VRISAK

25.07.2010.

Svjedoci smo vremena u kojemu je Hrvatska na pragu ulaska u EU. U na�u zemlju pristi�u mnogobrojni turisti iz Europe, a predstavnici vlasti ih do�ekuju uz �iroki osmijeh i dobrodo�licu. �Dobro do�li u Hrvatsku, zemlju za savr�en odmor!� No ja danas ne�u pisati o tome kakva je Hrvatska za odmor�. zabilje�it �u ovom svom osobnom dnevniku doga�aj koji svjedo�i kakva je Hrvatska zemlja za �ivot!
Zanemarit �emo sada poljoprivrednike i sto�are koji zauzdani batinama, prijavama i la�nim obe�anjima u ti�ini i siroma�tvu svojih sela �ekaju da se desi �udo� zanemarit �emo sada sve one koji su potpisali peticiju za referendum o ZOR-u, kao �to �emo zanemariti privo�enje gra�ana u Zagrebu koji su mirno prosvjedovali u svom gradu� jer ipak nije primjereno o tome govoriti kad nam u zemlju dolaze gosti.
Zanemarit �emo i sve brojnije strahote iz na�ih crnih kronika�. koje nas upozoravaju u kakvom nam je duhovnom stanju cijeli narod.
Zanemarit �emo i politi�ke �borbe� u na�oj zemlji koje su se svele na nazivanje politi�kih neistomi�ljenika muhama ili pak svrstavanjem izjava neistomi�ljenika u sme�e. To je kultura dijaloga koju promi�u na�i politi�ari. Ne�emo se sada prisje�ati da su nas vlastiti vo�e nazivali stokom sitnog zuba�
Nemojte mi zamjeriti �to u ovoj temi ne�u s odu�evljenjem pisati o goloj Alex ispod bijelih plahti, o guzi Mirne koju je slu�ajno pokazala na pla�i, o Anti koji konobari na Viru ili o novoj knjizi Vlatke Pokos za koju je pokazao interes veliki broj ljudi.
U svim tim vijestima� srame�ljivo se� u tragovima� skromno i tiho pojavljuje jedna vijest koja lako promakne u �utilu na�e stvarnosti.
Ve�ina nas zna tko su najljep�a �ena i mu�karac u Hrvatskoj, znamo tko je pobjednik Farme, tko su glavni likovi Big Brothera, tko su najbolji nogometa�i, koje cijene su postigli na nogometnom tr�i�tu�. tko se od poznatih rastao, a tko sastao�.
Koliko nas zna tko je �Osoba dijaloga za 2009 godinu�?
O tome smo obavije�teni u kratkom tekstu od 16.02.2010. godine u Slobodnoj Dalmaciji:
�Na sjednici Vije�a Hrvatske akademske udruge - �ovjek nadasve, prof. dr. sc. Predrag Matvejevi� nominiran je za Osobu dijaloga - osobu godine za 2009. godinu.
Predrag Matvejevi� je po sudu �lanova Vije�a osoba koja se tijekom dugog vremenskog razdoblja izlagala i zalagala za obranu temeljnih ljudskih vrijednosti i kad se radilo o svjetonazorski razli�itim ljudskim opredjeljenjima i politi�ko-ideolo�kim izborima.
Njegova otvorena pisma iz 1985. i 1986. godine o�it su primjer takvog postupanja. Stao je u obranu uznika Franje Tu�mana, ali i Vlade Gotovca, kao i drugih �disidenata� u onim vremenima.
Godine 19??. je pisao s puno opreza, �to je razumljivo, da Josip Broz Tito podnese ostavku. Predrag Matvejevi� je kao kozmopolit ostvario zavidnu stru�nu literaturnu ostav�tinu.
Svojim djelovanjem Predrag Matvejevi� je iskazao da mu je bliska kultura slobodnog i ravnopravnog dijaloga, uz po�tovanje ljudskog dostojanstva i prava na razli�itost kao preduvjeta za su�ivot usprkos brojnim individualnim razlikama.
�ast nam je i ponosni smo �to �e se ime Predraga Matvejevi�a na�i me�u dosada�njim laureatima kao �to su Ivan Supek, Franjo Komarica, Vlado Gotovac, Dalaj-lama, Hans K�ng, Shimon Peres i drugi - navodi se u priop�enju Udruge, koje je potpisao dr. sc. don Ivan Grubi�i�.�
�ovjek dijaloga za 2009. godinu �e uskoro u zatvor�
Dana 26.05.2010. vrisnuo je Dubravko Jergovi� i pozvao svoje kolege u zajedni�ki vrisak�.
Odaziv je bio slab....
Ju�er (24.07.2010.) je na stranici Danas.hr objavljen apel francuskog filozofa �
L�vy: Predrag Matvejevi� ne smije u zatvor!
Francuski filozof i pisac Bernard-Henri L�vy svjetsku je javnost podsjetio da �e u Hrvatskoj koja je na pragu ulaska u Europsku uniju ugledni intelektualac Predrag Matvejevi� u 78. godini �ivota, zbog 'delikta mi�ljenja' 28. srpnja prvu no� prespavati u zatvoru. Pita se mo�e li takva Hrvatska biti Europa.
"Danas se pridru�ujem naporima deset europskih pisaca i intelektualaca koji su digli svoj glas zbog sudbine jednog od velikih europskih intelektualaca. Predragu Matvejevi�u u njegovoj domovini Hrvatskoj u ovom trenutku prijeti zatvor zbog 'delikta mi�ljenja'. Mo�e li to biti Europa? Je li europski duh pao tako nisko da �emo jednostavno to prihvatiti bez bilo kakve reakcije?", pita se L�vy u tekstu objavljenom na utjecajnom portalu The Huffington Post.

