30.12.2006., subota

Spoznaja

Povodom 500 - godišnjice službene pisane uporabe imena jedinstvenog sela Babina Greda (1506. - 2006.) Kalendar List za listom, dan za danom, Idu dani kraju znanom. List prolista, list opada. Mladost? Starost? Što je sada?! Bistar izvor - zjena oka. Život - rijeka je duboka. Visoke su vrlet gore. Preko gora mirno more. Dan za danom, list za listom. Sve će rijeke moru istom. List prolista, list opada. Mladost? Starost? Gdje smo sada?! Svevremena baka stara lista liste kalendara... Ivan Petričević ------------------------------------ Svim blogerima Sretna Nova Godina

- 09:21 - Komentari (1) - Isprintaj - #

26.12.2006., utorak

Kukuruzne perspektive (SAD)

Paor: I dok u Hrvatskoj gotovo da nema polj. kulture koja ima svjetlu i prosperitetnu budućnost, u SAD se ta perspektiva predviđa barem proizvođačima kukuruza. U članku Michigan corn growers gleeful as ethanol pushes up price se iznosi par konotacija glede toga. Ukratko: Michigenski farmeri prepoznaju zlatnu vrijednost svojih polja. Vječna zabrinutost oko kukuruzne žetve, rokova, prodaja, naplata kao da postaje prošlost. Cijene kukuruza rapidno rastu. Cijena je od kolovoza do listopada udvostručena - na 3,5 dolara/bushel. (bushel = cca 25,4kg). A sve to zahvaljujući povćanoj upotrebi etanola koji se dobiva od kukuruza. U SAD su mjerodavni odlučili smanjiti ovisnost o uvoznim enregentima upravo povećanjem vlastite proizvodnje biogoriva. Tržište vrijednosnica na burzama su također prepoznala novonastalu situaciju pa farmeri sad imaju premoć u pregovorima za narednu sjetvu i urod. Ovo nije napuhani balon, ovo je stvarnost - složni su svi u tom lancu. Očekivanja su tolika da se očekuju veliki pomaci i u ukupnom agrobiznisu. Danas se u SAD koristi oko 10% etanolbaziranih goriva, ali se predviđa da će taj postotak i dalje rasti. U vezi toga, i federalni poticaji u sferi energije su usmjereni prema izgradnji postrojenja za etanol. Već etablirani pogoni i oni koji su u izgradnji imaju kapacitet za preradu 225 mil. t kukuruza, što čini čak 84% ukupne SAD godišnje proizvodnje kukuruza. Farmeri s pravom planiraju povećanja kukuruzne površine. Međutim, postoje i konrtaefekti: povišenje cijena mesa i jaja, jer je jasno da je kukuruz i inače imao značajan udio u cijeni koštanja stočarke produkcije. S tim u vezi, i stočari s velikim zanimanje prate razvoj situacije na kukuruznom tržištu. - Možda ćete biti sretni kad dođete na benzinsku pumpu, ali da li će biti tako kad dođete u trgovinu po špeceraj - pita se Paul Wylie, stručnjak u agrobiznisu.

- 11:06 - Komentari (1) - Isprintaj - #

23.12.2006., subota

Paorska božićnica

Mi paori smo zbiljam čudne biljke. Iako volimo kukati (kako nas je opisao neki dan naš vrli ministar), iako nam nikad dosta pravice, mi nećemo prosvjeovati, pisati apele, niti izvoditi bilo kakve iznudice glede božićnice, trinaeste plaće, darova djeda Mraza (iliti Božićnjaka), a da ne spominjem brojne proračunske nam dugove. Otkako je „svita i vika“ paori su na začelju materijalnih privilegija. Svejedno, nama je Božić vrhunac, nama je Božić povratak prirodi i korijenima, tradiciji i duhovnom osvježenju, obitelji i veličanstvenom ugođaju. To je vrime kad s neizmjernim poštivanjem obiđemo svoje usnule i umorne njive, obamrle šljivike i jasinjike, pozdravimo bezbojne livade i skinemo kapu zahvale kraj stare koljebe. To je vrime kad mi naše blago darivamo najljepšim sijenom i najmekšom slamom, toplom odajom i posebnom pažnjom. Stručak žitne slame u prednjoj sobi je samo simbol, a pravi znak je osmjeh i sretno i radosno srce. Eto, to je i moja božićnica. Svima sretan, mirom i božjim blagoslovom obdaren Božić

