Indijanka vegetarijanka
31.08.2010., utorak
Hisham Matar: 'U muškoj zemlji'
Roman na 211 stranica libijskog pisca Hishama Matara. Nježna, a ponekad okrutna priča o dječaku koji živi u Libiji i njegovoj majci i ocu. Majka smatra da joj je nametnuta uloga žene i majke (na kraju saznajemo da je silom udana s 15 godina), a otac je politički aktivan i bori se protiv režima Vođe, koji kontrolira svaki segment svačijeg života. S devet godina roditelji ga šalju u Kairo, kako bi ga zaštitili od režima, a u Libiji dobija dosje na kojem je označen kao 'pas lutalica'. Lijepa priča o odnosu dječaka s njegovom majkom, njihovoj bliskosti, a u isto vrijeme i udaljenosti i okrutnoj umješanosti politike u živote. |
30.08.2010., ponedjeljak
O hrvatskom mesu
Vjerujem da je sve šokirao nedavni 'Dnevnik' u kojem radnik jedne tvornice mesa progovora o svojim saznanjima o mesu. Evo što je tportal.hr o tome napisao: Kako hrvatski zakoni ne određuju rok valjanosti mesa, na policama trgovina može se naći 'svježe' meso zamrznuto prije nekoliko godina. Radnik u jednoj mesnoj industriji ispričao je USKOK-u i policiji što se sve događa s njime. 'Sva roba kojoj je istekao rok valjanosti, sve se vraća, bilo to konzerva ili hrenovka, sve se to raspakirava i ponovno stavlja u opticaj', rekao je za HTV svjedok koji je želio ostati anoniman da ne bi izgubio posao. On se obratio MUP-u i USKOK-u te im napisao, na njihovo traženje, sve datume, zbivanja i imena umiješanih, no do danas nitko nije reagirao. Nakon veterinarske inspekcije koja jamči kakvoću i ispravnost prilikom klanja, human odnos prema životinjama te djelomice nadzire preradu, država više nema odgovornost. 'Meso traje onoliko koliko je zdravstveno ispravno. Smrznuto meso nema roka trajanja, već je odgovornost proizvođača da u maniri dobrog gospodara odrede rok do kojeg jamče da je meso zdravstveno ispravno', rekao je glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Mladen Pavić. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Ovome dodajem i podatak da je uvoz prošle godine bio 13 milijardi kuna, od toga najviše se uvezlo upravo – mesa. Također, zanima me i kako to veterinarska inspekcija jamči human odnos prema životinjama pri klanju? Smiješne izjave. |
28.08.2010., subota
Šampinjonima protiv tumora
Evo, baš sam ih danas jela (gulaš od šampinjona) te saznala i ovo: Gotovo svaka biljka u sebi nosi hranjive i ljekovite vrijednosti. Koje točno, polako nam otkriva moderna znanost, koja je ovaj put dokazala da su šampinjoni antikancerogeni. Šampinjoni potiču imunološki sustav povećavajući proizvodnju proteina koji se bore s uzročnicima bolesti. Spomenute gljive imaju pozitivan utjecaj na stanice imunološkog sustava koje mogu igrati važnu ulogu u borbi protiv raka. Efekt podizanja imuniteta zahvaljujući šampinjonima povezan je s njihovom količinom. Stručnjaci vjeruju kako je konzumacijom samo 100 grama šampinjona dnevno moguće suzbiti rast tumora dojke kod žena. |
27.08.2010., petak
Mike Tyson veganskom prehranom izgubio 68 kg
26.08.2010., četvrtak
Vatreni tornado u Brazilu
Vatreni tornado, u narodu poznat i kao vatreni vrag, nastaje kada se u požaru pri odgovarajućim vjetrovima i temperaturama stvori vertikalni vrtlog zraka. Neki znaju biti viši od kilometra, a njihovi vjetrovi dosežu brzine od oko 170 kilometara na sat. Uglavnom nestaju nakon nekoliko minuta, međutim, zabilježeni su i slučajevi kada su trajali gotovo pola sata. Vatrene pijavice mogu iščupati stabla visoka petnaestak metara. Velike suše i snažni vjetrovi pokrenuli su u brazilskoj saveznoj državi Sao Paulo ovaj rijedak prirodni fenomen - vatreni tornado. U nekim dijelovima Brazila kiša nije pala tri mjeseca, a razina zagađenja postala je zabrinjavajuća. |
25.08.2010., srijeda
Hrvatski vegetarijanci iz javnog života
