Rad

30.04.2009.

U svom poduze�u radim 23 godine i moram glasno primijetiti da nikada nije bilo toliko kr�enja propisa, toliko bahatog odnosa prema podre�enima, a me�uljudski odnosi su naru�eni do bola.
Radnici su postali roba� i to najbezvrednija roba. Radnik je ne�to zamjenjivo, potro�no i od njega se o�ekuje da radi pasivno, automatski i nerijetke su re�enice: �Nisi tu da misli�!�, �Kome ne pa�e mo�e uzeti radnu knji�icu� i sli�na �udesa.
Ljudi �esto rade po cijeli dan u buci, prljav�tini, u te�kim uvjetima i uvijek samo neke djelomi�ne poslove, koji ih otupljuju, samim tim poni�avaju, izazivaju dosadu i nezadovoljstvo, te naru�avaju njihovo dostojanstvo.
Takvim odnosom radniku je oduzeto pravo na kreativnost, svjestan, stvarala�ki, slobodan rad koji ga ispunjava, pru�a mu �ansu da se izrazi i realizira svoje potrebe, �elje, misli i snove. Radnik u takvim uvjetima i s takvim odnosom rad po�ne do�ivljavati kao nu�no zlo koje mora pretrpjeti da bi zadovoljio svoje egzistencijalne potrebe. Tada se i prema svom poslu odnosi kao prema ne�em tu�em�. postaje nezainteresiran.
Kada se rad pretvori u �isti interes tada se i ljudi me�usobno do�ivljavaju isklju�ivo kroz interes i korist. Kolege se pretvaraju u konkurenciju protiv koje se treba boriti, a na taj na�in je onemogu�ena zdrava ljudska komunikacija, iskrenost, zajedni�tvo, bliskost i razumijevanje.
Sve to se radi smi�ljeno i sa ciljem� jer kad �ovjeku naru�i� dostojanstvo, uvjeri� ga da je bezvrijedan i zamjenjiv, da nema pravo misliti, da se opasnost skriva u kolegama koji su zdraviji, mla�i, obrazovaniji, koji u carstvu nepotizma u�ivaju za�titu nadre�enih, da se treba bojati za golu egzistenciju� tada se jo� lak�e manipulira, jo� lak�e se umanjuju i ukidaju prava.
Ve� sam puno puta spominjala sve svoje dobre rukovodioce, a i jednog zlog �poglavicu�. U ovoj temi o radu �elim vam pisati o mladom �ovjeku koji mi je u praksi pokazao da je mogu�e ono o �emu sanjam.
Prije dosta godina odlu�ila sam raditi u maloj sredini� Kad sam tamo stigla imali su samo jedan PC kod tehni�kog direktora. Me�uljudski odnosi nisu bili sjajni�. poglavica je vladao Staljinovim metodama i sve je to kroz silu i nepravdu nekako funkcioniralo�.a nezadovoljstvo se potiho �aputalo kad je bilo prilike. I onda je jednoga dana stigao mladi in�enjer. U prvo vrijeme bilo je tu �u�kanja, tra�eva, tran�iranja njegove biografije, pedigrea i svega onog �to ljudi rade kada im se netko novi priklju�i u radnu sredinu. Ubrzo je na svakom stolu bio PC�.podu�avao je ljude informatici� i ja mu mogu zahvaliti �to mi je ve� u zreloj dobi probudio interes za informatiku. No ono �to vidim kao njegovu najve�u vrlinu je njegova potreba da razgovara sa svakim �ovjekom. Postoje radnici koji nikada nisu razgovarali s glavnim poglavicom� jer ih je tretirao kao ni�a bi�a�. ali ovaj mladi �ovjek je ba� svakog radnika pitao za njegovo mi�ljenje u vezi posla koji obavlja, tra�io prijedloge, poku�avao rije�iti me�usobne nesporazume me�u kolegama. Ljudi su �ivnuli�. svaki radnik se osje�ao potrebno i va�no�. osje�ali smo se kao va�ni kota�i�i tog velikog mehanizma i imali smo �ovjeka kojemu smo mogli ispri�ati sve �to nas mu�i u vezi