La commedia e finita

26.02.2009.


Evo da i mi nakon portala Gradova Solina i Kaštela objavimo fotografije s ovogodišnjeg nastupa Krpaša po Selu i Gradu.

I prošlu subotu skupina Mravinskih Hipija obilazila je Vaše domove, te pjesmom i doskočicama pokušala raspoložit svoje sumještane.



Photobucket


Photobucket



Photobucket



Photobucket



Photobucket



Želja im je bila obići sve svoje sumještane ali nažalost to im nije pošlo za rukom tj. nogom.
Svima Vama koji ste ih očekivali, a do kojih nisu stigli doći, Hipiji se naiskrenije ispričavaju ...

Kako su i najavljivali Krpaši su ove godine pohodili Kaštelanski krnjeval i odigrali vrlo zapaženu ulogu.


Photobucket



Photobucket



Photobucket



Photobucket



Hipiji zapalili oju



Hipiji u Kaatelima 1


Nikada do sada Mravinske maškare nisu imale većeg Krnju (gospođicu Cajku) zbog čijih je oblina za potrebe exkorta angažiran i za tu svrhu i sklepan poseban tonobil.



Photobucket



Neki se pitaju zašto su Krpaši odabrali baš Kaštelanski, a ne Solinski ili Splitski krnjeval pa da im odmah odgovorim.

Krpaši su odlučili posjetiti svaki (bolje organizirani) karneval u županiji i šire kako bi iz svakog pokušali saznati nešto više i doživjeti nešto novo i specifično.


Kaatelanski krnje-Zmaj



Krnje gori u Kaatelima



Photobucket


Tako se i za dogodine već smišljaju ideje i kuju planovi za nastupom na onom najvećem i u nas najpoznatijem karnevalu u Rijeci, a i u Đakovo bi bilo lipo poć.

Godina je duga pa se nadam da će i ta dilema (kao uostalom i sve druge) biti razriješena u zadnji tren.

Prema tome Krpaši izrastaju u malu ali dobro organiziranu putujuću skupinu maškara koja luta s karnevala na karneval
u želji kad skupe dovoljno poznanstava ali i hrabrosti organiziraju jednu sličnu povorku i kroz naše malo misto.

Vrhunac svih događanja u zadnjih mjesec dana zbio se na Maskenbalu u Domu kada je točno u ponoć zapaljena gospođica Cajka zajedno sa optužnicom u kojoj se tereti za sve ono loše šta je bilo u prošloj godini.

Tim činom ujedno je počelo vrijeme korizme.

Na kraju htio bi se zahvaliti ljudima koji su najzaslužniji i najodogovornij za ovogodišnji maskenbal.
Uz Grad Solin koji nam svake godine izađe u susret sa poklon bonom nabrojio bi sve one koji su sudjelovali u povorci po mistu, u izradi krnje, tonobila ili na bilo koji drugi način pridonijeli da se ova tradicija održi.



Skupna slika



Fala in ... Đaniju Loliću, Gagiju Burazer-Turku, Mati Bućanu, braći Petru i Josipu Perošu, Fabi Drnasu, Hrvoju Maroviću, Hrvoju Rajčiću, Duji Drnasu, Duji Loziću, Duji Maroviću, braći Stipi i Dariju Maroviću, Anti Drnasu, Anti Jukiću, Anti Ševi, Ilderinu Tente, Frani Perošu, Jozi Perošu,Tomislavu i Ivi Matkoviću, Željku Jeličiću, Petru Perošu, Bariši Kerumu, Marjanu Gostiću, Marku Ruščiću, Ivanu Mikasu, Barnku Maroviću i Frani Drnasu.

Fala i svoj onoj dičici koja nam se pridružila u povorci po kućama (Katarini, Sari, Đani, Anamariji, Ivanu, Ljubi ... )

Fala gospođi Dinki šta nam je lipo posližila pršut i sir za Maskembal i Želajnu (Žekiju) Drnasu što nam je donira tonobil pa smo konačno od ove godine motorizirani.