Damir Urban (glazbenik) 'Jedno jutro sam se probudio i jednostavno više nisam mogao jesti meso. Ne znam, možda se nagomilala kolektivna grižnja savjesti. Volim životinje i mislim da je zapravo presudila mogućnost izbora. Ako u civiliziranom svijetu imam mogućnost ubiti ili ne ubiti, bilo bi potpuno glupo i vrlo neljudski izabrati opciju ubijanja iz navike ili komoditeta' Ines Bojanić (glumica) 'Svi sastojci nužni za kvalitetnu prehranu kojih najviše ima u mesnim proizvodima mogu se naći i u namirnicima biljnog porijekla. Važno mi je da je ono što jedem zdravo i stoga uvijek biram zdrave namirnice.' Blaženka Leib (TV voditeljica): 'Ne samo zbog zdravstvenih, već i iz etičkih razloga ne jedem meso. Stoga sam mirne savjesti.' Sanja Plepelić (manekenka i fotomodel): 'Vegetarijanstvom se postiže više od vitke linije i dobroga tena. Drago mi je što ne mora ni jedna životinja platiti životom da bih bila sita.' Mateo Cetinski (pjevač i TV voditelj): 'Moja baka je vegeterijanka od rođenja, danas su joj 84 godine, njezina kći, odnosno moja mama, također je vegeterijanka od rođenja. I eto ja po maminoj liniji činim tu treću generaciju vegetarijanaca. Nadam se da će u vrijeme dok moja djeca budu sazrijevala trend vegetarijanstva biti ne samo trend već i način življenja.' Goran Karan (pjevač): Ljudi danas krše osnovna prirodna načela, a jedno od njih je da su biljojedi... Tatjana Bertok (glumica HNK Osijek): Svakoj bih ženi preporučila vegetarijanski način prehrane, barem neko vrijeme, a nakon toga bi uvidjele prednosti i pretpostavljam mnoge bi nastavile bezmesnim putem. Saša Momić (četverostruki prvak Hrvatske u odbojci): 'Meso, ribe i jaja sam odmah izbacio iz prehrane. Najprije sam primijetio da se osjećam lakše, a potom i kako se brže oporavljam nakon treninga. Osim toga, povećala mi se izdržljivost.' |
24.08.2010., utorak
Nova veza crvenog mesa i tumora
Nova je studija našla povezanost između konzumacije crvenog mesa i tumora, točnije tumora dojke u dobnoj skupini žena od 20 do 40 godina. Ovo je prva studija koja je povezala ovu vrstu tumora i konzumaciju crvenog mesa kod žena ove dobne skupine (prijašnje studije vezane su uz starije žene). U studiji je sudjelovalo 90.000 žena. Otkrilo se da prilikom pripremanja crvenog mesa dolazi do oslobađanja kancerogenih tvari, plus prirodni sastojci (a ja vjerujem i mnogi umjetni!) u ovom mesu u tijelu djeluju protiv hormona. |
23.08.2010., ponedjeljak
Indijanac sam na svijetu
U džunglama Amazone već 15-ak godina živi, lovi i spava potpuno sam posljednji pripadnik jednog indijanskog plemena. Pod krošnjama kojima patroliraju majmuni uvijek naoružan lukom i strijelom, kamufliran do nevidljivosti luta u potrazi za divljim svinjama i vješto izbjegava svaki kontakt s došljacima. O njemu i njegovim životnim navikama zna se malo, gotovo ništa. Brazilski su stručnjaci za njega prvi puta čuli prije desetljeće i pol, a više ekspedicija bezuspješno je pokušalo uspostaviti miroljubiv kontakt s njim. 2007. godine farmeri i proizvođači drva opasno su mu se približili pa je država zaštitila područje veličine 80-ak četvornih kilometara oko njegovih nastambi. Još uvijek je ondje i još uvijek je sam. Povijest bilježi tek nekoliko sličnih slučajeva samoizolacije. Brazilskom domorocu najviše se približila tzv. 'Osamljena žena San Nicolasa' – Indijanka, lovac na vidre, koja je prvi put primijećena 1853. godine na jednom otoku uz kalifornijske obale. Ondašnji katolički svećenik poslao je čamac po nju, no žena je umrla samo nekoliko tjedana nakon što je 'spašena'. Brazilski Indijanac sigurno nije jedini posljednji pripadnik nekog plemena koji je živio u ekstremnoj osami. Nije jedinstven ni po tome što za njega znaju vlasti. Ono što ovaj slučaj čini presedanom jest nov pristup stručnjaka. Naime, razvijena su društva dosad uvijek asimilirala domorodačke zajednice s kojima su došle u dodir i tako im preoblikovale sudbinu. Nakon brojnih uglavnom tragičnih pokušaja asimilacije ljudi koji nastanjuju rijetke preostale divljine