- 23:01 - Komentari (3) - Isprintaj - #

21.12.2006., četvrtak

Kumice šokirane novim cijenama najamnine

večernji list Šok i nevjericu među prodavačima na tržnici Dolac izazvalo je poskupljenje koje će od Nove godine u prosjeku iznositi 15 posto za zakup, mjesečne rezervacije i dnevne naknade za klupice. Gradsko poglavarstvo jučer je novogodišnjim paketom poskupljenja najviše ugrozilo egzistenciju kumica koje na klupicama nude domaće proizvode. Poskupljenje je nož u srce proizvođačima zdrave domaće hrane. Ovim poskupljenjem ide se na ruku velikim trgovačkim centrima koji jeftinom robom od tko zna kud truju građane. Poslije ovoga poskupljenja teško ćemo izdržati sljedeću godinu i Dolac bi se mogao ugasiti. Ako Bandić ovako nastavi, uskoro ćemo se naći u istom vlaku, on za svoje Mamiće, a mi u rodna dalmatinska sela, očajna je kumica Neda Nejašnić iz Podstrane pokraj Splita. Podršku joj u isti glas daju i svi ostali prodavači na najvećoj gradskoj tržnici, a najglasnija je Prigorka sa susjednog štanda koja najavljuje drugu seljačku bunu. Političari i bogatuni danas se ponašaju gore nego Franjo Tahi kada su svi seljaci bili kmetovi. Nismo mi toliki bedaki kakvima nas moćnici doživljavaju, žesti se Prigorka Slavica Miholić. Trgovci na Dolcu obećavaju kako neće dizati cijene svoje robe jer bi tako još više kupaca usmjerili u jeftine supermarkete.

- 18:14 - Komentari (2) - Isprintaj - #

20.12.2006., srijeda

Poštena trgovina?!

jutarnji list .... Najeksponiraniji predstavnici britanskoga libertarijanizma žestoko su se obrušili na pokret koji se, kažu, grana u ljupki trolist: poštena trgovina (fair trade), organska proizvodnja hrane i kupovina lokalnih proizvoda. Ono što “zeleni” obećavaju pobornicima su, smatraju u Economistu, ekonomski nedokazive gluposti. Kao prvo: za organsku proizvodnju hrane, tvrdi Economist, treba više zemlje nego za biljke uzgojene uz pomoć konvencionalne poljoprivrede. Drugo: kada bismo prešli na tradicionalne načine uzgoja, uz pomoć komposta i rotacije usjeva, sadašnju bi površinu usjeva trebalo utrostručiti da se proizvede jednaku količinu hrane. Znači - prijetila bi nam glad. Treće: “poštena trgovina” sjajno zvuči, ali plaćanje veće, poštene cijene za sirovine poput zrna kave samo unosi nered na tržište. To, ističu surovi ekonomski realisti, ne dopušta tržištu cijena da se regulira samo. Jer ako je cijena kave sada niska, to samo znači da je ima previše i njezina bi cijena sama od sebe porasla kada bi se seljaci sami, pritisnuti manjkom zarade, preorijentirali na uzgoj drugih kultura. Poštena trgovina, odnosno plaćanje više novca za isti proizvod pod uvjetom da više novca stigne u ruke seljacima, ne funkcionira: Economistovi su stručnjaci izračunali da samo 10 posto onoga što se plaća pod motom “poštene trgovine” stigne do uzgajivača. U Economistu su se usput obračunali i s idejom da je ekološki održivija kupnja sezonske hrane od lokalnih proizvođača hrane, i tu je njihov argument najmanje jasan. Jer prema nekim izračunima prijevoz namirnica u malim količinama iziskuje veću potrošnju goriva i stvara veću štetu okolišu. Umjesto da se golema višetonska pošiljka salate zimi jednim letom preveze s Novog Zelanda u Englesku, mali potrošači voze mnogo malih ruta automobilima od kuće do lokalne farme i natrag. U podtekstu, jasno je da urednike Economista najviše od svega smeta utopijska premisa storije o “etičkoj kupovini”: da odlazak u pravedničku kupovinu u Manchesteru može donijeti nešto dobro siromašnima na Madagaskaru. Nema ništa od toga, poručuju u uvodniku: jedini pravi način mijenjanja svijeta jest onaj koji smo imali i dosad - kroz dugotrajne i zamorne političke pregovore politički najmoćnijih zemalja svijeta koje bi se, da se na tren urazume, umjesto za “poštenu trgovinu” opredijelile za “slobodnu trgovinu”. A to znači da bi europske krave izgubile pravo na smiješno visoke subvencije od oko 800 dolara, što onemogućava proboj krava iz Trećeg svijeta na europsko tržište. Treba nam globalno rješenje dečki i cura u skupim odijelima, a ne skupina suvremenih hipija koji su spremni žrtvovati samo djelić svoga, od 70-ih godina prošlog stoljeća malo ojačalog, bankovnog konta. ....

