Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje
četvrtak, 27.09.2012.
A. S. Byatt: "Zaposjedanje: romansa"
„Antonia Susan Byatt (1936) prisutna je na književnoj sceni od 60-ih godina kao autorica niza romana i kratkih priča. Prekretnicom u njezinom stvaralačkom i javnom životu zasigurno možemo smatrati objavljivanje romana „Zaposjedanje: romansa“. Taj joj je roman, peti po redu, 1990. godine donio Bookerovu nagradu za književnost i postigao milijunske naklade, te skrenuo pozornost publike i kritike na ponovnu procjenu njezinih djela. „Zaposjedanje“ ujedno sumira autoričinu poetiku, jer sve njezine naslove s jedne strane odlikuje preispitivanje engleske kulturne povijesti, a s druge strane poigravanje samim romanom – gdje on dopušta, ili čak nameće dijalog sa žanrovima i vrstama poput bajke, memoara, biografije i narativne poezije.“
Ovaj roman ima dva glavna „sloja“ – priču o viktorijanskom pjesniku Randolphu Henryu Ashu i njegovom nježnom prijateljstvu s relativnom nepoznatom (feminističkom) pjesnikinjom Christabel La Motte. Drugi sloj čini priča o dvoje historičara književnosti koji osobine tog prijateljstva otkrivaju i nalaze dokaze za njega.
Autorica je razvila izvrsnu paralelu između ljubavi nekad i ljubavi danas: njezini glavni junaci, asistent Roland Michell, u nesretnoj vezi s djevojkom koja mu spočitava to što se zbog njega morala odreći umjetničko-znanstvenih stremljenja (kako bi barem jedno od njih moglo ispuniti svoj san) i već etablirana znanstvenica Maud Bailey, čiji je glavni predmet istraživanja upravo Christabel La Motte, tijekom začudnih pronalazaka ljubavnih pisama između Randolpha Henrya Asha i Christabel La Motte, shvaćaju da su bili s krivim partnerima, i da je sve što ponekad žele „veliki bijeli krevet“ (izvjestan spokoj) koji jedno u drugome nalaze.
Motivi koji se provlače kroz cijeli roman su također specifični: Christabelina poema „Vila Meluzina“ (radi se o legendi iz Bretanje odakle obitelj La Motte vuče podrijetlo) govori o sireni koja se udaje za smrtnika. Pa onda – ash (jasen), prezime glavnog junaka, okultizam kao glavna zanimacija ljudi viktorijanskog doba, feminizam, tadašnji i današnji, i još mnogi drugi tako pametni detalji zbog kojih se isplati čitati ovaj roman.
Kao sporedni likovi pojavljuju se i dva profesora, jedan američki, a drugi britanski, koji su također vrsni svjetski stručnjaci za Randolpha Henrya Asha, osobito Amerikanac Cropper, koji dolazi iz obitelji velikih kolekcionara (tako i Cropper shvaća svoj posao, naime). Također, pojavljuje se i profesorica Leonora Stern, stručnjakinja za Christabel La Motte koja njezin rad interpretira isključivo sa stajališta feminističke teorije. Ovi likovi pojavljuju se kao dio autoričine nedvojbene kritike prema (doslovno) industriji znanja, ustoličenoj na sveučilištima diljem svijeta.
Inače, znate kako ne volim čitati poeziju, lirsku ili epsku: ovdje to nije bilo problem. Naime, kao što je već rečeno i u uvodu, radnja romana je ispresijecana poemama Randolpha Henrya Asha i Christabel La Motte, njihovom prijepiskom, dnevnicima koje su vodili njihovi suvremenici – Christabelina „cimerica“ Blanche Glover i Asheva supruga Ellen. Radi se stoga o jednom stilski zahtjevnom projektu koji je zasluženo autoricu A. S. Byatt stavio u vrh svjetske književne scene.
Preporučujem: književnim sladokuscima!
Oznake: zaposjedanje, a.s. byatt, viktorijanci