posla, a on je uvijek i ba� uvijek dao sve od sebe da poku�a rije�iti probleme. Ni Poglavica u to vrijeme nije bio tako stra�an� jer smo imali sponu pomo�u koje smo odli�no funkcionirali. O nama se po�elo pri�ati, �ak i pozitivno pisati u novinama� jer smo odsko�ili od prosjeka. Prvo su ga premjestili u drugi grad, a tamo su mu toliko potkresavali krila pa je mladi �ovjek oti�ao iz poduze�a. Oti�ao je uhvatiti Zvijezdu�jer on to zna, ho�e i mo�e�.drago mi je zbog njega, ali nikada ne�u pre�aliti �to je taj mali dio mog poduze�a ostao bez tako kvalitetnog �ovjeka koji je svima dokazao kako se posao mo�e savr�eno organizirati i kako se od radnika mo�e dobiti puno vi�e, a da svi budu zadovoljni.
Za�to sve ovo pi�em?
Danas mi je jedna kolegica rekla: �Ja sam tu radi love, radi pla�e� oni ne ku�e da ja nisam opasna jer me ni�ta osim pla�e ne zanima�.
Nisam glasno prokomentirala� ali cijelo popodne razmi�ljam o tome. I ja radim za pla�u� i pla�a mi je jako va�na� to nam je svima osnovni motiv. Ali ne osje�am se �neopasno�. :-))))))) Meni moj rad zna�i puno vi�e od novca� i to ne samo ovaj posao koji radim� nego tako do�ivljavam sve poslove koje sam do sada radila. U svakom sam poku�ala i uspjela prona�i vrijednost i smisao� svaki sam obojala sobom� onim �to znam, ho�u i mogu. I najbesmisleniji poslovi nisu besmisleni� jer su samo djeli� velikog mehanizma bez kojeg on ne mo�e funkcionirati. U svakom trenutku znam da sam zamjenjiva, jer nitko na svijetu nije nezamjenjiv, ali ne bojim se konkurencije� ne uspore�ujem se s nikim i mislim da se svi trebamo potruditi prona�i sebe i kroz svoj rad iskazati sebe�. ne radi pla�e, ne radi konkurencije, nego radi sebe samih i pogleda u ogledalu.
Ako se otu�imo od svog rada, ako se otu�imo od svoje radne sredine� tada se raspadamo poput ocvalog lopo�a u mo�vari.
Uffff� odu�ila sam do bola�. povodom 1. svibnja � Me�unarodnog Praznika rada htjela sam po�eljeti svima koji rade o�uvanje smisla i svrhe rada, a to nije i ne smije biti samo pla�a, htjela sam po�eljeti puno snage, hrabrosti i ustrajnosti u borbi za prava iz rada. A svima onima koji ne rade �elim poru�iti da nisu bezvrijedni, nisu suvi�ni�.bez posla nisu ostali zato �to su oni lo�i� nego zato �to su lo�i oni koji upravljaju ovom dr�avom. Ostanak bez posla je jedan od najve�ih stresova�. I stra�no je va�no ne prepustiti se lo�em raspolo�enju, depresijama, samokritici i samosa�alijevanju�.jer to je put u bolest i zlo koje mo�e biti posljedica ostanka bez posla. Nijedan posao nije sramotno raditi�. zato mislim da upravo novim radom treba premostiti taj krizni period. Danas je te�ko prona�i posao u struci�.ali posla ima za one koji su borci i koji nikada ne�e ovom ludilu priznati poraz!
Svima nezaposlenima �elim da �to prije prona�u posao kakav zaslu�uju�. i da se �to prije sna�u.
Svim poslodavcima poru�ujem: Rad se mjeri mjerom vrijednosti �ovjeka. Rad �ini �ovjeka, ali i �ovjek �ini rad. Upravljate sudbinama ljudi�. i nikada ne zaboravite da je �ovjek uvijek u sredi�tu, i samo je on bitan. Ako to ne nau�ite na vrijeme�. jednog dana se mo�da i vama ponovi sli�na pri�a� jer svi smo mi zamjenjivi.
SRETAN VAM 1. SVIBANJ � ME�UNARODNI PRAZNIK RADA!