28. srpnja, u 78. godini �ivota, hrvatski pisac Predrag Matvejevi� mo�da �e provesti svoj prvi dan u zatvoru. Rije� je, obja�njava L�vy, o sveu�ili�nom profesoru koji je neko� predavao na uglednoj Sorbonni i �iji je jedini zlo�in to �to je otvoreno iskazivao svoje o�tre stavove. Podsje�a na �injenicu da je 2. studenog 2005. Matvejevi�, jedan od najuglednijih hrvatskih intelektualaca, osu�en je na sudu u Zagrebu na pet mjeseci zatvora, uvjetno na dvije godine
Me�unarodni mediji, osobito francuski, engleski i talijanski pisali su, ka�e, o njegovom slu�aju i njegovim hrabrim politi�kim uvjerenjima.

L�vy pi�e kako su rane devedesete bile iznimno te�ke za Matvejevi�a i kako je tada oti�ao iz Hrvatske jer je bio podvrgnut uvredama i difamacijama.
"Tijekom ratnih doga�anja na podru�ju biv�e Jugoslavije Matvejevi� se borio protiv nacionalizma, ekstremizma, tvrdolinija�a na svim stranama i svih korijena isti�u�i svoju ljubav prema mediteranskom pacifizmu", istaknuo je francuski filozof i pisac te podsjetio kako je sve po�elo. Na poziv francuskog centra Andr�-Malraux Matvejevi� je otputovao u Sarajevo 2001. godine sa ekipom televizijske postaje Arte. Boravak u Sarajevu inspirirao ga je na pisanje teksta objavljenog u Jutarnjem listu naslovljenog 'Na�i talibani'.

U tekstu je istaknuo odre�eni broj hrvatskih ultranacionalisti�kih pisaca za koje je smatrao da su dijelom odgovorni za u�ase koji su se doga�ali na podru�ju biv�e Jugoslavije.

"Jedan od njih , pjesnik, smatrao je izraz 'Kr��anski taliban' (naslov koji se pojavio na tekstu objavljenom u Italiji) uvredljivim i podigao je tu�bu protiv Matvejevi�a na Op�inskom sudu u Zagrebu. Matvejevi� je dobio kaznu zatvora. Presuda je potvr�ena i postala pravomo�na tako da �e Matvejevi� 28. Srpnja spavati u zatvoru", pi�e L�vy uz komentar "Kako �udna sudbina ovog enciklopedijskog poliglotskog uma! Kakav skandal hrvatskog Georga Steinera!"

L�vy se potom pita je li hrvatsko zakonodavstvo i njegova primjena u skladu sa zahtjevima suvremenih zakonodavstava i slobode izra�avanja svojstvene demokracijama.

