P O R T A L ... SAMO NE - OVO!

28.09.2021.


slika: internet, naravno

Portal ... ovaj, neki drugi, nije važno koji, portal na internetu je platforma gdje se – piše, komunicira, druži, razmjenjuju se mišljenja itd itd itd.

Joj, ali ima svašta... i te kako ima raznih dijagnoza, raspoloženja, emocija, hladnoće, topline, animoziteta, mizantropa itd. itd.

Podržavati nešto takvo, a tko to može? Samo normalan bi to odmah presjekao, blokirao, upozorio javno!

To se tako radi...

Na jednom portalu gdje sam provela puno godina, kad smo izgubili kontrolu nad vlastitim pisanjem ili ponašanjem, odmah su nas banirali na 7 dana pa se ti lijepo ohladi i razmisli što lupetaš, koga vrijeđaš, zašto se pjeniš itd.

Sad je taj portal - oaza mira, ljepota druženja, sadrži razne postove svih tema ovog svijeta, ali onih divljaka - hvala Bogu, tamo više nema.

To se tako radi... samo ne - ovo.

POSLALA SAM JE U SVIJET...

12.09.2021.


slika: digital art

Evo, završila sam i moju 19. knjigu.

Poslala sam je u svijet i uskoro će biti izdana.

Jako sam sretna zbog toga, a sad pišem paralelno još 2 knjige poezije - obje su 90% gotove pa mi samo preostaju datumi kad ću ih izdati, znam datume i tada će i to biti ...



slika: digital art

Moje do sada izdane samostalne zbirke poezije i proze:











slike: Nenad Grbac
https://digitalne-knjige.com/?p=4771

IME MARIJINO



slika: internet

"Ime Marijino – blagdan na koji se spominjemo velike kršćanske pobjede nad Turcima. Blagdan imena Marijina, (Marijin imendan), spominje se 1513. , kao lokalni blagdan u španjolskoj biskupiji Cuenca, a potom se proširio na cijelu Španjolsku i Napuljsko Kraljevstvo. Papa Inocent XI. proširuje ga na cijelu Crkvu i to kao "Dan pobjede", na spomendan velike pobjede kršćanske vojske nad Turcima kod Beča 1683.

Dolazak Turaka sve do Beča bila je ozbiljna prijetnja cijelom Zapadu. Kada je turska vojska opsjela Beč, bečke crkve bile su prepune vjernika koji su vapili Mariji za pomoć: “Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas!” Pobjeda je izvojevana 12.09.1683., nakon što su na bojište prispjele poljske čete na čelu s poljskim kraljem Janom Sobieskim. Na dan presudne bitke vojska je sudjelovala na misi. Molila se i krunica, a u boj se krenulo s pouzdanjem u sveto i nepobjedivo Ime Marijino. Nakon mise i molitve kralj je došao pred svoje vojnike i rekao: “Pouzdajući se u sveto i nepobjedivo Ime Marijino, hrabro naprijed!” Uz moćni Marijin zagovor neprijatelj je pobijeđen, a poljska vojska pobjedonosno je ušla u Beč. Pobjeda je bila početak sloma velike turske sile.

Ovo nije jedini blagdan potaknut Marijinom pomoći u nevolji. Mariju se zazivalo i u drugim ratnim i drugim opasnostima kojima je čovjek bio izložen. Crkva bilježi brojne prigode Marijina zagovora. Za njih joj se zahvaljuje blagdanima i drugim molitvama i slavljima, a u sjećanju drže spasenjski Božji zahvati.

Opći crkveni kalendar, obnovljen 1969. ovaj blagdan više ne spominje kao obvezan za cijelu Crkvu, ali se slavi u mnogim krajevima, na lokalnoj razini. Cijela Austrija ga, iz razumljivih povijesnih razloga, i nadalje svečano slavi. Kako je taj blagdan u našem puku još uvijek prilično uvriježen, mi ćemo ga i dalje pobožno slaviti na današnji dan.