na Zemlji, Brazil je ovaj put odlučio iskušati drugačiji, eksperimantalan pristup nazvan 'načelom nekontaktiranja'. Glasine o samotnom Indijancu prvi su se put počele širiti među šumskim radnicima u pokrajini Rondoniji 1996. godine. Vlasti su na teren poslale stručnjake za kontakte s izoliranim domorodačkim plemenima koji su pronašli jednu od njegovih koliba – maleno sklonište pokriveno palminim granama s neobičnom rupom usred poda. Pokušali su ga pronaći, međutim, ubrzo su shvatili da bježi i napušta utočišta čim mu se približe. Budući da kopanje pravokutne rupe duboke metar i pol u središtu nastambe nije nikada zabilježeno kod okolnih plemena, zaključili su da vjerojatno nije odbjegli pripadnik nijednog od njih. Kada su mu konačno uspjeli prići, otkrili su da je star 30-ak godina, da se kreće gol uvijek naoružan lukom i strijelama te da nije oduševljen njihovim posjetima. Štoviše, za jednog takvog bliskog susreta poslao im je jasnu poruku što misli o njihovom društvu – strijelu u grudi člana tima. Kontakt je propao, međutim, pokazalo se da je za neprijateljstvo imao jake razloge – tim je pronašao ostatke 14 sličnih nastambi s rupama u sredini koje su razorili buldožeri doseljenika vječno gladnih zemlje. Ovakvi sukobi nisu rijetkost u Brazilu. Vlasti su 1988. ustavom Indijancima zagarantirale pravo na zemlju na kojoj žive. No nažalost, zakon je potaknuo doseljenike na progon plemena čiji su im teritoriji zapeli za oko. Tako se nakon jednog miroljubivog kontakta s izoliranim plemenom Akuntsu broj njegovih pripadnika smanjio na samo šest. Poglavica je ispričao da su ostale pobili došljaci naoružani pištoljima i motornim pilama. Današnji farmeri Rondonije tvrde da nemaju pojma o nikakvim masakrima, međutim, ne ustručavaju se glasno prosvjedovati protiv stvaranja rezervata za domorodačka plemena. Po njima je besmisleno za samo jednog čovjeka čuvati 80-ak četvornih kilometara zemlje koja bi mogla prehraniti tisuće ljudi. No ovaj argument ne zvuči uvjerljivo kada se zna da tisuće kilometara iskrčenih površina u Amazoni danas stoje napuštene i neiskorištene. U svijetu danas postoji 100-injak 'netaknutih' plemena, od kojih više od polovice živi u Brazilu i Peruu. Nažalost, populacija im se uglavnom drastično smanjuje jer im 'civilizacija' uzurpira staništa ili ih ubijaju bolesti suvremenog društva. Izvor: tportal.hr |
20.08.2010., petak
Eko uzgoj svinja na Mavrovićevoj farmi
Prenosim newsletter Prijatelja životinja: Sve popularniji životinjski proizvodi na policama trgovina etiketirani kao ekološki, free range, organski i slično iza lijepe ambalaže i privlačnih brandova skrivaju patnju životinja. Proizvođači profitiraju naplaćivanjem mnogo više za 'ekološki proizvod', a potrošači spremno plaćaju cijenu kako bi se riješili osjećaja krivnje, bez da se pritom moraju odreći mesa, mlijeka i jaja. Uzgajivači ulažu sve više novca u marketing prikazujući svoju 'ekološku' proizvodnju kao humanu i brižnu prema životinjama. Pritom stvaraju bajkovitu sliku životinja koje slobodno šeću livadama i pašnjacima, u čistom i zdravom okolišu, a sve u svrhu poboljšanja prodaje. Tako zamagljuju neugodnu činjenicu da sve te životinje na kraju budu zaklane. Tvrtka Eko-Mavrović d.o.o. poznatog bivšeg boksača Željka Mavrovića ostvaruje profit i prodajom mesnih proizvoda dobivenih iz 'ekološkog' uzgoja crnih slavonskih svinja na farmi u okolici Požege. Među tzv. zdravim proizvodima koje tvrtka nudi pod brandom 'Osobno iskustvo' su slanina, čvarci, kulen, kobasice, svinjska mast i paštete. Kao svoju misiju Mavrović ističe 'svijet u kojem je proizvodnja hrane bazirana na ekološkim principima i standardima’, pri čemu se vodi načelom 'Poslujemo u skladu sa zakonima i pravilima Ljubavi’. Udruga Prijatelji životinja dobila je fotografije i snimke s farme svinja tvrtke Eko-Mavrović d.o.o. na kojima je vidljivo da svinje kod njega žive u derutnoj prljavoj zgradi