"Je li prihvatljivo da zemlja koja je tako blizu �lanstvu u Europskoj uniji kao delikventa tretira osobu koja je samo javno iznijela svoj stav protiv pjesnika �iji su ultranacionalisti�ki stavovi svima dobro poznati? I mo�e li ovaj hrvatski ostatak jugoslovenske autoritarne pro�losti biti 'stopljen' u Europu?
Dok tra�imo odgovore na ova pitanja, 28. Srpnja, u 78. godini �ivota, Predrag Matvejevi� spavat �e u zatvoru", zaklju�io je L�vy .

Za�to sam otvorila ovu temu? Dugo me to �kaklja, ali mislila sam� ma tko sam ja da vri�tanjem branim velikog Matvejevi�a?!!!! To �e u�initi njegovi kolege, hrvatska intelektualna elita� oni �e se pobrinuti da se o tome glasno �uje�. No kako se o tome ipak dovoljno ne �uje�. odlu�ila sam ovaj doga�aj u svojoj osobnoj arhivi zabilje�iti kao svjedo�anstvo vremena u kojemu �ivimo i kao poruku "njima" da i mi �mali� ipak vidimo �to se doga�a oko nas�. i da bi rado �ivjeli u pravednijem i slobodnijem dru�tvu. Ako nam pohapsite ili u�utkate sve prave intelektualce� ostat �emo na literaturi koju nam pi�u Vlatka i Nives.
�ini mi se da upravo to i �ele...

Komentari (130) - Isprintaj - #

Kukurikuuuuu

23.07.2010.