Komentari (25) - Isprintaj - #

Kutak u sjeni

23.04.2009.

Na� Gandalf je �estitao Novu i nestao. Na njegovom blogu jo� praska novogodi�nji vatromet� a godina je ve� u�la u lagani pubertet. Da se ne bi i na mom blogu ovi pili�i pretvorili u stare koke� odlu�ila sam napisati novu temu�
Razlog �rupe� na mom blogo kalendaru nije zasi�enost virtualnim svijetom� nego je naprosto neko novo raspolo�enje koje me prati ve� neko vrijeme.
Naj�e��a iskra koja me pali na pisanje novih tema je ljutnja. Naljute me ljudi, neki doga�aji ili mi podivljaju hormoni� pa olak�anje tra�im u pisanju.
U zadnja dva tjedna nisam ljuta. To ne zna�i da nije i nema razloga za ljutnju� da nema puno doga�aja koji su zaslu�ili temu�. nego zna�i da sam uspjela prona�i neki svoj mir�. na druga�iji na�in.
Ne tako davno�. svoje nemire sam znala rje�avati kupnjom novih cipela ili neke krpice�.ali ta �duda varalica� vi�e ne poma�e.
Osje�am se tiho i daleko� osje�am se izvan svega �to me okru�uje� i �to me ina�e mo�e naljutiti. Osje�am se i pomalo osamljeno�. a okru�ena sam mnogim ljudima, zapletena raznim odnosima, raznim vrstama ljubavi� To nije ona osamljenost koja boli i zbog koje se moli Bogu da prestane� nego je ne�to ugodno� osje�am se dobro u samoj sebi�. Senzori su mi osjetljiviji nego ina�e� slu�am ljude kako govore a njihove re�enice su obra�ene u mojoj svijesti puno �arenije, iskrenije i potpunije od izgovorenog�. Nema ljutnje zbog nepoklapanja tih tekstova.
Cijeli �ivot se poput �treberice-lu�akinje trudim dokazati svima oko sebe, odraditi sve �to se od mene o�ekuje� preuzeti i tu�e obaveze ako treba�. Odavno znam da nije mudro od nikoga ni�ta o�ekivati i da su na�a nerealna o�ekivanja uvijek uzrok na�eg nezadovoljstva�. no ipak o�ekivanja potajno niknu u ljudskom srcu i uvijek iznova zapeku kad ne budu ostvarena�. Mislim da sam od �ivota kona�no dobila �diplomu� za tu lekciju.
Svakodnevno �etam�. sre�em srne, fazane, �abice, razne ptice�. opijam se proljetnim mirisom �ume, razlikujem glasanje kosa, slavuja, fazana, zebe i jo� nekih vrsta ptica, tek poko�ena trava miri�i ljep�e od bilo kojeg parfema� a iznenadni mirisi koje mi vjetar donese s rascvjetanog ukrasnog grmlja je do�ivljaj koji me potakne da zatvorim o�i i udahnem duboko. Nje�no jagodicama prstiju mazim latice svog cvije�a� i u�ivam u dodiru� osje�am mravce kako mi tr�karaju pod ko�om od tog posebnog dru�enja.
Ju�er je seoski �udak do�ao posjetiti moju majku� a razlog dolaska je bila znati�elja� pitao je: ��to to Dona svakog dana ide gledati na novi autoput? Za�to hoda?� O�ito su moje �etnje zabrinule i seoske du�obri�nike� jer tko je vidio hodati bez obja�njenja, bez najave� bez �jumbo plakata� i predvi�enog protokola?!!! Tko je vidio tako uznemiravati i zbunjivati selo?!!!!
Nau�ila sam pe�i kruh� pravi kukuru�njak. To mi je prvi kruh u �ivotu� i ne, nisam ga pekla zato �to sam dobra i �to sam htjela razveseliti sve oko sebe� pekla sam ga iz �iste sebi�nosti� da bih u�ivala u mije�enju i mirisu kruha ih pe�nice. Nisam ga ni probala� moji su u�ivali� a ja vam ne mogu opisati koliko mi se svi�a taj miris.
Mislim da sam prona�la svoj kutak u sjeni� gdje izvire mir.
Drnov�ek mi je u jednoj svojoj knjizi ispri�ao anegdotu koja �e najbolje opisati o �emu vam to ve�eras pi�em�

�Kad je Diogen ugledao vojsku Aleksandra Velikog, upitao ga je �to �e s njom? Aleksandar re�e da �e njome osvojiti svijet. No Diogen je �elio znati vi�e, pa ga je pitao �to �e raditi nakon �to osvoji svijet?
- Nakon toga �u se odmarati, odgovorio mu je Aleksandar u nedostatku boljeg odgovora.
Na to se Diogen nasmijao u svojem izrazito veselja�kom i zajedljivom stilu, pa upitao vojskovo�u je li onda uop�e potrebno osvajati svijet? Jer odmarati se mo�e i bez toga. Sve �to treba u�initi je lijepo se ispru�iti nakon �to mu njegov pas ustupi mjesto.�

�udno je da tra�enje unutarnjeg mira uvijek ostavljamo za sutra� za neki novi ponedjeljak� za neki dan �nakon �to osvojimo svijet�. �emu... ako ga mo�emo po�eti tra�iti odmah?!!!
A mir daje snagu kako bismo mogli uspostaviti odmak od svega onog �to nas optere�uje�
Blogeri� tra�ite li mir? Jeste li ga na�li? �to je za vas mir?

Komentari (39) - Isprintaj - #

�estitka

10.04.2009.

Na ovoj temi... kojom �u vam �estitati Uskrs ne�u se baviti na�inima vjerovanja i na�inima obilje�avanja ovog vjerskog blagdana u raznim religijama i na raznim prostorima. Istaknut �u simbole koje su nam ostavili na�i preci u naslje�e.
Uskrs je nastao od rije�i uskrsnuti koja vu�e korijene iz praslavenskog u kojem je glagol *krLsn�ti zna�io rasti i razvijati se.
Svi smo svjesni svog fizi�kog rasta i razvoja. Od trenutka ro�enja� pa do trenutka kad razgovaramo na ovoj temi mi smo postajali vi�i, pove�ao nam se obujam, mijenjale su se na�e fizi�ke dimenzije. Rezultati na�eg rasta i razvoja su razli�iti� jer neki su izrasli u prave divove, neki su ostali maju�ni, neki su mr�avi, drugi debelju�kasti�. Na�e fizi�ke razlike koje su uvjetovane rastom i razvojem �esto su predmet na�ih kompleksi�a ili pak poruge nad drugima koji su narasli i razvili se razli�ito od nas. Kad se beba rodi mjerimo u centimetrima i kilama njen rast i razvoj� brojimo joj zube i zadovoljni smo kad beba lijepo napreduje. �esto mlade majke sjede na klupi u parki�u i nadme�u se �ija je beba narasla vi�e centimetara, koja bolje dobiva na te�ini ili koja ima vi�e zubi�a�. Rast i razvoj bebe u majkama izazivaju ponos jer se osje�aju zaslu�ne za to napredovanje. Velika je �teta �to se iste te majke iz parki�a� koje se sastaju i uspore�uju svoje bebe ne sretnu na istim tim klupama za nekoliko desetlje�a pa usporede unutra�nji rast i razvoj svoje djece� iako na njega imaju daleko ve�eg utjecaja� daleko ve�e zasluge ili grijehove� no na fizi�ki razvoj.
Neovisno o na�im fizi�kim karoserijama mi rastemo i razvijamo se unutar na�ih lju�tura. Taj rast ne mo�emo mjeriti centimetrima, kilama i brojkama�. On se ogleda u na�em odnosu prema drugim ljudima, prirodi i prema sebi samima.
Postoji trenutak kad zavr�ava na� fizi�ki rast�. ali iznutra mo�emo rasti ili se smanjivati, uru�avati, padati do zadnjeg dana na�eg �ivota�
Priroda nam je ponudila niz simbola koje su na�i preci odabrali za isticanje svega onoga �emu se treba diviti i �emu treba te�iti.