u vlastitom izmetu i mokraći, bez pristupa hrani i vodi te suhog prostora sa steljom za odmor. Piju vodu u kojoj gacaju i obavljaju nuždu, leže u praznim koritima za hranu i na mokrom prljavom podu, a u prostoru u kojemu su smještene ne može se disati od zagušljivosti i smrada. Iz tog prostora svinje odlaze u klaonicu nekoliko metara dalje na istom imanju. Osim kršenja vlastitih principa prema kojima mu navodno novac i profit nisu jedina motivacija i životna vodilja, Mavrović krši i zakonske odredbe o uvjetima 'ekološkog' uzgoja. Uzgoj svinja na ekološki način propisan je Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02, 10/07), a temelji se na držanju životinja u što prirodnijem okolišu. Takav način uzgoja zamišljen je kao alternativa konvencionalnom uzgoju kako bi se povećala dobrobit životinja. Pravilnikom propisani minimalni uvjeti za ekološki uzgoj uključuju: nekoliko funkcionalnih prostora u objektima za držanje svinja; čiste, suhe i dovoljno prostrane površine za mirovanje životinja; stelju od slame ili ostalih prikladnih prirodnih materijala; cjelodnevnu dostupnost hrane i svježe vode; ventilaciju i grijanje objekta; preventivnu zdravstvenu zaštitu utemeljenu na pravilnoj hranidbi i smještaju te općoj higijeni dezinfekcijom objekata i opreme itd. Ništa od nabrojanoga nije vidljivo u Mavrovićevom eko uzgoju. Ako je farma svinja Željka Mavrovića primjer tzv. ekološkog uzgoja koji podrazumijeva povećanu skrb za dobrobit životinja, tada 'ekološki' znači jedino dobro manipuliranje marketinškim trikovima. Držanje životinja u ponižavajućim uvjetima i njihovo klanje nisu u skladu 'sa zakonima i pravilima Ljubavi'. Takvo načelo poslovanja, kao i poštivanje zakonskih odredbi, Mavrović bi puno dosljednije postigao da ostane samo pri ekološkoj proizvodnji žitarica. Svinje i ostale životinje koje se uzgajaju radi ljudske prehrane razvijaju složene socijalne odnose i emotivnu povezanost. Životinje međusobno komuniciraju, a na loše uvjete držanja i postupanja reagiraju stresom i sklonošću razbolijevanju. Iako su po prirodi vrlo čiste, svinje su i u 'ekološkom' uzgoju prisiljene živjeti u prljavštini i vlastitom izmetu. 'Ekološki' uzgoj samo je ljepši izraz za jednako izrabljivanje životinja kao i u konvencionalnom uzgoju. Kao što ne postoji 'humano' klanje, tako ne postoji ni 'humani' uzgoj životinja. Svinje, kokoši i krave uzgajane i ubijane radi mesa, mlijeka i jaja i dalje se uzimaju od svojih majki. I dalje žive neprirodne živote koji završavaju stravičnom nasilnom smrću u klaonici. Da se psi ili mačke tjeraju da podnose takve uvjete kako bi se zadovoljili ljudski apetiti, javnost nikada ne bi dopustila da se njihovi proizvodi označe i promiču kao 'ekološki' i 'humani'. Ovdje je link na video snimljen na farmi: http://www.youtube.com/watch?v=m0E1_7uCcSo |
19.08.2010., četvrtak
Peticija za prestanak ubijanja pasa i mačaka u Srbiji
Predsjedniku Srbije, ministarstvu poljoprivrede te mnogim drugim političkim dužnosnicima te gradonačelnicima gradova upućena je ova peticija, da prestanu brutalno ubijanje pasa i mačaka lutalica. Potrebno je 10.000 potpisa, a za sada ih ima gotovo 4.000. zahtjeva se zatvaranje svih postojećih skloništa za životinje u kojima se zaprvo one ubijaju te sterilizacija životinja i kazne za napuštanje životinja. Zapravo, mnogo ovoga trebalo bi i kod nas, zar ne? Peticija je na: http://www.thepetitionsite.com/8/stop-the-masskilling-of-dogs-and-cats-in-serbia/ |
18.08.2010., srijeda
Simona Vinci: O djeci ne znamo ništa