- 12:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.12.2006., utorak

Novo povrće u Hrvatskoj

višnjica.hr BATAT Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s podru ja J. Amerike, koja pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae) i NEMA NIKAKVE VEZE S KRUMPIROM!!! Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi, vrlo malo u Europi. U Hrvatskoj se nakon provedenih višegodišnjih istraživanja uzgaja kao jednogodišnja kultura. Prva komercijalna proizvodnja zasnovana je 2006. godine u P.Z. Ergeli Višnjica kraj Slatine. Kako je u Hrvatskoj to povrće posve nepoznato, zbog njegovih hranidbenih kao i svih drugih karakteristika potrebno je sa svim činjenicama upoznati i širu javnosti. To je visoko energetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće. HRANIDBENA I LJEKOVITA SVOJSTVA Osim što je iznimnog okusa batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidantima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i za čepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.). Visoki sadržaj beta-karote na daje i kvalitetnu zaštitu protiv nekih tipova karcinoma. Batat, kao energetski vrijedna namirnica je izuzetno važan i za ljude koji imaju problema s povišenim šećerom i čije zdravlje ovisi upravo o stabilnoj razini glukoze u krvi. Naime, zbog vrlo niskog glikemijkog indeksa, koji omogućava slabiju apsorpciju glukoze, konzumacijom batata nema štetnog stresa za organizam. Osim toga batat je praktički bez masti, kolesterola i sadrži vrlo malo natrija ( čija prevelika količina može biti uzrokom povišenog tlaka). Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje probave, ime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Batat ne treba kuhati prekratko, jer sa najbolji okus dobije nakon kuhanja duljeg od 30 minuta. Može se peći ili frigati isto kao i krumpir, ali ga nikad ne treba soliti kako bi sve njegove kvalitete u potpunosti došle do izražaja. više o tehnologiji uzgoja batata

- 18:14 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.12.2006., nedjelja

Slavonski new deal ili...