Beč nije bio prvi ni jedini koji bi se kao “bedem kršćanstva” – nalazeći se u opasnoj situaciji – stavio pod posebnu zaštitu Majke Božje. Prema staroj predaji, već je carigradski patrijarh German I., naredio god. 718., da se svake godine na Blagovijest u čast Majke Božje pjeva himan “Akathistos” u zahvalu što je grad na Bosporu tri puta bio spašen: godine 627., 677., i 718. Iz divnih zaziva toga himna razvili su se i drugi koje nalazimo i u homilijama patrijarha Germana I. (+733.), a i daleko prije njega bilo je sličnih zaziva kod Theodota iz Ancire. Ti zazivi govore baš o vjeri u zaštitu Majke Božje. Evo nekih od njih: “Ti pomoćnice svijeta!” “Ti utočiste kršćana!” “Ti naša nado i naša snago!”

Na Zapadu istu vjeru izriče molitva “Zdravo, Kraljice”, koja se pripisuje Hermanu Grbavcu (+1054.). Ta se vjera u zapadnoj ikonografiji, počevši od XIII. st., izriče na slikama koje prikazuju kako Gospa svojim plaštem pruža sigurnu zaštitu onima koji joj se u obranu utječu i naši hodočasnici u Mariju Bistricu pjevaju još i danas:

"Sa svojim svetim plaštem Ti zakrili nas,
O Marijo Bistrička, moli se za nas!"


... i mi danas, s naraštajima prije nas, vjerujemo da je opravdano i spasonosno častiti ime Marijino.

Marija je biblijsko ime. Nosi ga više osoba koje se spominju u Svetom pismu. Jeste li znali da mariolozi donose šezdesetak tumačenja značenja biblijskoga imena Marija?

Izdvojim sljedeća: prema jednom tumačenju ime dolazi od aramejske riječi mar(a) – gospođa, uzvišena.

Drugi smatraju da ime potječe od hetitske riječi Maria, što znači – koja je kao koplje.

Iz niza oblika i inačica ovog imena navodimo samo neke: Marica, Maca, Mareta, Marela, Maša, Mija, Mirjana, Maja, Jana, Marieta, Meri, Merilin, Lina

Od imena Marija dolaze i muška imena: Marijan, Janko, Maro, Mario, Marinko, Maroje i druga."


https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/presveto-ime-marijino/

PRIČA O ČAROBNOJ LJUBAVI DVIJE NEROĐENE DUŠE

08.09.2021.


slika: digital art

Zatvorila su se vrata njene male sobe, mama je otišla zazivajući tatu da je pričeka. Otputovali su na par dana, bit će sama cijeli vikend i duže, bio je 3. svibnja, imala je 18 godina. Udobno se namjestila u svom krevetu, uzela "Gričku vješticu" i nastavila je čitati.

Sve je bilo baš onako kako treba: mir, vani sunce, maj u svom kraljevsko proljetnom ruhu caruje planetom, a Light leži u svojoj sobi, sama sa knjigom u rukama i dok je čitala kako Nera, prerušena u vješticu, prvi put susreće Sinišu i dok je čitala sve te vatrene riječi, krilati prijatelj San polako se spustio i pomilovao njene lijepe zelene oči. Između tihog uzdaha, između tanke crte stvarnosti i sna, ušla je u plavu šumu neobičnih cvjetova, neobičnog drveća i neobičnih bića.

Još uvijek držeći u ruci „Gričku vješticu“ magično ju je privlačilo cvijeće koje je svijetlilo. Zadržala se kraj jednog, dotaknula ga, ali je isti tren nestao, dotaknula je i drugi cvijet i on je nestao, a Light se nasmiješila osjetivši kako joj dah miluju zlatne zvjezdice što su se odjednom počele spuštati na njenu dugu plavu kosu.

Zapitala se: „Gdje se nalazim?“, a odgovor je stigao isti tren: „Nalaziš se u svom snu“.


slika: Adly Nassif

Osjetila je da treba krenuti dalje, a neobično plavo lišće doticalo je tlo, njene ruke, odjeću, kosu, iz nebeskih sfera su dopirali zvuci harfe, a kroz Light je prostrujala milina osjećaja da baš tamo pripada, u tom svijetu svog sna i tako, dok je polako hodala plavom šumom, nailazila je na drveće neobičnog oblika i ploda, oko nje su oblijetali šareni leptiri veliki kao ptice, a ptice su sjedile na srebrnim granama i pjevale ljepše od anđela, ljepše od morskih sirena, a najljepše što je u životu ikad čula bila je udaljena glazba iz harfe. Iz tog božanskog instrumenta se čula toliko zanosna glazba, da je Light u tren zastala kako bi što bolje čula prekrasnu melodiju i kao da je razumjela taktove glazbe bez riječi koji su govorili o čarobnoj ljubavi dvije nerođene duše.