Šokantan roman. Da sam bar znala da je takav, ne bih ga čitala. U početku sve podnošljivo. Grupa od pet klinaca (najmlađi imaju po deset godina, dok najstariji ima 15 i vođa je) ispituje svoju seksualnost. Ljeto je, praznici su, nalaze se u napuštenom i udaljenom hangaru, igraju se, ljube, ispituju tijela. Međutim, kako vrijeme prolazi, igre postaju sve ozbiljnije i okrutnije. Pa tako desetogodišnjakinje gube nevinost, međusobno se vežu, gledaju umobolne časopise koje ima dobavlja najstariji član. Na kraju užas, ubijaju Gretu, desetogodišnjakinju. Seksualno ubojstvo. Još i sad se ne mogu riješiti nekih slika... Simona Vinci je Talijanka, rođena je 1970. godine. Za ovaj je roman dobila nagradu za književni prvijenac, preveden je na mnogo jezika, ali je izazvao oprečne reakcije. |
17.08.2010., utorak
Planski će ubiti 2.000 klokana u Australiji
Australska je vlada nedavno potpisala plan o ubijanju 2.000 klolakana koji se nalaze u parkovima i rezervatima prirode blizu Canberre. Hajka će trajati sljedećih šest tjedana, a lov se obavlja noću. Razna društva za zaštitu životinja izvješatavaju o barbarskom načinu ubijanja, posebice mladih klokana koje lovci nađu u tobolcu ubijene majke – obično ih zakolju nožem, lupe o zemlju ili zatuku metlanim šipkama. Velike klokane ciljaju u glavu, ali često promaše pa životinje ranjene pobjegnu i dugo umiru u mukama. Svake se godine u Australiji ubije oko četiri milijuna klokana, sve u komercijalne svrhe. Canberra je izgrađena na području na kojem je velika populacija klokana i gdje je danas grad, prije su živjeli klokani. Vlada svoj potez opravdava činjenicom da klokani skaču po cestama i često su uzrok sudara te skaču u kuće kroz prozore. Prošle je godine veliki klokan skočio kroz prozor u kuću u predrgrađu Canberre, i to u sobu gdje je spavao bračni par. Muškarac je prestrašenu životinju nekako izvukao iz kuće i klokan je odskakutao natrag u prirodu. |
16.08.2010., ponedjeljak
Niknuo mi avokado!
Ponekad jedem avokado, a njegove velike sjemenke stavljam u teglu s cvijetom, za ukras. Nisam ni pomišljala da bi ikada išta moglo niknuti. Čak sam pročitala da je teško uzgojiti avokado iz sjemenke koju kupimo u trgovini jer se bere kada je još zelen. Međutim, sinoć pogledam u svoj cvijet i vidim da je nekako probujao (zapravo se radi kao o nekom puzavcu s velikim listovima koji je visok dva metra, ali ga premotavam oko šipke). Kad ono iznenađenje – imam tri avokada visoka oko pola metra! Sreći i znenađenju nije bilo kraja! A četvrti je počeo nicati, ima klicu veliku oko 1 cm. Sada ih moram presaditi i nadam se da po zimi neće propasti, držat ću ga blizu topline. |
14.08.2010., subota
Hoće li Švedska prestati uzgajati životinje za krzno?
Švedska je dugo bila jedan od najvećih proizvođača krzna i vodeća zemlja po broju farmi za uzgoj životinja za krzno, no građani diljem svijeta zahtijevaju da se takva primitivna praksa u potpunosti promijeni. Prije 20 godina u Švedskoj je bilo otprilike 500 farmi krzna, a danas ih je, zahvaljujući upornoj borbi aktivista za prava životinja, ostalo 75 na kojima se uzgajaju kanadske kune. Švedska udruga za zaštitu životinja The Animal Rights Alliance istražila je uvjete na švedskim farmama krzna i razotkrila šokantne činjenice o uzgoju kuna za krzno. Snimke i fotografije pokazuju mrtve, bolesne i ozlijeđene životinje koje iskazuju stereotipno ponašanje i kanibalizam. Brojne kune imaju otvorene rane, jako raširene infekcije, nedostaje im uho ili neki drugi dio tijela. Životinje reagiraju na stres i frustraciju zbog ekstremno malih kaveza grizući jedna drugu do smrti. Ovakvo držanje životinja predstavlja grubo kršenje švedskog Zakona o dobrobiti životinja. Osim užasnih patnji životinja, dokumentirano je kako su farme krzna veliki zagađivači okoliša. Građani Švedske i aktivisti za prava životinja traže od predstavnika švedskih političkih stranaka na skorim izborima potpunu zabranu uzgoja životinja za krzno. Građani koji se zalažu za zabranu krzna diljem svijeta okupili su se 13.8. ispred veleposlanstva Švedske u svojim zemljama i na taj način podržali švedske aktiviste u kampanji kojom bi se u potpunosti iskorijenio uzgoj životinja za krzno u Švedskoj. Ovim činom Švedska bi se pridružila zemljama poput Austrije, Velike Britanije i Hrvatske, koje