Maslina - Olea europaea - olive
25.10.2008.E svitu moj dobri i deboto pošteni vrime je od berbe maslina pa bi vajalo štogod za tu prigodu napisat.
Zna teli VI da je nakon potopa upravo maslinova grančica bila prvi znak zemaljskog života za Nou, koji je sa svojom obitelji jedini (po Božjoj volji) preživio potop te je tako postao pretkom svim narodima svijeta. U staro je doba bio običaj izgovarati poseban blagoslov za maslinu, ciji je plod davao ulje, jednu od osnovnih životnih namirnica.
Da je maslina za Židovski Narod od izuzetnog značaja govori i podatak da je u drevno doba velčina jedne masline postala standardnom mjerom za vjerski zakon - Halaha, rabi za odredjivanje najmanje količine neke hrane. Maslinovo je ulje gorjelo u Menorah, hramskom svijećnjaku, a tokom blagdana Hanukah gori u mnogobrojim Hanukijama diljem svijeta. Talmudski tekstovi spominju maslinove granćice, lisće i plod na mnogo mjesta.
Narod Israelov ponekad se usporedjuje s maslinom: kao sto se dragocjeno ulje dobiva tek tijesnjenjem ploda masline, tako si i patnje koje su židovi morali proci tijekom svoje povijesti proizvele dragocjenu spoznaju o pravim vrjednostima. Stoga se oko simbola Židovskog Naroda u grbu države Israel - Menorah, povijaju dvije grane masline.
Simbolika masline za druge narode: Po jednoj biblijskoj prici, zbog njene su je inteligencije ostala drveća željela izabrati za svoju kraljicu, na sto ona, zabrinuta za ljude, nije pristala.
Maslina je od pamtivijeka prisutna na Zemlji. Tako su jos u mlade kameno doba preci danasnjih ljudi sakupljali i plodove divlje masline, o ćemu svjedoće i arheoloski nalazi njenih koštica u spiljama, stari više od 9 000 godina. No, prva su stabla kultivirana i posadena prije 5-6 tisuća godina na podrucju Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina prosirila Mediteranom. Tu je, kao jedna od najstarijih i najvaznijih biljnih kultura, snazno obiljezila život ljudi i postala simbolom toga podrućja.
U tom je podneblju maslina odigrala vaznu ulogu u razvoju civilizacije, prehrani, medicini, ekonomiji, mitologiji, religiji i umjetnosti. Osim sto je postala temelj prehrane, njome se trgovalo i plaćalo, te lijećilo i uljepšavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolićka značenja, pa je, izmedu ostalog, postala simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti i mudrosti. Neobićno važna i gotovo besmrtna, u oćima ljudi mogla je nastati samo božanskom voljom, pa su je u mitovima stvarali bogovi.
Maslina je zaista posebno, gotovo čudotvorno drvo. Ona je dugovjećna, pa njena stabla mogu doživjeti i više tisuća godina. Štoviše, ona je gotovo besmrtna - nakon dvjesto godina, na mjestu starog stabla izbijaju samonikli izdanci. Maslina raste na škrtom tlu, gotovo bez vode, ali uz obilje sunca. Njeno je stablo nisko, vijugavo, kvrgavo i ispucalo, čvrsto i otporno čak i na truljenje. Listovi zimzelene masline obnavljaju se svake tri godine, plodove daje nakon sedam, a najveći urod tek nakon dvadeset godina.
U antickoj Grčkoj masline su bile toliko važne da je po Solonovom zakoniku bilo zabranjeno posjeći više od dva stabla godišnje po masliniku, a svatko tko se ogluši na to ili bez razloga uništi stablo mogao je biti kažnjen oduzimanjem imovine, protjeran ili čak i osuđen na smrt. Osim za temeljnu prehranu, maslinovo ulje, koje je Homer nazvao ''tekućim zlatom'', služilo je i za očuvanje zdravlja i ljepote, balzamiranje mrtvih tijela, a prinosilo se i kao dar bogovima i umrlima. U svakodnevnom zivotu ulje se koristilo i kao izvor svjetlosti u uljnim lampama, sredstvo za podmazivanje alata, a od tvrdog i čvrstog drva maslinovog stabla izradivale su se drške za sjekire i ostali alat, pokućstvo, ali i oružje.