Jaja : Ona su simbol prolje�a jednako kao i Uskrsa. Znak su novoga �ivota.
Pili�i : Pili�i se legu iz jaja i oni su kao i jaja simbol prolje�a i Uskrsa.
Ze�evi : Ze�evi nas podsje�aju na prolje�e i novi �ivot. Oni su bili omiljene �ivotinje proljetne bo�ice Eastre.
Svi simboli kr��anstva povezani s Uskrsom simboli su bu�enja prolje�a, odnosno simboli proljetnog ekvinocija. Iako je povezana sa suncem, proslava proljetnog ekvinocija (ravnodnevnica) originalno se temelji na mjese�evu kalendaru. Mnogi znanstvenici zastupaju mi�ljenje da je mjesec, koji je odavna izabran kao na�in mjerenja vremena povezanost �enskog ciklusa sa ciklusom mjeseca. Lunarni mjesec od 28 dana daje 13 ciklusa u 364 dana, �to je solarni ekvivalent od 52 tjedna.
Svi ti simboli veli�aju i slave ra�anje novog �ivota, bu�enje prirode, po�etak novog rasta i razvoja svega �to nas okru�uje, a i nas samih jer smo sastavni dio te �arolije.
Simboli slavljenja �ivota su isti� mijenja se samo na�in na koji ih ukra�avamo� uvjetovano vremenom u kojemu �ivimo i dostignu�ima koje to vrijeme nosi. Na�e bake su jaja bojale pomo�u prirodnih sastojaka� danas to mnogi �ine pomo�u kemije�. ali osnovna poruka je ista. I u razumijevanju poruke postoje razlike me�u ljudima.
Svi ovi simboli dio su poganskih obi�aja� stariji su od kr��anstva.
Kr��anstvo nam je donijelo nove simbole�. a njihova poruka se nadovezala na postoje�e i jo� nas glasnije upozorava na rast i razvoj �ovjeka�. s naglaskom na razvoj unutar na�ih karoserija.
Osobno nemam religiju, ne sudjelujem u ritualima koje propisuje religija mojih predaka i ve�ine koja me okru�uje. No ni ja ovih dana ne kopam, ne plijevim� tiha sam. Ne zato �to prihva�am pravila religije kojoj ne pripadam� nego iz po�tovanja prema onima kojima ti rituali puno zna�e� iz po�tovanja prema njihovom izboru�. Me�u njima je puno onih koji mom izboru ne pristupaju s jednakim uva�avanjem i po�tovanjem� ali to nije moj� nego je njihov problem i problem onih koji posreduju u njihovom duhovnom rastu i razvoju.
Najve�i i najva�niji simbol Uskrsa kod ve�ine u na�em narodu je Isus Krist.
Tu je temeljna razlika mog vjerovanja i vjerovanja ve�ine.
Po mom mi�ljenju smr�u Isusa Krista uskrsnula je velika ideja i pre�ivjela sve do danas. Poslana je bezvremenska poruka i upozorenje svima nama. Ta poruka ne pripada samo kr��anima, ne pripada samo onima koji su odabrali neku od religija�. ona se ne mo�e uknji�iti u gruntovnice, ona nema vlasni�ke listove�. Ta poruka se �ivi ili ne �ivi� ta poruka pripada svima onima koji su je u stanju razumjeti. Mnogi pripadaju religijama, a svojim svakodnevnim pona�anjem dokazuju da poruku nisu razumjeli, iza nje se skrivaju i na taj na�in je zloupotrebljavaju.
Na �to nas je pozvao Isus Krist? Poru�io nam je da je samo �isto srce � zdravo srce! Dokazao nam je da su istina i pravo na izbor ve�i i va�niji od samog �ivota� da su to vrijednosti za koje se umire ako treba. Pozvao nas je na ljubav, mir, toleranciju � prihva�anje razli�itosti!
Pozvao nas je da se okrenemo jedni drugima, da poma�emo slabijima, da budemo po�teni i �asni ljudi� pozvao nas je da rastemo i razvijamo se iznutra! On nije �utio! Nije bio poslu�nik koji �e radi osobnog interesa zata�kati istinu i prave vrijednosti! To je poruka koja je uskrsnula umiranjem jednog �ovjeka�. to je poruka koju po�tujem i smatram da je treba sve�ano slaviti svakog dana.
Ve� dva tisu�lje�a na razne na�ine slu�amo ovu poruku� a slika svijeta je svojim �ivljenjem od nje sve udaljenija. �ivimo u vrijeme socijalnih nepravdi, svjedoci smo raznih ratova, mr�nji, la�i, kriminalnih djela i najstra�nijih nemorala.
Tradicija je lijepa i treba je �uvati. I sama priroda se u ovo doba ovila �arenilom i slavi �ivot�. ali ja �u nam svima po�eljeti da se ovih dana ipak svi malo vi�e zagledamo u sebe, da zagrebemo ispod sveg tog �arenila� da �irom otvorimo o�i i prepoznamo poruku koju su nam ostavili preci�. a mi je o�ito nismo htjeli ili znali razumjeti� jer da nije tako� ovo dru�tvo bi sada cvjetalo poput narcisa, tulipana i magnolija. Ozdraviti dru�tvo ne mo�e samo politika ili Crkva� to moramo u�initi SVI. Zato �u nam svima po�eljeti rast i razvoj unutar nas samih�. SRETAN USKRS svim blogerima vjernicima�. a svima ostalima ugodan ovaj produ�eni vikend.

