|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
29.11.2006., srijeda
Znoj i muka specifičnost seljačkog života
Kad bi litra mlijeka koju ste jučer kupili u svojoj trgovini mogla govoriti, doznali biste pojedinosti koje običnom smrtniku ne padaju na pamet. Ispričao bi vam vaš briket trajnog mlijeka o muci koju su uložili seljaci pripremajući sijeno i silažu, orući i koseći livade i njive. Znali bi koliko tisuća kilograma, sijena, silaže i stajskoga gnojiva prođe kroz seljačke ruke, koliko kilometara brazdi izoru njihovi traktori, a ruke posiju sjemena i umjetnoga gnojiva, koliko je vode, kukurza i drugoga krmnog bilja potrebno da bi se dobila količina mlijeka što može osigurati egzistenciju. Jasno, tu je i velik novčani ulog u matično stado, mehanizaciju, novac za veterinarski nadzor... Rad od kravljeg vimena do pasterizirane bijele tekućine i stotinjak proizvoda koji nastaju na bazi mlijeka druga je strana neispričane "mliječne priče".
Voda skuplja od mlijeka
Briket-priča dala bi vam do znanja da u Karlovačkoj županiji ima nešto više od 10 tisuća krava u 1489 poljoprivrednih domaćinstava, od kojih polovina mlijeko daju KIM-u, a druga polovina Vindiji i Dukatu. Doznali biste da imamo samo 46 proizvođača mlijeka koji imaju više od 16 krava, a 260 sa tri rogate ljepotice. Vjerojatno bi vas iznenadila informacija da za proizvedeno mlijeko seljaci dobiju jedva dvije kune po litri, dok za istu količinu flaširane pitke vode plaćamo dvostruko više. Neki se pitaju zbog čega se selo raslojava, zašto sve manje ljudi živi izvan gradova, kako zadržati seljaka na zemlji i u staji? Odgovor je jasan! Bježe ljudi sa sela ko vrag od tamjana jer takav je život znoj i muka.
Seljaka pljačkaju država i mljekare
Mljekarska je muka velika. Mljekari nikad ne znaju koliko će novca dobiti za proizvedeno mlijeko. Država ih najprije svrsta u brdsko-planinsko područje, što jamči bolju cijenu, a kad se saldo za proizvedeno mlijeko upristoji i omogućuje koliko-toliko materijalno siguran život, mljekari dobiju po prstima. Zbogom premiji i stimulaciji, poticaju, pravodobnom novcu za isporučene selekcijom obuhvaćene telce.
Video - Kako kravu učiniti ljubomornom
|
|
|