O značaju masline, njenom porijeklu i uzgoju raspravljali su i pisali mnogobrojni grčki filozofi, povjesničari i liječnici. Hipokrat je tako prepisivao maslinovo ulje za više od šezdesetak razlićitih bolesti i poteskoća sa zdravljem. Maslina je imala vaznu ulogu i u životu antičkih ratnika i sportaša. Sportaši su se mazali uljem prije vježbanja i natjecanja kako bi svoje misiće ućinili sto elastičnijima i spremnijima za fizičke aktivnosti. Pobjednicima na olimpijskim igrama i ostalim natjecanjima, ali i uspješnim vojskovođama, stavljali su se na glavu vijenci od maslinovih grančica. No, pobjednici u sportskim natjecanjima nisu nagradivani samo maslinovim vijencima, već i amforama punim maslinovog ulja. Na nekim su sportskim igrama darovane količine ulja bile zaista impresivne, pa je tako pobjednik, ovisno o vrsti sporta, mogao osvojiti i nekoliko tona maslinovog ulja, koje je, dakako, imalo i veliku trzisnu vrijednost, pa su pobjednici preko noći postajali bogataši.
Maslini se zbog njenih karakteristika i velikog značaja u životu ljudi, kao rijetko kojoj biljci, pripisuju i mnogobrojna simbolička značenja. Zbog čvrstoće i otpornosti svojega stabla, ona je simbol snage ( Herkules je bio naoružan toljagom od maslinovog drva, a Odisej je maslinovim kolcem oslijepio Kiklopa). Ona je i simbol vjernosti i odanosti, pa stoga ne čudi sto je Odisejev i Penelopin bračni krevet načinjen na panju drva masline.
Masline su plodovi zimzelenog drveta Olea europaea L., koje raste u mediteranskom podrucju. Plodovi maslina imaju mesnato usplode puno ulja, a iznutra sjemenke, u kojima takoder ima ulja, ali slabije kvalitete. Maslinovo ulje dobiva se postupkom mljevenja (gnjecenja) i presanja zrelih plodova masline. Kvalitetno ulje je tamnozeleno, prozirno i bez trpka okusa, a moze se aromatizirati zacinima.
Maslinovo ulje karakterizira ugodna i jedinstvena aroma koja potjeće od razlićitih sastojaka (vitamina E, fenola, hidrokarbona, sterola, aromatičnih tvari...) koji su prisutni u vrlo malim količinama. Najveći dio ulja (više od 95%) ćine masne kiseline, od kojih je najzastupljenija mononezasićena oleinska kiselina (65–85%), zbog koje je maslinovo ulje najzdravije i ujedno najstabilnije (idealno za kulinarstvo).Najcjenjenije je ekstra djevičansko ulje ili prvo maslinovo ulje, koje se dobiva prvim presanjem sirovine. Ono sadrzi najveći dio ekstraktivnih tvari i tamnozelene je boje.
Za berbu je potrebno pogoditi trenutak savršene, plodove pazljivo ubrati te kruto stanje sto prije pretvoriti u tekuće.
Za jelo se beru zeleni plodovi, a za ulje se biraju samo oni sasvim dozreli tamnoljubičasti. Vazno je plodove sto prije i u što cjelovitijem izdanju dopremiti na prešanje, jer stajanjem gube na kvaliteti. Nakon berbe stabla se orezuju, skidaju se stare i suhe grane kako bi na godinu bolje rodile.
komentiraj (0) * ispiši * #