su već zabranile uzgoj životinja za krzno. Nakon kratkog i bijednog života u skučenim kavezima, životinje s farmi krzna ubijaju gušenjem plinom, elektrokucijom, davljenjem, trovanjem strihininom, lomljenjem vratova, rezanjem jezika, lijepljenjem jezika za zamrznute metale kako bi na njima ostale visjeti, guranjem usijanih željeznih šipki u njihove anuse. Takvo barbarstvo i iživljavanje nemaju nikakvog opravdanja. Danas obilujemo kvalitetnim, ekološki i ekonomski znatno prihvatljivijim materijalima koji su puno privlačniji i griju bolje od životinjskih. Ubijanje životinja zbog odijevanja i luksuza nema opravdanja. Vrijeme je da se ne samo odbace odjevni predmeti koji sadrže životinjsko krzno, već da se osudi ubijanje životinja zbog krzna u potpunosti. |
13.08.2010., petak
Sudac odbacio zahtjev za povrat Geronimovih ostataka
12.08.2010., četvrtak
Igrač golfa zbog artritisa prešao na vegetarijanstvo
Američkom igraču golfa Philu Mickelsonu (rođen 1970.) prije dva mjeseca dijagnosticirana je jedna vrsta artritisa. Ubrzo nakon dijagnoze igrač se okrenuo vegetarijanskoj prehrani s nadom da će biti boljeg zdravlja te nastaviti igrati na US openu i drugim turnirima. U to vrijeme, kaže igrač, zbog artritisa se gotovo nije mogao micati. Na vegetarijansku je prehranu krenuo sam, bez da mu je to savjetovao liječnik. 'Pročitao sam jednu knjigu i pomislio kako bi mi vegetarijanstvo moglo pomoći. Sada jedem izvrsne stvari, one koje sam inače sasvim izbjegavao i odlične su. Nastavit ću s ovim dokle god vidim da mi pomaže', zaključio je ljevoruki igrač golfa Phil Mickelson. |
11.08.2010., srijeda
Radioaktivno meso na njemačkim policama
Utjecaj iz Černobila još je uvijek velik, iako je od tamošnje katastrofe prošlo 24 godine (dogodila se 1986.). Naime, njemačka agencija za borbu proitiv radioaktivnosti kaže da je količina radiokativnih tvari u mesu divljih svinja koje su uhvaćene na području južne Bavarije i nekoliko puta veća od dopuštene. Zadnjih nekoliko godina divlje svinje su se razmnožile te ih više i love jer je njihovo meso prava delikatesa za neke Nijemce. Radioaktvne čestice koje su u ovaj dio davno došle zrakom i kišama još uvijek djeluju, akumuliraju se u gljivama i biljkama kojima se svinje hrane. Usprkos ovom saznanju, njemačka vlada ne poduzima ništa da se meso makne s polica. 2006. su lovci na divlje svinje u Njemačkoj zaradili 240.000 eura, dok je prošle godine brojka skočila na čak 424,650 eura te stalno raste. |
10.08.2010., utorak
Crveno meso povezano s tumorom žuči
Tim stručnjaka s američkog National Cancer Institute u Rockvilleu, na čijem je čelu bila liječnica Amanda J. Cross završio je sedmogodišnje istraživanje provedeno na 300,933 muškaraca i žena od 50 do 71 godine starosti. Tijekom studije je 856 osoba dobilo tumor žuči. Povezala se konzumacija crvenog prerađenog mesa i ove vrste tumora. U crveno prerađeno meso spadaju razne kobasice, šunke, hrenovke i slično u kojima ima puno nitrita i nitrata, koji se koriste kao konzervansi, odnosno da bi proizvodi dulje trajali. Osobe koje su jele najviše procesuiranog crvenog mesa obično su bile niže naobrazbe, manje fizički aktivni, s većim indeksom tjelesne mase te su jeli vrlo malo povrća i voća. Također, liječnici tvrde da i ovisi kako je meso pripremljeno, je li kuhano, prženo, pečeno na girlu i slično. 'Naša studija povezuje određenu vrstu mesa i određenu vrstu tumora. Mislim da smo krenuli u dobrom smijeru i ova studija je jedna u nizu pomoću koje ćemo bolje razumjeti povezanost pojave tumora i konzumacije mesa', rekla je dr. Cross. |
09.08.2010., ponedjeljak
Hedwig Courths Mahler: Tiho jezero
Roman na 158 stranica. Radi se o Hansu Rochusu i njegovoj ženi Ruth. Ruth postaje njegovom ženom samo zato kako bi ga spasila od propasti jer je zapravo njezin otac sve učinio kako bi se obogatio i kćer udao za osobu s moćnim prezimenom. Ruth odluči šutjeti i sve trpjeti, a kada joj otac umre, Hansu sve priznaje. Međutim, on se u međuvremenu zaljubio u Ruth, ali i ona u njega... I da ne duljim, predvidljiva romantična priča. Happy end. Hedwig Courths Mahler njemačka je spisateljica rođena 1867. a umrla 1950. godine. |