Prije petnaest godina doselili smo iz grada na selo. Moje selo nije ba� pravo selo� nego se radi o grupici izdvojenih ku�a, pored �ume. Zadnjih godina nas �esto spominju na TV-u pod nazivom Nigdje�. kad spominju jedan projekt koji im je mal�ice zapeo. E� tu vam ja �ivim.
Obo�avam taj komadi� zemlje, pod tim komadi�em neba� ali kako svaki izbor ima dobru i lo�u stranu�. lo�a strana moje pri�e je �to sam vje�iti dotepenec, koji �eli svoj mir i nema namjeru prihva�ati neka pravila �ivota koja su normalna za starosjedioce. Trudim se ne smetati im, ne ugro�avati ih na bilo koji na�in� ali isto tako ljubomorno �uvam svoj mir, pravo na izbor vlastitog na�ina �ivota.
U po�etku to nije bilo lako jer su djeca i�la u seosku �kolu, pa smo bili prisiljeni sretati se i uspore�ivati svoje razli�ite na�ine plovidbe.
Vi�e njih mi je reklo da bi mi bilo puno lak�e i ljep�e da sam se pojavljivala nedjeljom na misi, seoskim pro��enjima i sli�nim doga�ajima� Ali kako ja nikada ne biram lak�i put, ni ovaj put ga nisam odabrala�. nego sam odlu�no �uvala svoje pravo na vlastiti izbor.
Ve� dugo vremena mi jedni s drugima nemamo problema. Klinci su stasali�. svatko gleda svoja posla, ja nemam naviku zalaziti na tu�a dvori�ta, svima kojima sam mogla pomogla sam� ljubazno se pozdravljamo u prolazu� i �ivot nam je ve� du�e vrijeme gotovo idili�an.
Kad smo doselili� gotovo sve ku�e su dr�ale doma�e �ivotinje. Od prvog dana u�ivam u glasanju peradi, ovaca, lave�u pasa�. neko vrijeme dru�ili smo se i sa �takorima jer je prvi susjed imao svinje� pa smo i �takore prihvatili kao sastavni dio idili�nog �ivota na selu.
Nema u mom selu kanalizacije. Mnogima je bilo preskupo kopati septi�ke jame pa su odvode spojili u bunare (ne�emo sada cendrati zbog zaga�enja podzemnih voda), a neki su ih jednostavno izveli u otvorene grabe pred svojim ku�ama. Mo�ete si zamisliti koji divni mirisi oplahuju selo pri ovim temperaturama. No sve to je sastavni dio �ivota na selu i ja nikada nisam ni jednom rije�ju prigovorila.
U ovih petnaest godina doma�ih �ivotinja je sve manje. Neki stari ljudi su umrli, mladi su se okrenuli nekim novim navikama. Nestale su svinje, pa s njima i �takori. U selu uz ljude stanuje jo� samo perad.
Jako volimo �ivotinje, a kod mog mla�eg klinca je ta ljubav malo �e��e nagla�ena.
Na livadi pod prozorom moje spava�e sobe klinac pi�e svoju pri�u, slika svoju sliku, ostvaruje djeli�e svoga sna. Na toj livadi je jedna tu�na vrba, drvored breza i jo� puno bilja koje je tek posa�eno, tu je i jedna bara (jezerce), dvije drvene ku�ice. Stanovnici na tom ogra�enom prostoru su jato divljih pataka, patak i patka koji izgledaju kao da imaju psorijazu� ali nemaju, to je navodno IN u pa�jem svijetu�. Zatim su tu neke japanske koke koje imaju dlaku umjesto perja, pa crno bijele koke koje imaju �are kao jedna na�a politi�arka na svom kostimi�u (Koraljka je stavila slike), pa koke koje na guzama imaju pun�e� Jureki, Katice� a car me�u svima njima je pijetao. �ini mi se da je to potomak �oletovog pijetla�.. jer ima isti hormonalni poreme�aj kao i pijetao iz njegove pjesme. Perad na toj livadi nije predvi�ena za prehranu. U tom pernatom dru�tvo �ivi i pet zekoslava. To su ljubimci� likovi iz sna mog klinca� ili kako mladi peradar voli naglasiti njegovog �eko-projekta�.
Da mi je netko prije par godina rekao da �u toliko vremena provoditi gledaju�i koko�i i patke sigurno mu ne bi vjerovala. Pa tko bi pomislio da perad mo�e biti dobro dru�tvo?!!!!
No�u spavam sa �irom otvorenim prozorom�. a zvukovi prirode mi poma�u da prona�em ti�inu u sebi. Prije sna oslu�kujem cvr�ke, �abe, no�ne ptice� ponekad �ujem i sovu�. oslu�kujem kako patke razgovaraju pred san i kako se br�kaju u bari u sparnim ljetnim no�ima. Prije sata me budi pijetao kukurikanjem�. �esto moram zatvoriti prozor da uhvatim jo� koju minutu prije no �to zazvoni budilica. Kad zatvaram prozor oko 4:30 uvijek mu namignem i priprijetim da �u od njega napraviti finu masnu juhu. Naravno� �alim se.
Ovog tjedna me u dva navrata napala jedna susjeda. Tu �enu u 15 godina nisam vidjela da se smije� a sada je uzrujana zbog kukurikanja na�eg pijetla. �eli da ga maknemo. Na moje pitanje �to je s ostalim pijetlovima u selu� ona odgovara da joj oni ne smetaju, na� joj je posebno odbojan i samo zbog njega ona po cijele no�i ne spava. Prije kukurikanja u zoru valjda ne spava jer cijelu no� o�ekuje kukurikanje�.
Ne�u se sada baviti njenom nesanicom� jer valjda nam je svima jasno da nesanici nisu uzrok zvukovi iz prirode, nego je uzrok u nama� a priroda i njeni zvukovi nam samo mogu pomo�i da prona�emo ti�inu i mir u sebi�. ako to �elimo�
Moj pijetao je uvrije�en zbog takvog pona�anja pa sam mu odlu�ila posvetiti ovu temu i ispri�ati vam pri�u�

Zurvan je bio prastari perzijski bog vremena. Imao je sinove blizance.
Prvoro�eni se zvao Angra Mainu i bio je utjelovljenje zla, a iza njega je svijet ugledao Ahura Mazda koji je bio utjelovljenje dobra. Angra Mainu je bio ja�i i svijetom je zavladalo zlo.
Ipak je otac bio gospodar vremena pa je odlu�io vrijeme ograni�iti i raspodijeliti pravedno izme�u dva brata. No problem je bio u tome �to je Zurvan jako volio spavati, pa je �esto prespavao trenutak kada je vlast trebalo prenijeti s jednog sina na drugog, tj. zlo pretvoriti u dobro� i obrnuto.
Kako bi rije�io taj problem doveo je u svoje nebeske dvore pijetla� koji je bio praotac svih pijetlova. Nau�io ga je tajnama vremena, a onda mu je povjerio zadatak da kukurikanjem po�ne odre�ivati trenutak smjene na prijestolju.
Ljudi su se navikli na kukurikanje pijetla� pa su pomo�u njegovog kukurikanja nau�ili brojati stolje�a, godine�. zbog tog zvuka se palilo sunce i pretvaralo mrklu no� u svjetlost i toplinu.
Kukurikanje pijetla doziva promjene� nagovje��uje svjetlo i bu�enje.