Fala i Vama dragi moji mišćani što ste nas ugostili i novćano podpomogli i što ste na koncu došli na Maskenbal !




Snig...Led...Bura...

19.02.2009.

E svitu moj dobri i deboto pošteni, jeste li se smrzli !
Znam ja kako Vam je ...

Zima, zima e pa šta je, zima zima pa neka je !

Velajča je privrtljiv miesec nekad zna bit lipo teplo ma pravo proliće, a malo zatim zima pokaže svoje zube.
Tako je ovih dana i naše malo misto zajedno sa ostatkom Dalmacije okavao snig i led.

Evo malo slika da se zapamti i za dogodine kad se budemo spominjali kakvo je ono vrime lani u ovo doba bilo.



Glavica


Park1


`kola


Park2


Unatoć zimi i ledu vridne ruke naših članova nisu mirovale, radilo se na veliko u Idinoj garaži ...


Photobucket


Photobucket

Photobucket


I eto tonobil je gotov, nečemo Vam ga namjerno prikazat u gro planu nego ovako bokunić, e a nemožemo Vam sve otkrit.

Photobucket


Evo upravo mi je javija harmonikaš da ga trese fibra i da u subotu nemože nastupit !?

Pa koristim priliku raspisat natječaj za harmonikaša, svi zainteresirani nek se jave preko e-maila ili nekome od članova društva osobno.

Peace...Love...Hippys...

15.02.2009.

Kako smo najavili mala, ali odvažna skupina Mravinskih hipija krenula je u ophodnju uzduž i poprijeko našega malega mista.



Mravinski Hipiji

Iako su uvjeti daleko bili od idealnih (pogotovo za hipije koji inače ne vole nositi nešto previše robe), i iako su bili u okrnjenom sastavu ništa ih nije moglo spriječiti u širenju ljubavi i mira Peace ... Love ... Hippys ...
Otvori Marija vrata, otvori bura me tuče i led me pomalo hvata ... ali Marija je ostala gluva na pozive promrzlih Hpija.


Photobucket

Ipak, veći dio vrata se otvorio pogotovo onih domaćih koji za ovaj stari običaj poznaju i priznaju.


Photobucket

Neki su se obradovali vidjevši hipije, a i hipiji su se obradovali vidjevši njih ...

Photobucket


Znalo se tu i zaplesat ...

Photobucket

Neki domaćini su se zaista potrudili pogostit maškare.
Ovdje bi izdvojio Krešinu obitelj koja nas je dočekala u pravom domaćem ambijentu dalmatinske konobe sa sinijama punim soparnika, pršuta, sira ... i domaćega (crnog) vina !!!

Photobucket

Kako je tek onda pala pisma, ....doduše jedna se ovčica (vjerojatno još pod dojmom domaće spize, vina i pisme) otrgla od stada pa su i ostale ovčice kako to nalaže i naša vjera krenule u potragu za ovom izgubljenom koja se na koncu vratila stadu.


Photobucket


Eto svitu moj toliko za danas, hipij imaju vremena napunit baterije i nadam se iduće subote u puno jačem sastavu i po povoljnijim vremenskim uvijetima krenut put vaših domova.




HIPIJI – DJECA CVIJEĆA

09.02.2009.


Plakat


Vjerojatno se pitate čitajući naslov današnjeg posta kakve veze Hipiji imaju sa Mravincima i Mravainčanima pa evo da Vam odma odgovorim.

Naime mala ali vrijedna skupina članova našeg Društva koja je sebe nazvala "Krpaši" i koja je sebi uzela za pravo i obvezu organiziranja maskembala u Mravincima dugo je vijećala i konačno odlučila da tema ovogodišnjeg mačkaranja u našemu malome mistu bude baš hipi pokret.