07.08.2010., subota
'Mjesec Komanča' – opet su Indijanci negativci
06.08.2010., petak
Junk food, meso i usporedba bakterija u crijevima djece u Africi i Italiji
Loša hrana, poznata kao 'junk food' glavni je krivac za ekslpoziju alergija, smatraju britanski liječnici. Procesuirana hrana, prvenstveno crveno meso te namirnice bogate šećerima i masnoćama, razlog su zašto sve više ljudi, prvenstveno djece i tinejdžera dobivaju različite oblike alergija. Smatra se da ovakva hrana znatno umanjuje broj dobrih bakterija u crijevima. Ove dobre bakterije su vrlo važne za imunološki sistem pa bez njih ljudi dobivaju astmu te mnoge druge vrste alergija. Broj ljudi s alergijama se utrostručio samo u posljednjih dvadeset godina. Čak jedan od tri čovjeka pati od neke vrste alergija u životu. Nadalje, mnogi liječnici smatraju i da je opsesija higijenom jedan od bitnijih razloga tako velikog broja alergija. Naime, ako se dijete izloži raznim bakterijama dok je još malo, imunološki sistem će mu biti jači. Drugi liječnici povezuju alergije sa zagađenjem iz zraka i vode, aditivima u hrani, a neki čak spominju i previše egzotičnu prehranu. Zanimljiva je studija koja je usporedila prehranu i zdravlje djece u Burkini Faso i u Firenci u Italiji. Pokazalo se da djeca iz Burkine imaju mnogo manje tvari u organizmu koji se povezuju s pretilošću te mnogo više aminokiselina koje štite od raznih upala. Afrička djeca uglavnom su se hranila onim što ljudi ondje već jedu tisućljećima, a to je hrana bazirana na žitaricama, grašku i mnogo povrća. S druge strane, Talijani jedu mnogo mesa te hrane bogate masnoćama i šećerom. Dr. Paolo Lionetti sa Sveučilišta Firenca kaže da se itekako može povezati prehrana djece s dobrim bakterijama u crijevima: 'Prehrana djece u Africi ima jako malo životinjskih masti i proteina, a bogata je škrobom, vlaknima i biljnim polisaharidima te je najvećim dijelom vegetarijanska. Sva hrana proizvedena je lokalno. Tu i tamo jedu malo piletine ili termite. No, u crijevima imaju mnogo dobrih bakterija koje su se pokazale ključne kod dobrog imunološkog sistema jer one probavljaju hranu, štite protiv patogenih organizama te smanjuju upale.' |
05.08.2010., četvrtak
Triput hura za – Spar
Često je teško naći neke nove proizvode, posebno one prehrambene namijenjene vegetarijancima/veganima. Stoga sam jučer bila presretna kada sam u Sparu našla novi tofu, soja rolice i soja salamu s paprikom... Proizvođač je iz Slovenije, a proizvodi nose naziv 'Lavida, be smart eat smart'. Cijena je i nešto niža od naše Annapurne, a soja nije GMO, barem tako piše. Primjerice 250 grama toufa 13 kn, a uzmimo u obzir da ovo pakovanje imam za dva puta (s tim da polovicu koju napravim za jedan obrok ne pojedem cijelu za jedan obrok). Jedva čekam da sve probam, one sojine rolice izgledaju predobro (14 kn)! Tko kaže da je vege hrana skuplja od mesne, nema pravo. Navedimo npr. leću, ječam, rižu, slanutak koji koštaju 10 – 15 kn za kilogram, a od kile se može napraviti bezbroj obroka. Navedimo i sezonsko povrće koje se sada može u izobilju naći, a cijena je i više nego prihvatljiva. Također, na moru sam nekako ipak uspjela naći vegetarijansku platu za dvije osobe u jednom restoranu – koštala je 42 kn. Pa sad to usporedimo primjerice s lignjama koje su na istom mjestu bile 68 kn. Za kraj, recept za jedno super varivo sa tofuom koje sam jučer pravila: -dva krumpira -malo maslinovog ulja -nekoliko kopriva -oko 10 – 15 dkg tofua -glavica luka Luk i krumpir izrezati na sitno te staviti na maslinovo ulje i prodinstati. Dodati oko litru i pol vode i kuhati. U međuvremenu oprati koprivu i staviti u kipuću vodu, ocijediti i isjeckati. Kada je krumpir pri kraju dodati i koprivu, a tofu izrezati (ja na štapiće režem) i malo popržiti s obje strane te ga ubaciti u varivo. Posoliti, popapriti, i dodati sitno isjeckana dva češnja češnjaka, a tko voli može dodati i zapršku (na malo ulja staviti brašno i malo crvene mljevene paprike pa kad 'zakipi' preliti u varivo i dobro izmiješati). Uz ovo salata od paradajza ili slično te malo kruha i – za prste polizati! Jednom sam pravila bez koprive, a sa mrkvom – isto odlično. |