Zove li se �Kukuriku koalicija� slu�ajno ba� tako� ili im je netko ispri�ao ovu perzijsku pri�u?!!!!

Komentari (11) - Isprintaj - #

Samo�a

04.07.2010.

Uz sve probleme koji nas mu�e i o kojima smo do sada razgovarali, prepoznala sam jednu �stra�nu avet� koja mu�i previ�e ljudi, a to je samo�a�. koju ve�ina ljudi poistovje�uje s usamljeno��u.
Zbog osje�aja usamljenosti nastale su mnoge pjesme, romani, slike, filmovi� mnogi su zbog tog osje�aja odustali i naprosto oti�li s ovog svijeta� U ve�ini pjesama �ujemo bolno dozivanje nekoga tko �e odagnati osje�aj usamljenosti�. tra�enje izlaza u drugoj osobi. Te pjesme u nama bude sa�aljenje zbog autorovog osje�aja koji je o�ito bolan�. a ako ne promislimo dobro te �alopojke nas mogu uvjeriti da se i sami osje�amo usamljeno i da je izlaz negdje van nas samih.
Samo�a i usamljenost nisu isto�. usamljenost je stanje duha, a samo�a prekrasna prilika da se dru�imo sa najboljim prijateljem � samim sobom i pobijedimo neugodan osje�aj usamljenosti.
Samo�a izaziva stra�an strah kod ljudi. �ega se ljudi boje? Susreta sa samim sobom?
Kada vrtim svoje sje�anje� prve igre s djecom kojih se sje�am smje�tene su u pred�kolsko razdoblje, ali se daleko dublje i dalje u najranije djetinjstvo sje�am igara koje sam igrala sama� sje�am se svojih misli, emocija� omiljene boje, omiljenih motiva koje sam crtala. Te stare slike nisu po�utjele poput onih koje nastaju fotografskim aparatom iz tog vremena, nego su jo� uvijek svje�e, �ive i osje�am ugodu svaki puta kada u mislima otplovim razgledati ih.
Nisam i�la u vrti� sje�am se ugodne samo�e, a nakon toga i prvog susreta sa obavezama i kolektivom. Dobro sam se uklopila�. cijeli �ivot sam dru�tveno aktivna� volim ljude�. ali silno volim i biti sama. Samo u samo�i mogu analizirati samu sebe i sve �to se de�ava oko mene. Najjasnije slike vidim upravo u samo�i. U samo�i razgovaramo sa sobom SADA, listamo uspomene iz svoga JU�ER i sanjamo snove i gradimo planove za svoje SUTRA.
Boje li se ljudi dosade? �to je dosada? O tom osje�aju sam samo �itala�. jer mi nikada nije dosadno. �ivot je tako brz, dru�tvo oko nas je toliko zahtjevno i tra�i od nas dio na�e energije� svaki trenutak koji dobijemo samo za sebe je neprocjenjivi dar koji mo�emo iskoristiti na bezbroj na�ina da budemo sami sa sobom�. da si ugodimo ili prona�emo rje�enja za probleme koji nas mu�e�. da prona�emo mir� da �ujemo ti�inu koju �uti mo�emo samo ako sti�amo buku u sebi i pobjegnemo od buke koja nas okru�uje.
Svi ljudi koji nas okru�uju jako su va�ni� nitko nije vi�e ili manje vrijedan od nas�. ali nitko od njih, ma kako nam bio blizak ne mo�e bolje od na�e samo�e znati odgovore na pitanja koja tra�e odgovor.
Ljudi nam u �ivot dolaze i iz njega odlaze. Ostavljaju tragove� lijepe i ru�ne�. kao �to i mi ostavljamo lijepe i ru�ne tragove u njima. Svi na�i odnosi s drugim ljudima su vremenom ograni�eni�. jedino koga imamo od prvog do zadnjeg dana na�eg �ivota smo mi sami�. i zato mislim da je va�no radovati se tom susretu sa samim sobom i osje�ati se doma u svojoj samo�i. Samo�a nam poma�e razumjeti same sebe, a tek onda mo�emo razumjeti i druge ljude.
Blogeri bojite li se samo�e� ili volite samo�u?

Komentari (66) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	srpanj, 2010					>
P	U	S	�	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)