Hipi omladinski je pokret nastao u SAD 1960-ih godina, koji se bunio protiv američkog potrošačkog društva u cilju stvaranja novog društva zasnovanog na miru i ljubavi. Hipici propovjedaju ne samo političku revoluciju već i unutrašnju revoluciju svakog pojedinca.

Hipici vjeruju da će Ljubav promjeniti svijet i dovesti do Mira. Za njih je Ljubav posebna vrsta moći i nju simbolizira cvijet. Često se dešavalo da na policijsku brutalnost oni uzvraćaju cvijećem. Pitanje ljubavi u hipi ideologiji nije samo pitanje seksualnih sloboda i ljudskih prava nego i slavlje života, ljudske topline, oslobađanje od tabua, poštovanje drugih i njihove volje, preispitivanje patrijarhata...

Hipi pokret je nerazdvojno povezan sa rock muzikom koja predstavlja izraz nezadovoljstva i nade za novu generaciju koja hoće “da živi umjesto da preživljava”, “da voli umjesto da tolerira”, “da hoda umjesto da trči”, “da otkriva umjesto da uči” (J. P. Cartier). Muzičari koji su obijležili hipi pokret su: Beatlisi, Doorsi, Creedensi, Grateful Dead, Jefferson Airplane, Pink Floyd, Country Joe & The Fish, Bob Dilan, Iron Butterfly, Rolling Stones, Frank Zappa i Jimi Hendrix.


Centralni izraz hipi identiteta je bio duga kosa (divlja, razbarušena i lepršava), koja je predstavljala njihovu pobunu, slobodu i povratak prirodi (kratka kosa je, po njima, bila oznaka građanskog mentaliteta, dokaz rada za vojsku ili FBI). Odjeća se sastojala od rebatinki, košulja na cvitiće, kožnih sandala, masu šarenih detalja, bedževa, perli i raznih osobnih ukrasa. Nakit je pravljen od prirodnih materijala, drveta, gline, vune, šarenih kamenčića i služio je kao estetski a ne statusni simbol.

Eto lipi moji ako ste se prepoznali u gornjim redcima i osjetili želju bar nakratko iskoćiti iz vlastite kože i u ovo krnjevalsko vrime postati netko drugi pruža Vam se jedinstvena prilika.

Već od ovog vikenda možete se pridružiti maloj ali veseloj skupini Mravinskih Hipija koja kreće put vaših domova malo u vižite, malo nazdravit i zapivat ....

I zato ako ovih dana naletite (Vi na njih ili pak oni na Vas) na Hipije nemojte in zamirit ...peace brother !

P.S. A vjerojatno ste se i zapitali ko će bit Krnje ?
E pa ove godine (malo za prominu) neće biti Krnje već Krnjevalica njezino veličanstvo Cajkaaaaaaaaaaa !!!


Photobucket




Mravinski kartaši

01.02.2009.

Gotovo svaku večer prošetam do Doma, pozdravim starog Bana i kibiciram mravinske kartaše.
Interesantno je čitati izraze sa njihovih lica, kad imjaju dobre karte, kad blefiraju, kad motaju, kada gube i kad dobivaju.
Moglo bi se o tome napisati čitava knjiga. Sa ljudskih lica mogu se očitati misli ...

Eto tako prije neku večer sidnem ja za jedan stol i gledan izraze lica i govor tijela kartaša u Domu. Odjednom mi se složi priča u glavi, dignem sa sa katrige opalim sliku sa mobitela i otrčim doma napisat priču dok mi je još u glavi, prču o Mravinskim kartašima !!