Paor: Ekonomsko i demografsko stanje u Slavoniji je vrlo poražavajuće. Perjanica oporavka bi trebala biti poljoprivreda, međutim, iz više razloga to nije realna opcija. Agrobiznis je u našim uvjetima daleko od atraktivne i visoko akumulativne opcije. U globalnim okvirima su nam šanse pogotovo male jer su veliki igrači već zauzeli adekvatne pozicije. U vezi toga, i naše ufanje u ekosačuvanost naših polja neće imati vremena doći do izražaja, niti imati veliku ulogu u oporavku slavonske opcije. Danas politički i građevinski lobi forsira najefektnije i najisplativije projekte - autoceste (o isplativosti C5 koridora bi se dalo raspravljati), ali ukupna izgrađenost na tom polju se približava svom vrhuncu. Zbog toga, a i zbog gore navedenog, očekuje se inteziviranje ideje i realizacije izgradnje kanala Dunav-Sava. Sam začetak te ideje seže čak u 1737.g. i sve od tad su gospodarski interesi za realizaciju tog skupog projekta vrlo slični. Osim pomenute skupoće (4,5 mld. kn), danas itekako treba uzeti u obzir i ekološki faktor. Najjači adut protivnika izgradnji tog kanala je upitna opstojnost hrastovih šuma tog područja koje prema egzaktnim pokazateljima vrijede oko 10,2 mld eura, a o vrijednosti kao šireg ekosistema ne vrijedi ni raspravljati. (Mala digresija...) Aktuelna vlada je svojevremeno bila objavila i datum početka gradnje. Srećom to je zapelo. Mišljenja sam da stručnjaci, političari i javnost još nisu u dovoljnoj mjeri ukrstili koplja svojim mišljenjima i argumentima. Ne smijemo dopustiti da nas umornost od politike i okupiranost trenutnim egzistencijalnim pitanjima dovede pred svršeni čin, da taj povijesni događaj za Slavoniju (i širje) počne bez glasnosti.

- 00:38 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.12.2006., četvrtak

Slatki epilog?!

Hrvatska televizija Ministar poljoprivrede Petar Čobanković predstavio je u Saboru prijedlog potvrđivanja Protokola o izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojim se uvode carinske kvote za izvoz šećera iz Hrvatske u Europsku uniju. Prema protokolu, Hrvatska će na tržište zemalja Unije bez carine od iduće godine moći izvesti najviše 180.000 tona šećera na godinu. Nova izvozna kvota neće ugroziti šećernu industriju, tvrdi resorni ministar, jer je Hrvatska dosad izvozila oko 120 tisuća tona. No oporba pak tvrdi da će problem stvoriti povećanje uvozne kvote koja se sa 7000 tona penje na čak 80.000 tona europskoga šećera. Iz Hrvatske gospodarske komore stiglo je priopćenje uime triju hrvatskih šećerana u kojem se kaže kako je s novim kvotama otvoren prostor i za plasman šećera na inozemnom tržištu i za plasman na domaćem tržištu jer se ukidaju tzv. C kvote, tj. uvoz subvencioniranog šećera iz Europske unije. Ukupna proizvodnja hrvatskih šećerana je oko 240.000 tona pa uz izvoz od 180.000 tona ostaje još 120.000 tona koje će šećerane plasirati na domaćem tržištu. A uvozna kvota od 80.000 tona, objašnjavaju u Komori, aktivira se tek kad Hrvatska ispuni svoju izvoznu kvotu. Da skratim, tri hrvatske šećerane apeliraju na saborske zastupnike da u interesu svih onih koji žive od šećera i šećerne repe prihvate ovaj sporazum, u protivnom bi bilo nemoguće, kažu, nastaviti normalan izvoz šećera tijekom 2007.