Iz tog magičnog trenutka probudio ju je šum, okrenula se i pogledala: ispred nje su stajale dvije nerođene duše, dva astrala, nježno se držeći za ruke i smiješeći se međusobno jedno drugom i njoj. U duši je osjetila milinu, raskoš boja i toplinu bezvremenske ljubavi kad je vidjela svoju dušu sa voljenom osobom. Točno je znala da je to njena duša i duša voljene osobe koje je srela u tom čarobnom svijetu plave šume i jedno i drugo su joj se naklonili, pozdravili je i bez riječi uputili rečenicu: „Sad nas vidiš kakvi smo, a bit ćemo takvi i kad dođemo k tebi i njemu. Zato, ostavi ovaj trenutak u svom srcu tako da možeš prepoznati njega, a i on da po tom tragu može prepoznati tebe.“


slika: digital art

Znala je da je to poruka za nju, za njenu budućnost, ali i za njenu prošlost. Dva astrala, te dvije nerođene duše, ispričale su joj da će dugo, dugo lutati sama i da već dugi niz stoljeća luta sama, ali i da je došao trenutak kad su svijetli anđeli odlučili da je došao kraj tom lutanju. Iz dubokog mira, otkud dolaze njihove odluke, svijetli anđeli su dogovorno usmjerili put njene sudbine prema sudbini druge duše koja je isto tako dugo lutala sama i koja je tražila nju kao što je i Light tražila njega.

Light je zadrhtala u sebi na takve neizgovorene riječi, znala je da je to oduvijek spavalo u njenom srcu i znala je da nešto nedostaje u njenom životu. Sjećala se svojih prošlih života, sjećala se svog lutanja, čudnih ljudi sa kojima je dijelila sudbinu i sjetila se svoje duše kako je u tamnim noćima prolila biserne suze i zarekla se, da više nikad neće lutati, nego čekati.


slika: digital art

Dvije duše su se nasmiješile, jer su točno razumjele njene misli i vidjele njen životni put u kaleidoskopu sjećanja. Nije ih pitala kad će se to dogoditi, hoće li to biti u ovom ili drugom životu, jer joj to nije bilo važno. Bio je važan taj trenutak viđenja, taj trenutak je bio tako blistav i dragocjen, da budućnost uopće nije bila važna, već taj trenutak spoznaje, taj trenutak sjećanja i taj trenutak objave. Light je znala i osjećala tu ljubav koju su dvije duše osjećale jedna za drugu i prema njoj. Zakoračila je, naklonila se lagano prema dušama i krenula dalje, a u tom trenu je začula prekrasnu glazbu harfe što je bila sve jasnija, opojnija i mekša.

Kad je otvorila oči, knjiga „Grička vještica“ je ležala na njenom srcu, a Light je osjećala da su se sve te divne riječi iz knjige slile u njeno srce i krenula je putem zvijezda do zlatnih vrata svoje sudbine.

Ne znam što se dalje dogodilo sa njom, ne znam je li srela dušu iz svog sna, ne znam je li živa ili nije. Znam samo, da je zauvijek ostavila trag u meni, jer svaki put kad zakoračim u čarobni svijet magičnih knjiga, sretnem nju i dvije duše kako pričaju i slušaju nebesku glazbu božanstvene harfe. U tom trenutku osjećam, da svatko od nas zaranja u čarobne dubine svog podzemnog oceana i tamo može naći prekrasne trenutke i inspiracije kao što sam ih i ja našla baš ovog dana, 24.11.2010. godine.


Autorica: Jadranka Varga, pjesnikinja amaterka


https://blog.dnevnik.hr/moj-plavi-svijet/2011/09/1629508405/prica-o-carobnoj-ljubavi-dvije-nerodene-duse.html

napisano 24.11.2010. za jedan natječaj za neobjavljene priče... objavljeno na portalu Magicus 01.06.2011. za Temu mjeseca lipnja 2011., iz moje 2. zbirke "PREDVORJE BIJELE TIŠINE" - stranica 19.:

http://www.digitalne-knjige.com/varga2.php



http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=63495

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.