Komentari (48) - Isprintaj - #

Pa kad ve� jesi � �ivi, i kad si slobodan � biraj

04.04.2009.

Napisala sam nekoliko tema zadnjih dana� ali ne mogu ih objaviti.
Te teme su poput ba�ve sa slabim okovima� pa cure na sve strane� i zato je bolje da spavaju tamo u nekom folderu dok se ovo varljivo prolje�e pretvori u neko mirnije vrijeme.
Na pro�loj temi mi je jedan bloger napisao da sam smije�na jer konkretne izjave do�ivljavam ozbiljno. �esto se susre�em s takvim komentarima� i ne samo u virtuali.
Jednom sam �ak �ula na�eg poznatog psihologa Grudena koji je izjavio: �Jao onima koji sve shva�aju ozbiljno.� Nije mi bilo to drago �uti od njega�. ali valjda je u pravu� ipak mu je to struka. Cijelog �ivota sam svjesna prenagla�ene ozbiljnosti kojom sam se ovila�.. �esto osje�am i teret takvog pristupa �ivotu� jer se �esto neozbiljni naslanjaju na mene. Neozbiljni me rijetko po�ele pored sebe kad se opu�taju i tulumare� ali su mi redoviti gosti kad stisnu �ivotne frke. Ja se zbog toga ne osje�am da je JAO meni� osje�am se nekako ozbiljno dobro zbog te naporne osobine koju nosim u sebi.
�ivot je dar� predivan dar� ali �ivot je i odgovornost. Svaka sitnica koja nam se desi u svakom danu je djeli� tog �ivota�. a �ivot treba po�tovati. Dok sam obuzeta po�tovanjem ne mogu biti neozbiljna� jer kad smo pro�eti po�tovanjem tada je to ne�to ozbiljno, sve�ano i va�no. Svaka sitnica je zaslu�ila na�u pa�nju� a svi oni trenuci koji nisu sitnica nego su trenuci na�ih odluka, kojima preuzimamo neku odgovornost jo� vi�e zaslu�uju na�u pa�nju i ozbiljnost.
U nemirima prolje�a dru�tvo mi svojim slovima pravi pokojni Don Branko Sbutega� i �ini me jo� ozbiljnijom. Kako vam ne bih prepri�avala misli�. pretipkat �u vam jedan odlomak iz njegove knjige: �Kurosavin nemir svijeta�.

