gnojivo, ferdlomit granulirani i NPK 3,0-2,5-3,0.
Riječ je o gnojivu prilagođenom kiselim poljoprivrednim zemljištima, a u Hrvatskoj je takva gotovo polovica zemljišta. Zbog duge obrade i ispiranja tla su sve kiselija, pa je na njima prirod sve manji, a na nekima se više uopće ne može proizvoditi. U Petrokemiji je stoga formiran stručni tim agronoma, tehnologa i ekonomista, koji su se uhvatili u koštac s tim problemom.
Nakon dvije godine upornog rada nastao je fertodont granulirani, koji smanjuje kiselost, opskrbljuje tlo biogenim elementima, kalcijem i magnezijem te manjim količinama dušika, fosfora i kalija. Novo granulirano mineralno gnojivo za kalcizaciju jednostavno se upotrebljava, ekološki je prikladno, a cijena je fertodonta granuliranog prihvatljiva.
- To je samo jedan u nizu vlastitih proizvoda. Naši stručnjaci godinama rade na novim proizvodima jer odreći se razvoja značilo bi odreći se i budućnosti. Vlastito znanje počeli smo prodavati još 1992. godine, kada je po našoj tehnologiji sagrađena čađara u Iranu. Za naša tekuća gnojiva, koja smo predstavili u Bruxellesu, dobili smo više međunarodnih priznanja, a radimo i na novoj tehnologiji za proizvodnju čađe. Očekujemo da ćemo sljedećih godina konkurirati za ovo vrijedno priznanje HGK - rekao je predsjednik uprave Petrokemije Boris Mesarić.
Budući da je ferdolomit granulirani za naše uvjete poljoprivredne proizvodnje revolcionarni proizvod, predloženo je Ministarstvu poljoprivrede, vodnoga i šumskog gospodarstva da se kalcizacija tla uvrsti u program poticaja. Tim bi se postupkom, kažu stručnjaci Petrokemije, prinosi u Hrvatskoj osjetno povećali.
|
16.10.2006., ponedjeljak
Zorica Šimunić-Bojko najuzornija seoska žena Hrvatske
Za život žene na selu, Zorica kaže da je postao užurban poput gradskog. - Seoska žena mora biti obrazovana, temelj obitelji, uredna domaćica, pomagati sumještanima, te treba uspješno odgojiti i usmjeriti djecu - tvrdi Zorica, koja uz obiteljski posao proizvodnje mlijeka i tova junadi gotovo i nema slobodnog vremena. Godišnje od 30 krava isporuče 120.000 litara mlijeka. Zorica je sa 11 godina naučila voziti traktor. Radi od jutra do mraka, a uz sapunice u naslonjaču uspije tek rijetko predahnuti zimi. Ljetovala je, kaže, isključivo zbog djece, ali uz veliko razumijevanje supruga, koji se ostao brinuti o obiteljskom imanju.
|
15.10.2006., nedjelja
Svjetski dan seoskih žena
|
Paor:
Ako niste znali - 15.listopada je svjetski dan seoskih žena.
|
13.10.2006., petak
Kukuruz
|
Paor:
Prava smo ekipa cijeli dan: ja, traktor i radio. Oremo. I tako slušam cjelodnevne oglase nekoliko poduzeća koja nude otkup friškog kukuruza. Cijena i nije baš maestralna, ali gdje je dima...
Poanta je u tome što se prvi puta u mojoj dvadestgodišnjo karijeri javlja tolika potražnja za kukuruzom u ovo doba, a da prinos nije extra loš.
Otkud u USA potražnja i povećanje cijena mi je jasno - The strong U.S. corn prices resulting from ethanol demand....
What a hell (ma kaj) se događa kod nas, pita se ovaj priprosti paor...
Kukuruz (Zea mays) je žitarica, jednogodišnja biljka iz potodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike. Igrala je važnu ulogu pogotovo u narodima Srednje Amerike. U Europu je donijet 1493. a po nekim izvorima 1535. Na Balkan je stigao u 17. stoljeću. Korijen mu je žiličast, a stablo visoko i člankovito s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima. Plod mu je klip sa zrnjem koje je uglavnom žuto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta hibrida. (Wikipedia)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Poales
Porodica: Poaceae
Rod: Zea
|
12.10.2006., četvrtak
Isplativost biodizela
S ukidanjem olakšica za kupnju naftnoga dizelskoga goriva u količini većoj od 10.000 litara, u Njemačkoj je naglo povećano zanimanje svih korisnika dizelskih motora za prijelaz na biodizelsku alternativu. Proračun ekonomičnosti izradili su stručnjaci Poljoprivredne komore Hannover, a mi donosimo skraćeni prikaz.