04.08.2010., srijeda
Turisti u Hrvatskoj uskraćeni za vegetarijansku ponudu
Sigurno znate da su Nijemci česti turisti u Lijepo našoj, a zanimljiv je podatak da u Njemačkoj živi više vegetarijanaca nego što Hrvatska ima stanovnika. Iako je porast broja vegetarijanaca, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, zamjetan, ponuda se nije nimalo prilagodila sve većem broju turista koji i na godišnjem odmoru razmišljaju o svojem utjecaju na planet te o etičnom i humanom načinu života i odnosu prema životinjama i prirodi.Hrvatska kao turistička zemlja i dalje zaboravlja da se među velikim brojem turista koji svoj godišnji odmor provode u Hrvatskoj krije nemali broj vegetarijanca. Oni, od turističke ponude koju su platili, očekuju i odgovarajuću ponudu u skladu s njihovim životnim stilom te da će, ako im takva ponuda bude uskraćena, svoj sljedeći godišnji odmor provesti negdje drugdje umjesto u Hrvatskoj.Također, sve je više onih koji, iako još nisu vegetarijanci, shvaćaju problematiku i štetnost mesne prehrane i okreću se biljnoj prehrani misleći na zdravlje, okoliš i životinje. I oni zaslužuju adekvatnu ponudu kako bi ostali vjerni svojim nastojanjima da promjenom prehrane učine nešto za sebe i život oko sebe. Također, u samoj Hrvatkoj živi oko 150.000 vegetarijanaca i vegana i sama sam svjedokom kako je na moru i gora ponuda ovih proizvoda nego na kontinentu. Čak 73 posto građana smatra da je potrebno poboljšati vegetarijansku ponudu, a svi posjetitelji informativnih štandova moći će izraziti svoju podršku potpisivanjem peticije za uvođenje vegetarijanskih obroka u hrvatske javne institucije poput bolnica, škola i vrtića. S obzirom da vegetarijanci ne jedu životinje, mnogi niti jaja, dok vegani ne konzumiraju niti životinjsko mlijeko, sramota je da im se nudi riba, što je čest slučaj u restoranima duž naše obale, a što pokazuje nedovoljnu informiranost ugostitelja o načinima prehrane turista. Kako bi se dokinule takve pogrešne predodžbe o sadržaju vegetarijanske prehrane, u Europskom parlamentu upravo je u procesu stupanja na snagu novoizglasani amandman koji prvi put daje pravnu definiciju i zaštitu izraza 'vegetarijansko’ i 'vegansko’. Ovaj amandman isključuje iz upotrebe izraze poput semivegetarijanstva te jamči da proizvodi koji se deklariraju kao 'vegetarijanski' ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja pa tako ni od riba, a oni s deklaracijom 'veganski' niti bilo kakve namirnice životinjskoga podrijetla poput mlijeka, jaja i meda. |
03.08.2010., utorak
Mesojedi - biljojedi - čovjek
02.08.2010., ponedjeljak
Meso je glavni krivac za pretilost
Studija je provedena na stotinama tisuća Europljana, a zaključak je sljedeći – što više mesa ljudi jedu, to su deblji. Nadalje, od mesa se kao najveći krivac za pretlost pokazala – piletina. Uz piletinu, krivac za pretilost je i previše prerađeno meso te crveno meso. Istraživanje je provedeno na londonskom Imperial Collegeu. Zaključili su da su osobe koje jedu mnogo mesa skupile mnogo više kila iako su unosile istu količinu kalorija kao i osobe koje su jele mnogo manje mesa ili ga uopće nisu jele. Za pretilost se najboljom pokazala vegetarijanska i veganska prehrana jer vegetarijanci i vegani imaju najmanje problema s kilažom. 'Naša studija predlaže da smanjenje konzumacije mesa itekako može pomoći u dobivanju idealne kilaže i borbi protiv pretilosti', piše u izvješću studije. |