|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
26.11.2006., nedjelja
Zašto svinjska kuga
Zašto je zabranjeno cijepljenje svinja?
- Zabrana cijepljenja svinja protiv klasične svinjske kuge je na snazi od 1. siječnja 2005., a donesena je u cilju stjecanja statusa zemlje slobodne od ove bolesti, a time omogućavanja izvoza svinja, i proizvoda od mesa svinja u EU i druge zemlje. Naime, EU smjernicom je zabranjeno cijepljenje svinja protiv klasične svinjske kuge na području EU iz razloga što je stručno dokazano da se cijepljenjem virus ne iskorjenjuje već trajno ostaje prikriven u djelu cijepljene populacije i predstavlja trajnu opasnost od izbijanja ove bolesti.
Drugi razlog je gospodarski, jer se nepobitno utvrdilo da su troškovi vakcinacije dvostruko veći od troškova nastalih primjenom metode eutanazije oboljelih svinja.
Je li pojava svinjske kuge bila očekivana?
- Kriznim planom koji je načinjen u sklopu ukupnog Programa kontrole klasične svinjske kuge u RH, temeljem analize rizika, predviđene su i oeekivane pojedinaene i epidemijske pojave ove bolesti. Tako je za prvu godinu nakon prestanka cijepljenja predviđena šteta zbog pojave bolesti procijenjena na 30 milijuna kuna. Kad se u obzir uzmu sredstva u iznosu većem od 30 milijuna kuna, koje je država plaćala za vakcinaciju, te činjenicu da u 2005. nismo imali šteta, onda se u odnosu na nastale štete, a koje sada ne prelaze deset milijuna kuna, jasno se može izvući zaključak.
Pojava klasične svinjske kuge nije nas iznenadila, ona je očekivana u prvom redu zato što smo ovu bolest imali i u razdoblju provođenja vakcinacije, kao i činjenicu da Hrvatska ima iznimno lošu epizootiološku situaciju u svom okruženju. Njena pojava u području na kojem se utvrdila u kolovozu ove godine u izravnom je odnosu na stanje u susjednoj državi. Na žalost, pojava bolesti u dva velika industrijska objekta pokazuje da još uvijek mnogi nisu na tragu naprijed navedenoga.
Primjer tome pojava je ove bolesti u Nizozemskoj i Njemačkoj u razdoblju od 1998. do 2000. godine, kada se moralo uništiti više od 10 milijuna svinja, a štete su dosegle iznos od nekoliko bilijuna eura.
Kakva je situacija sa svinjskom kugom u našem okruženju?
- Stanje ove bolesti u našem okruženju na žalost je nepovoljno. To se posebno odnosi na Srbiju i BiH, gdje ove bolesti unatoč vakcinaciji ima prema našim saznanjima u izobilju.
|
|
|