Prije odluke o prijelazu na repičino ulje treba vidjeti je li to uopće isplativo. Prvo treba usporediti cijenu naftnog dizela, metilestera repičina ulja (RME) i čistoga repičina ulja, te troškova ulaganja u pripravu motora za drugu vrst goriva. Uz to, još se ne zna kako i koliko će trebati plaćati porez za RME i prirodno repičino ulje kao pogonskih goriva za dizelske motore. U siječnju 2006. prosječne su cijene goriva na benzinskim crpkama u Njemačkoj bile: naftni dizel 1,015 eura/litra, RME 0,863 eura/litra i čisto repičino ulje 0,623 eura/litra.
Kad je riječ o poljoprivredi, važna je odluka hoćemo li repicu proizvoditi i skladištiti sami ili kupovati. Pritom je važna tržna cijena sjemena repice, koja zbog poznatih razloga postupno raste. Prije odluke o ulaganju u vlastitu proizvodnju repice treba vidjeti je li isplativi-ja od kupnje repice na tržištu. Ulaskom u vlastitu proizvodnju valja odabrati između dviju opcije: prodaja ili prerada. Ako je prosječan prinos repice 40 dt/ha, ukupni troškovi proizvodnje i skladištenja, na gospodarstvu s paušalnim porezom, iznose prosječno 23,50 eura/dt. Sjeme repice iz vlastite proizvodnje je oko 1,50 eura/dt jeftinije.
Sljedeći korak je proračun ulaganja u opremu za preradu i u preuređenje traktora na dvostruki pogon. Za dobivanje repičina ulja treba nam pužna ili helikoidalna preša učinka ne manjega od 50 kg/sat, spremnik za taloženje, filteri, pumpe, spremnik za skladištenje i manji međuspremnik. Za sve to treba uložiti 17.500 eura. Uz pretpostavku da se repica uzgaja na 38 hektara, prinos bi bio 150 tona repičina sjemena. Ako je sadržaj ulja 40 posto, a iskoristivost 85 posto, može se dobiti 51 tona prirodnog repičina ulja. Kao nusproizvod ostaje i 91
tona pogača. Repičino ulje se može prodati po oko 620 eura/m3, a za pogače je prodajna cijena 123 eura/t. Uz pretpostavku da se tijekom idućih šest godina neće bitno mijenjati cijene sjemena, repičina ulja i repičinih pogača, te da će cijene ostalih pozicija u izračunu rasti oko dva posto godišnje, ukupna zarada bila bi 20.370 eura (7,6 posto od obrtaja).
Prijelaz na RME ili čisto repičino ulje isplati se na dulji rok. Početno ulaganje za preuređenje motora amortiziralo bi se tijekom uporabe. Što je traktor ili drugo vozilo više sati godišnje u uporabi, amortizacija bude brža. Oba biljna energenta imaju nešto manji energetski sadržaj od naftnog dizela, tako da valja računati s 2 - 3 posto većim potroškom goriva. Intervali zamjene motornoga ulja moraju biti prepolovljeni, pa umjesto svakih 500 sati korisnik će ulje morati promijeniti svakih 250 sati. Uz to, nešto malo veći su i troškovi održavanja (približno 120 eura/1000 sati rada motora) i za dodatne dijelove (200 - 600 eura godišnje). Prema modelu izračuna, za traktor od 113 KS (83 kW), 6 godina amortizacije troškova preuređenja, 4000 sati rada godišnje, cijena goriva bila bi: repičino ulje 8,212 eura/sat, RME 9,04 eura sa:. dok naftni dizel stoji 9,54 eura/sat (bez smanjena poreza).
Svi koji voze na biljne energente vode računa o okolišu, jer ga znatno manje onečišćuju.
(dlz/ bh)
|
06.10.2006., petak
Ma, slažite barem...
|
Paor:
USA senatorica Hillary Clinton je pokrenula hvalevrijednu inicijativu za brži razvoj broandbanda (adsl i sl.) u ruralnim područjima svoje države.... više
Bliži se izborna kampanja i kod nas. Naši vrli političari se vjerovatno neće ni sjetiti da barem nešto slažu po tom pitanju...
|
04.10.2006., srijeda
Slavonci
|
«Mala knjiga humora» (Privlačica)
. Slavonci su veliki sanjari. Jedni sanjaju o radnom mjestu, a drugi na radnom mjestu.
. Tapkanje na mjestu uvelike šteti slavonskoj poljoprivredi.
. Slavonci se nikad nisu bojali gladi. I danas su siti svega.
. Nisu nam sva kola krenula nizbrdo. Kod nas je prilično ravno.
. Slavonci, treba se dobro potkovati znanjem.Nikad se ne zna s kakvim ćete konjima raditi.
. Slavonci se šale na svoj račun , a ipak nikome neće ostati dužni.
. U Slavoniji se razvija besklasno društvo . Pšenica sve manje klasa , a klasni stručnjaci odoše.
. Iako živim u Slavoniji, osjećam se kao u pustinji. Toliko mi bacaju pješak u oči.
. Šećer dolazi na kraju . Ostale bolesti Slavonci mogu dobiti i ranije.
|
|
|