DA I(LI) NE

Politi�ki su izbori sigurno kapitalna tema trenutka. Sam �in biranja traje jedva nekoliko sekundi, ali su posljedice toga �ina nesagledivo velike i sudbonosne. I u �inu vjen�anja jedno DA od nepune sekunde odredi �ivot do smrti, bez obzira na to da li brak traje do smrti ili razvoda. DA i NE ostaju dvije najte�e rije�i svake lingivstike ako odre�uju kona�nost i definiranost mi�ljenja.
Premda ih tako �esto i nesvjesno rabimo i zlorabimo, do�e trenutak koji posvijesti svu odgovornost i zna�aj koji u sebi nose. Jedan o takvih trenutaka su i izbori.

Istina je da smo pod tim imenom bili pozivani dugi niz decenija obavljati neku gra�ansku du�nost izja�njavanja, ali isto tako je istina da je rije� �izbori� drsko i bezo�no pripisivana jednom politi�kom inu u kojemu se ni�ta nije biralo. Svijest o gra�anskoj nemo�i biranja i utjecaja na dru�tvenu i politi�ku stvarnost bila je sveprisutna. Stoga u �inu izbora nije bilo moralnih dilema, jer ne bija�e ni utjecaja, dakle ni odgovornosti. Partija je bila jedna, program jedan, put jedan, metoda jedna, �esto i osoba ponu�ena na biranje (a to je besprimjerna drskost) jedna. Dakle, jedini izbor je bio birati da ne bira� ili se praviti da si, kao, uvjeren da bira�. Dodu�e, u pitanju politi�kog anga�iranja moglo se birati � biti u partiji ili ne biti.
Izbor se i tu su�avao ako si se opredijelio za �itav niz struka koje su se mogle obavljati samo u okviru partijske brige. Zapravo, je li uop�e potrebito opisivati diktatorijalni prostor na�e ju�era�njice?

Nesloboda ne pou�ava slobodu, kao �to ni zlo ne pou�ava dobro. Zlo�in ne posve�uje niti budala�tina opame�uje. Povijest nije u�iteljica ve� �ivot, ako se osje�amo u�enicima i pou�ljivima. Lanac ljudskih zabluda i bedasto�a produ�ava se u krugu budala. Naravno, ovo zvu�i odve� utje�no za nas jer su budale po pravilu oni drugi. I kad ne bismo ovako kolektivno svi bili u umaku paprenom i gorkom, jo� bismo mogli s prezirom i umi�ljeno��u promatrati druge kojima moja malenkost ne pripada. Me�utim, DA i NE postali su kona�no kolektivno i univerzalno pravo svih punoljetnih i stoga isprike, izuze�a, prebacivanja odgovornosti nema. Na politi�koj tr�nici nudi se mnogo razli�ite salate. Niti je na meni, niti bih znao prosu�ivati koja je najzelenija. Zar punoljetnost ne zna�i upravo sposobnost samoprosu�ivanja? Drama je slobodnog �ovjeka u odgovornosti koju sloboda nosi, u mogu�nosti da se ona upotrijebi za glupost, zlo, nemoral, osiroma�enje. I, zaista, tko je bar malo �ivio zna koliko smo puta svojim DA afirmirali na�u osobnu nesre�u i koliko puta na�im NE onemogu�ili na�u sre�u. Pa opet, i usprkos traumati�noj nesposobnosti uporabe slobode izbora, �ovjek osje�a da bez nje gubi ne�to bitno od svoje ljudskosti, jednu od biti sebe. Svaka diktatura i na osobnom i na kolektivnom planu, ostavljala je nu�no le�eve i skelete onih koje je htjela � mo�da i iskreno, mo�da i pametno � usre�iti. Ali unaprijed je osu�en svaki projekt usre�ivanja neslobodnih. Isto kao �to nikome nije uspjelo garantirati sre�u slobodnima. Naravno, verbalnih garancija nikada nije i ne�e faliti od strane onih �iji je projekt �ivota jedino mogu� po na�emu DA. Nauka je to postala i umije�e veliko kako dobiti slobodni pristanak slobodnog �ovjeka.