Photobucket

Nesigurno je stari stari Boćo sa stola podigao hrpicu karata koja mu je bila podijeljna. Pogled mu se mutio dok je karte rastvarao u lepezu i raspoređivao ih po boji i jačini, a tijelo se treslo dok je grčevito stiskao karte da mu ne izlete iz ruku. Kap hladnog znoja cidila mu se niz čelo. Ispod oka je pogledavao društvo za stolom. Bilo ga je strah susresti se s njihovim pogledima... Zašto se sad nalazi u ovakvoj situaciji? S njegove desne strane je sjedio Mirkaš, a sa lijeve Stipe. Obojica su se nagnuli prema nazad u iščekivanju da Bočo kaže svoju licitaciju. Ajde! Tale je smireno sjedio nasuprot njega. Po držanju tijela reklo bi se da je smiren iako mu se nije moglo ništa očitati s lica. Crna kapa duboko navučena na glavi ,očale za vid su mu se maglile na vrhu nosa, dok mu se lice jedva razabiralo od oblačka netom ispuhnutog dima dogorjele cigarete. Zar je to moj drug? Pomisli stari Bočo? Ta on je samo utjelovljenje Smrti glavom i mandibulom? Šta Ono ovdje radi? Nije to Smrt, pomisli stari Bočo. To je Bog. Ili već nešto takvo. Samo se zakamuflirao da ga isprovocira. Da vidi hoće li se dati zbuniti. Uz duboki izdisaj Bočo se oslobodio grča. Ovo je samo igra. Karte. Hm... Bilo bi mu možda bolje da ima i asa Kupa pa da ne mora razmišljati o dugoj napolitani, ali i s ovim se da nešto iskombinirati. Kod Mirkaša je trica i duja Dinara. Kod Stipe napolitana Bata. Sve zna. Sve mu je jasno. Drug preko puta ima sve što mu treba. Ne gleda ga, ali ima osjećaj da mu je namignuo iza onog netom odpuhnutog oblačka dima dogorjele cigarete. Bočo je prvi od ruke tuče u Kupe...

Požutjele stranice Giuseppea Boerija, autora Rječnika venecijanskog dijalekta iz 1856. godine, vrlo škrto nam pojašnjavaju dvije danas u nas uvriježene igre: trešetu i briškulu.

Trešeta se u njegovo vrijeme zvala tressetin (tre volte sette ili tri puta sedam).
Dakle, igralo se u 21 punat, bez akužavanja i svakako bez "tučem" i "strišajem".

U trešeti i briškuli postoje četiri boje s talijanskim nazivima: baštone, špade, dinare i kupe.

Autor igre i naziva se zasigurno držao tehnologije njegova vremena, kada su navedeni nazivi dominirali ljudskim rodom i predstavljali društvenu opasnost, jer:

- Baštona znači: toljaga, palica, štap, batina – pa na glavnoj karti, asu, piše: Molte volte le giocate van finire a bastonate – što znači da mnoge partije karata završe tučnjavom.

- Špada znači: mač – pa na asu piše: Il giuoco della spada a molti non aggrada – što znači da se igra mačevima mnogima ne sviđa.

- Danaro (dinar) znači: novac – pa na asu piše: Son gli amici molto rari quando non, si ha danari – što znači da vrlo rijetke prijatelje ima onaj koji nema novca.

- Kupa (coppa) znači: čaša, krčag, pehar – pa na asu piše: Una coppa di buon vin fa coraggio famorbin – što znači da čaša dobra vina ulijeva hrabrost i raspoloženje.

Za briškulu ne nalazimo nikakvog povijesno-stručnog pojašnjenja, pa ćemo se poslužiti talijanskim glagolom briscolare, što znači tući, udarati. I eto jasne slike: briškula je adut koji tuče sve ostale karte.

Zanimljivo je da stari Boeri za quintigliu (kvintilja) navodi: "Kvintilja je vrst trešete". I ništa više.

Slijedom povijesnih tragova možemo kazati da je današnji oblik kartanja u Dalmaciju ušao tijekom XVIII. stoljeća kroz mala vrata velike Serenissime, tj. pod utjecajem dugovjeke venecijanske vlasti.

U Dalmaciji se vrlo često, pored navedenoga, igra spomenuta kvintilja i trijumf te preferans koji je ponikao iz neke druge "kartaške dinastije".

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.