- 19:14 - Komentari (4) - Isprintaj - #

11.12.2006., ponedjeljak

Mi ne tražimo Božićnicu

- 16:33 - Komentari (4) - Isprintaj - #

10.12.2006., nedjelja

Kina: Zabranjena prodaja "crvenih" jaja

Nekoliko kineskih provincija je zabranilo prodaju pačijih jaja, pošto su vlasti u Pekingu otkrile da neka od ovih jaja sadrže industrijsku crvenu boju koja povećava rizik dobijanja raka. Specijalna pačija jaja sa crvenim žumancetom neće biti prodavana u Pekingu, ali i sva pačija jaja bez obzira na boju žumanceta će biti zabranjena za prodaju u Guangzou, glavnom gradu provincije Guangdong. Kineski potrošači plaćaju veću cenu za jaja sa crvenim žumancetom pošto veruju da je crvena boja znak kvaliteta i da ova jaja imaju bolju nutritivnu vrednost. Neki ljudi veruju da ova boja žumanceta potiče od jedne vrste rakova kojima se ove patke hrane. Međutim, Hou Shuisheng, istraživač Kineske akademije poljoprivrednih nauka, kaže da boja žumanceta po pravilu treba da bude bledo žuta. Isto tako, crvena boja žumanceta nije prirodna, tako da je sigurno dobijena uz pomoć boje koja je dodata. Početni testovi ukazali na prisustvo 46.5 procentne Sudan-IV boje poznatije kao “crveni lek”. Saopštio je Institut za bezbednost hrane koji deluje pod okriljem Kineske Akademije za inspekciju i karantin. Jaja su proizvedena na farmama pataka pored Baijangdian jezera, najvećeg u Hebei. Ova oblast je najveći snabdevač pekinškog tržišta. Ova boja se koristi za farbanje industrijskih proizvoda kao što su podovi i obuća. Ovo nije prvi slučaj kontaminacije hrane ovom bojom u svetu. Zbog nje, samo prošle godine je u Velikoj Britaniji stotine proizvoda povučeno sa tržišta. (Đorđe Simović, Poljoprivreda.info)

- 09:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.12.2006., petak

Sami ćemo mjeriti kvalitetu mlijeka

večernji list Najveći proizvođači mlijeka iz sjeverozapadne Hrvatske okupili su se u Čakovcu da bi čuli kako spriječiti i rano otkriti jednu od najčešćih, a u liječenju najskuplju bolest mliječnih krava, mastitis. Ako mljekar želi što više zaraditi prodajom kvalitetnog mlijeka, zbog mastitisa njegov prihod može značajno pasti, rečeno je na skupu koji su organizirali zagrebački Centar za reprodukciju i stočarstvo Hrvatske te mr. sc. Predrag Kočila, specijalist porodništva i reprodukcije iz Veterinarske stanice Čakovec. - Osim smanjenja proizvodnje mlijeka povećava se rizik neplodnosti i embrionalne smrtnosti. Kada je bolest već vidljiva golim okom, liječenje je dulje i skuplje. Jedan od ranog načina okrivanja jest kontrola somatskih stanica što može obaviti proizvođač novim aparatom koji je prvi put u Hrvatskoj predstavljen upravo u Čakovcu - ističe P. Kočila. Pitanje uzoraka Mljekar će tako moći sam izmjeriti i otkriti koja krava je “kriva” za povećan broj somatskih stanica, odnosno smanjenu kvalitetu mlijeka. Dosadašnjim načinom kada su se od, primjerice, pedesetak grla uzorci izmiješali i dostavili na kontrolu u laboratorij, a rezultati ispitivanja bili loši, nije se pouzdano znalo gdje je problem, pojašnjeno je na skupu na kojem su, osim individualnih proizvođača bili i predstavnici velikih mljekarskih industrija poput Vindije i Sirka. Veliko zanimanje Zanimanje je proizvođača za tim novim revolucionarnim aparatićem veličine mobitela bilo veliko. Cijena mu je otprilike 2000 kuna, što je mali ulog prema koristi koju mogu očekivati od sprječavanja bolesti.

- 17:16 - Komentari (1) - Isprintaj - #

06.12.2006., srijeda

Ukratko (eng.)

SAD: Teško je danas biti proizvođač mlijeka, troškovi se povećavaju, a veleprodajna cijena je niska... ----------------- Australski farmeri pogođeni najgorjom sušom u zadnjih sto godina... ------------------- Bivši engleski farmer gradi novo selo na površini od 400 jutara isključivo u turističke svrhe... -----------------

- 19:27 - Komentari (4) - Isprintaj - #

02.12.2006., subota

Halo Bing...