Srednjovjekovne alkemijske vje�tine dje�ja su pri�a prema vje�tinama politi�kog uvjeravanja glasa�a. Znam osobno mnoge pojedince koji se zgra�aju i stra�e pred mo�nim mehanizmima dru�tvenog i politi�kog marketinga. Zaista nije nelegitimno pitanje koliko je �ovjek kao jedinka sposoban o�uvati uporabnu mo� svoje slobode pred usavr�enim sistemima manipulatorne mo�i.
S obzirom na to da pitanje zadire u mjerenje metafizi�kih kategorija, odgovoriti na njega zna�ilo bi imati i metafizi�ke parametre. Sloboda je nemjerljiva, ali je utvrdiva. Ima� je � nema� je. Poput �ivota, nema koliko si �iv ili mrtav, ve� jesi � ili nisi.

Pa kad ve� jesi � �ivi, i kad si slobodan � biraj. Jer samo u izboru potvr�ujemo se slobodnima, bez obzira na to koliko se glupo��u i pame�u izabranog potvr�ujemo mudrima ili budalama. Izme�u slobodne budale i neslobodnog genija uvijek �u glasati za slobodnoga. Dileme nema, premda je povijest ne jednom postavila, odgovor i na prakti�nom i na teoretskom planu bio je u korist �ovjekova prava na izbor u slobodi.

�ao mi je �to po novinama zamje�ujem premalo tekstova o tom problemu. Odgoj �ovjeka nije prvenstveno u tome da ga upozna� s mogu�nostima onoga �to mo�e birati, ve� da ga se obavijesti o kriterijima biranja. Formalna je sloboda besplodno oru�e sre�e ako nemamo mo� supstancijalnog prepoznavanja kvalitete. �ao mi je �to me kratko�a forme i op�irnost teme sile na privid jezi�ke akrobacije. Ljude koji su se na�li u dilemi �to da u�ine sa svojim izbornim pravom drugi �e se ve� potruditi, uvjeriti, �armirati, zadiviti, upla�iti, zabrinuti, jednom rije�ju emotivno i misaono potaknuti na izbor i davanje glasa njihovoj stranci, programu, lideru. Nama koji smo izvan te predizborne bitke i napora ostaje jedan te�i i ne manje vrijedan zadatak: podsjetiti gra�anina, bira�a, �ovjeka, na veliki dar slobode koji zna�i mnogo vi�e od glasa�kog listi�a i na njegovu �ansu, ne ka�em obavezu, i mogu�nost potvr�ivanja sebe kao moralnog i intelektualnog bi�a, koje �e svoje DA nastojati darivati u slobodi samo onim vrijednostima koje tu slobodu mogu uve�ati.

Don Branko Sbutega (1992)

Sad �e Zelena opet prigovarati da pi�em o politici� ali kad malo bolje razmisli shvatit �e da ovo nema veze s politikom� nego je tema koliko ozbiljno gledamo na �ivot i sve �to ga �ini.
Blogeri, koliko ste ozbiljni?
Koliko pa�ljivo i ozbiljno donosite sve va�ne odluke u �ivotu? Uvjerena sam da ne postoji osoba koja bar ne�to neozbiljno nije u�inila� razlikujemo se samo u kona�nom zbroju na�ih neozbiljnih pristupa va�nim i neva�nim stvarima� i metrima kojima mjerimo �to je va�no, a �to ne.
Tekst koji sam pretipkala iz knjige je tako jednostavan, obi�an, iskren i lijep�. kao savjet i poruka koju pi�e ili izgovara djed, otac ili stariji brat. Mo�da ne�e ba� svi, koji ina�e �itaju ovaj blog pro�itati navedenu knjigu� pa sam se odlu�ila izdvojiti ovaj tekst� jer �teta je da ga ne oslobodimo iz korica knjige� �teta je da ga ne pro�ita �to ve�i broj ljudi.

Komentari (38) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	travanj, 2009					>
P	U	S	�	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)