zrno

subota, 11.04.2020.

dobro, fazlinovići su svoje ispucali. dobri su al brate dopizde kad se stalno ponavljaju ka da nan nije dosta svakodnevnice pa se još triba i ponavljat, ajmo sad malo o znanosti.
dakle, znanost je, šta je znanost? e viš to je dobro pitanje. no dobro, manimo se filozofije i držmo se onoga šta znamo, jer znanost otkriva ono šta ne znamo, a kaćemo saznat neznamo dok đekna neumre. šta san ono tija reč??? a da, sada je znanost zbog ove korone u punom zamahu i to ona znanost koja se bavi bakterijama i virusima. a šta smo danas, nakon pet miseci znamo o tome. jednom riječju malo i ništa. jedino pouzdano šta znamo je da se triba držat dalje od ljudi. čak se znanstvenici ne mogu dogovorit ni oko toga jel triba nosit maske il netriba, čak što više nije pouzdano ni koji tip maske je pouzdan, dobro, po logici stvari najpouzdaniji je oni šta ne propušta ništa ka recimo npr. gasmaska sa ugljičnim filterom, a kad smo kod toga onda triba kazat i to da su za vrime prvog svjetskog rata u nedostatku maski koristili tkaninu namočenu u mokraču protiv bojnih otova sarin i iperit i št je najinteresantnije to se pokazalo učinkovitim. lipo se popišaš i to staviš na facu ako se nemisliš zarazit, možda bi i danas to bilo učinkovito, al eto znanost još do toga nije došla. kad san ko prvog svickog rata triba kazat i to da je masu ljudi umiralo od infekcija uzrokovanih ranjavanjem, i tu počinje priča o farmaceutskoj znanosti i njenoj primjeni u očuvanju ljudskih života.

svi koji su završili socijalištički sistem obrazovanja poznato je da je penicilin otkrio alexandar fleming a oni koji su se tome i posvetili znano je da je prvu primjenu varijante tog ljeka primjenio francuski lječnik ernest duchesne još daleke 1896 godine uočivši, za vrijeme svog boravka u legiji stranaca kako domoroci, pazi molinte, domoroci rane svojih ranjenika liječe sa pljesni koja se nakupila na koži sedla koja neko vrijeme nisu bila u uporabi, of kors, jer je bilo dovoljno vrimena da se razvije penicilinska pljesan. poslin je oni fleming to samo istražijo i onda je on posta znanstvenik numero uno. ono šta je u ciloj priči interesantno je to da je fleming otkrio penicilin 1928 godine. e, a zašto je to interesantno, zato šta je u međuvremenu, u periodu između 1918 i 1920 harala gripa kodnog imena španjola. di su tad bili ti znanstvenici? samo mi nemojte reč da je duchesne umra a fleming se nije rodija, nigdi, tapkali u mraku. e, ta španjola je u međuvremenu uzela sto miljuna života, alo sto miljuna! i onda se povukla, a povukla se iz razloga kojeg i danas slušamo, a to je da se stvorija imunitet krda. znači, mozemo izvest zajednički zaključak da je osnovno pravilo za vrime španjole bilo, ko živ-ko mrtav. nešto slično se dogodilo i u srednjem vijeku sa epidemijom kuge, a već iz tog vrimena je poznato da su preživili oni šta su ostali doma. slično je i danas, kada su velike zaraze u pitanju. zaraza se širi u prenapučenim gradskim središtima, potpomognuta životnim navikama samih stanovnika, a bogami i onih koje boli kurac.

i tako dolazimo do pandemije korone koja hara sviton. obrazac širenja zaraze je isti ka i oni u srednjem vijeku šta znači da ljudi nisu postali ništa pametniji, ali, ali za razliku onih u srednjem vijeku se više boje za svoje živote pa ostaju doma, idiota je uvik bilo i bit će, od idiotizma se obranit ne možemo, al ono šta možemo je, 'ne čini ništa šta neznaš kako će završit' jer osnovno pravilo sigurnosti je 'da je svaka pretpostavka majka svih zajeba'. i tako dolazimo do naših 'dičnih' znanstvenika koji bi ka tribali dat odgovore o tome koliko će ova korona trajat, a ne mogu se dogovorit jel triba il netriba nosti maske.

pa tako imamo razvikana imena, naše gore list, čime se volimo dičit kada je sve ok, koji su baj d'vej postigli svjecka priznanja na osnovu svojih dvadesetogodišnjih istraživanja, koji jedino šta znaju reč je da će istraživanje bit dugotrajno i mukotrpno, a da se dotad distanciramo, naj bolje stat doma i hranit se solarnom filozofijon, ka šta radi oni indijac šta dvadeset godina ništa nije jia nego samo gleda u sunce, dok se ne pronađe lijek ili cjepivo, a paleta ljekova koje pomažu u suzbijanju korone je šarolika, od ljekova protiv hiva do oni šta lječe svrab itd., ko će i sve popamtit.

dakle zaključak je sljedeči! dok čekamo odgovor znanstvenika koji se rukovode principom 'i čotava kokoš nađe zrno', ostanite doma!!!

11.04.2020. u 09:59 • 25 Komentara • Print • #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

<	travanj, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

kupus_vulgaris

subota, 11.04.2020.

zrno

Opis bloga