Marketing
Lažni poticaji
U Europskoj uniji je 15 posto poljoprivredne proizvodnje (uz prijevare od 12 posto u Grčkoj do pet posto lažnih poticaja u Njemačkoj) obuhvaćeno inspekcijskim nadzorom, dok taj broj u Hrvatskoj obuhvaća oko 12 posto poljoprivredne proizvodnje.
Povrat novca
Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao nam je da je u posljednje dvije godine prijavljeno lažnih poticaja u vrijednosti pet milijuna kuna. Dodao je da se 1,7 milijuna kuna mora vratiti u državni proračun, jer je riječ o uplaćenim sredstvima, a za 3,3 milijuna kuna lažnih poticaja podneseno je nekoliko tisuća zahtjeva. Lažnih poticaja ima podjenako i u stočarstvu i u ratarstvu.
»U slučaju da netko neopravdano dobije novac na ime poticaja, što je lakše u ratarskom dijelu jer je teško inspekcijskim nadzorom pokriti sve zasijane površine u sustavu poticaja, ispada iz sustava poticaja na dvije godine, uz obvezni povrat novca«, napominje Pavić.
Europska komisija predlaže Hrvatskoj povećanje broja inspektora za nadzor poticaja u poljoprivredi, jer je njihovo zapošljavanje, kako kažu, višestruko opravdano.
Pavić napominje da bi i sami poljoprivrednici, među sobom, trebali uvesti više reda jer lažni poljoprivrednici ne varaju samo državu već koriste zajednička sredstva namijenjena poticanju poljoprivredne proizvodnje. Predstavnici seljačkih udruga tvrde da tvrtke koriste najveći dio iznosa poticaja i da ako ima prijevara, a sigurno ih ima, onda je to kod njih, a ne kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. U stočarstvu je to teže jer nema poticaja tovu bez obveznog veterinarskog pregleda. Ipak, nedavno je otkriveno da je Slovenija Bruxellesu prijavila »lažne krave« kako bi dobila poticajna sredstva za »uzgoj«.
Post je objavljen 05.11.2006. u 08:33 sati.