VELIKA - U Velikoj je održano savjetovanje predstavnika sindikata poljoprivredne i prehrambene indus¬trije iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Makedonije i Srbije koji su izmijenili iskustva o stanju u poljoprivredi radi dostizanja kvalitete i standarda prilikom nastupa na europska tržišta. Skup je organizirala međunarodna asocijacija sindikata prehrane, poljoprivrede i hotelijerstva, čiji je tajnik za edukaciju južne i istočne Europe Mato Lalić upozorio na prilično gorka slovenska iskustva prilikom ulaska u Europsku Uniju. - Nove članice EU imaju veliki problem štititi se od europskih proizvođača koji ne moraju poštovati stroge uvjete koji se traže od novih članica. Taj će problem osjetiti u Hrvatskoj jer se naši proizvodi temelje na starim tehnologijama, a pri tome su vjerojatno i preskupi za europsko tržište - izjavio je Mato Lalić. Njegov kolega iz briselske središnjice Eric Dresin naglasio je kako buduće članice Unije moraju dobro upoznati njezino zakonodavstvo koje nosi brojne zamke i kod nekih je gotovo uništilo tradicionalnu proizvodnju. - Od Slovenije se tražilo puno više nego što EU ima, jer dok su naše klaonice morale izgledati kao kirurške sale, one u Španjolskoj, Grčkoj ili Francuskoj nalik su kasapnicama. Vrlo je rigorozan i uvoz iz novih članica EU, dok je protok robe onih "starih" gotovo bez kontrole, po sebice u velikim trgovačkim lancima - izjavio je Srečko Čater, predsjednik Sindikata poljoprivrede i prerađivačke industrije Slovenije. (Jutarnji list) ---------- BERLIN - zvaničnici njemačkog udruženje uzgajivača svinja – tvrde u svom izvještaju da u prosjeku njihovi članovi ove jeseni po tovljeniku gube 18 €. Proizvačima se plaća 1.41 € po kilogramu svinjskih polutki. Eksperti ovog udruženja, međutim, tvrde da je zbog povećanja cijena stočne hrane i energenata proizvođačka cijena 1.60 € po kilogramu svinjskih polutki. Proizvođači svinja spremaju i proteste zbog, kako tvrde, ignorantskog stava njemačkog ministarstva poljoprivrede prema ovom problemu. (Poljoprivreda.info) ---------- Ove jeseni je zabilježen ogroman uvoz svinjskog mesa iz EU jer su naše svinje skupe i nema ih dovoljno. Zanimljivo. Po slavonskim selima je trenutno ogromna ponuda svinja ,a potražnja prilično slaba. Prosječna cijena je tek nešto iznad EU prosjeka. U ova globalna vremena je, kad su prevozna sredstva i komunikacije odlične, doista lakše isprazniti inostrana skladišta (smrznuta svinjetina se smije skladištiti najviše 6 mj.), nego uložiti određeni napor u organiziranju domaćeg otkupa.

- 18:50 - Komentari (5) - Isprintaj - #

01.12.2006., petak

Soja

Paor: U članku Missouri farmer takes 'High Yield' to a whole new level na Agricultureonline zapazio sam dva zapanjujuća podatka. Prvi je - svjetski rekord postignut u prinosu soje od oko 44q/kj. Za ilustraciju: kod nas se smatra prinos od 20q/kj izvanrednim uspjehom. Drugi je - troškovi uzgoja soje na tom rekordnom polju su oko 400 dolara/kj iako je navodnjavano svaki dan u 3 ljetna mjeseca. Za ilustraciju: može se pogledati jednu cijena koštanja (pdf 92kb) koju su izradili agronomi jednog našeg poduzeća, a koja iznosi 4100 kn/kj. Treći zanimljiv podatak, a koji ipak nije iznenađenje, jest prodajna cijena soje u SAD (fco. skladište seljaka) - 1,37 kn/kg. Naime to je prosječna cijena koju i mi ostvarujemo u Hrvatskoj. ------------- S obzirom da se i mi de facto nalazimo na svjetskom tržištu, sasvim je razvidno da državni poticaji namijenjeni soji nisu dostatni da se ostvari značajniji iskorak u obrambenom stavu prema sveameričkoj GMO soja agresiji. Koja će vlada konačno zauzeti stav da poljoprivredni poticaji ne budu socijalna stavka. Dugoročno, to nema nikakvog smisla, a kratkoročno je ionako kasno jer selo je toliko bolesno da mu ta crkavica ne može pomoći.

- 18:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.