|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
19.12.2006., utorak
Novo povrće u Hrvatskoj
BATAT
Batat (Ipomoea batatas L.) je višegodišnja tropska kultura s podru ja J. Amerike, koja pripada botaničkoj porodici slakova (Convolvulaceae) i NEMA NIKAKVE VEZE S KRUMPIROM!!! Mnogo se koristi i uzgaja u Africi, Aziji (Kina) i Americi, vrlo malo u Europi. U Hrvatskoj se nakon provedenih višegodišnjih istraživanja uzgaja kao jednogodišnja kultura. Prva komercijalna proizvodnja zasnovana je 2006. godine u P.Z. Ergeli Višnjica kraj Slatine.
Kako je u Hrvatskoj to povrće posve nepoznato, zbog njegovih hranidbenih kao i svih drugih karakteristika potrebno je sa svim činjenicama upoznati i širu javnosti. To je visoko energetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće.
HRANIDBENA I LJEKOVITA SVOJSTVA
Osim što je iznimnog okusa batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidantima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule).
Količina od samo 140 g kompletno osigurava potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i za čepljenja krvnih žila.
Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolesti i sl.). Visoki sadržaj beta-karote na daje i kvalitetnu zaštitu protiv nekih tipova karcinoma. Batat, kao energetski vrijedna namirnica je izuzetno važan i za ljude koji imaju problema s povišenim šećerom i čije zdravlje ovisi upravo o stabilnoj razini glukoze u krvi. Naime, zbog vrlo niskog glikemijkog indeksa, koji omogućava slabiju apsorpciju glukoze, konzumacijom batata nema štetnog stresa za organizam. Osim toga batat je praktički bez masti, kolesterola i sadrži vrlo malo natrija ( čija prevelika količina može biti uzrokom povišenog tlaka). Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje probave, ime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.
Batat ne treba kuhati prekratko, jer sa najbolji okus dobije nakon kuhanja duljeg od 30 minuta. Može se peći ili frigati isto kao i krumpir, ali ga nikad ne treba soliti kako bi sve njegove kvalitete u potpunosti došle do izražaja.
više o tehnologiji uzgoja batata
|
|
|
