Bookeraj - raj za pasionirane čitatelje

četvrtak, 05.06.2008.

Arthur Phillips: „Egiptolog“ (VBZ, Zagreb, 2006., prijevod s engleskog: Petar Vujačić)

Ne još jedan vjerni sljedbenik Da Vincijevog koda – zavapila sam pri prvom prelistavanju „Egiptologa“ Arthura Phillipsa. Kod književnosti mi se ta pojava uvijek činila osobito evidentnom: istog trena kad neki stil ili djelo poluči bilo kakav tržišni uspjeh, tržište postane preplavljeno niskobudžetnim „kopijama“ tih djela ili stilova – isto se dogodilo s chick litom nakon „Sex i grada“ i „Dnevnika Bridget Jones“, a slično, čini mi se, doživljava i serija romana o Harryu Potteru (je li to da se namiri potražnja na tržištu ili je stvarno tako teško biti originalan, ostaje pitanje).

No s Arthurom Phillipsom mogućnost takve pogreške puno je manja, ovaj pisac je, naime, za svoj prvi roman „Prague“ osvojio nekoliko književnih nagrada i preveden je na oko sedam jezika. Stoga, osim kratkog sadržaja i povijesne tematike, razloga za skepsu i nije bilo toliko puno.

Dio šarma ovog romana jest što mu se ne može točno odrediti niti žanr niti forma: je li to izrazito dugo ljubavno pismo koje istraživač – egiptolog sa znanstvene ekspedicije piše svojoj zaručnici u Boston? Ili je to ispovijest umirovljenog detektiva o najvećem i najopsežnijem slučaju u njegovoj karijeri? Ili se pak radi o dokumentu od povijesne važnosti – dnevničkim zapisima mladog istraživača s otkrivanja grobnice neotkrivenog i krajnje kontroverznog kralja i pjesnika Atum – hadua? Hm, da – ovaj roman ima sve to: dnevnike, pisma, kompletne izmišljene biografije i uvjerljive povijesne činjenice. Upravo delikatno tapkanje po samoj granici između fikcije i stvarnosne proze (čitatelj niti u jednom trenutku nije siguran o kojoj se opciji zapravo radi) doprinosi lakoj čitljivosti romana „Egiptolog“.

Čitatelj može paralelno pratiti tri radnje koje se odvijaju neovisno jedna o drugoj, a čiji se tijekovi neprestano smjenjuju: prva je priča o umirovljenom detektivu kojeg nepoznati gospodin, inače rođak detektivove poznanice, zamoljava da mu pomogne rasvijetliti događaje glede privatne korespodencije njegove tete, a koji se tiču onog najvećeg od svih slučajeva na kojima je detektiv radio, u koji je njegova teta, naravno, bila i osobno upetljana. Sve se to odvija 1954. godine.

Druga priča je vremenski nešto starija – ona govori o 1922. godini kad već spomenutog detektiva unajmljuju da bi pronašao nestalu osobu, što ga od Sydneya preko Londona i Bostona vodi do Egipta fdje susreće istraživača u misterioznoj potrazi za grobom kralja i erotskog pjesnika Atum – hadua o čijem postojanju svjedoče fragmenti njegovih djela.

Upravo objašnjavanje pronalaska Fragmenta C nekoliko godina ranije (u jeku I. Svjetskog rata) – 1918. godine – bit će povod i trećoj paralelnoj priči koja se događa (u) ovome romanu.

Autor je, dakle, s lakoćom uspio povezati sve distance: Australiju, Europu, Ameriku i Afriku, no to nije njegova jedina zasluga: uspio je povezati i događaje koji sežu 3500 godina u prošlost s pedesetim godinama prošlog stoljeća (dakle, s bliskom poviješću), a uz pomoć događaja koji su se zbili pedesetak godina ranije. Takva preciznost vremenske i prostorne dimenzije ovoga romana zacijelo je zahtijevala piščevu izrazitu predanost istraživačkom radu, što se, uostalom, i vidi, i to ne samo kod određivanja vremena ili mjesta radnje.

I usprkos tome, čitljivost ostaje netaknuta – lakoća kojom roman progovara čitatelju i neprestano ga tjera na prelijetanje stranica romana naprosto je zapanjujuća.

Stvari koje nismo znali:

Roman prilično precizno navodi događaje i ličnosti iz egipatske povijesti, no u pozadini romana motaju se i stvarni istraživači zaslužni za iznošenje vrijednih povijesnih artefakata, otkrivanje grobnica ili prevođenje hijeroglifa, poput Champoliona ili Howarda Cartera koji je otkrio grobnicu Tuthankhamona, dječaka – kralja.

No u istinitost SVIH navedenih povijesnih „činjenica“ čitatelj svakako mora sumnjati, jer autor je prilično vještu u miješanju povijesne i književne zbilje. Opisi Egipta se čine vjerodostojnima. Nadalje, zanimljivo je kako Amerikanac progovara o međusobnim odnosima svih pripadnika anglosaksonskog govornog područja – Britanci se s prijezirom odnose prema Australcima, kao i bilo koji kolonizatori prema koloniziranim narodu, dok iako Amerikance također preziru, ne mogu odoljeti mirisu „novog bogatstva“ koje pristiže iz Novog svijeta.

Isto tako, čitatelju će biti zanimljivo saznati kako su živjeli bogataši u Bostonu 1922. godine – iako je vladala prohibicija alkoholnih pića, bogati su imali pristup privatnim klubovima u kojima se točio alkohol, cvjetala prostitucija i trgovina narkoticima.

Pouka dana:

Prema jednom od likova, istraživaču Ralphu Trilipushu, pouka koju egipatski faraoni žele postići mumifikacijama, složenim obredima za mrtve i urešenim grobnicima jest misao o besmrtnosti – slaveći nečiju smrt i govoreći o nečijim djelima, ime umrloga ostaje zapisano.

Ipak, pouka je ovoga romana i da ništa nije nemoguće, i tko zna što nam sutra donosi: jednoga dana možemo biti u Australiji, a drugoga već u Egiptu i kako čovjeka onda ne bi bilo strah što sve bolesno fiksirana osoba može postići.

05.06.2008. u 21:23 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.



< lipanj, 2008 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Rujan 2022 (5)
Travanj 2022 (7)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (6)
Listopad 2021 (2)
Rujan 2021 (2)
Srpanj 2021 (6)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Prosinac 2020 (7)
Studeni 2020 (3)
Listopad 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Siječanj 2020 (1)
Travanj 2019 (1)
Svibanj 2018 (2)
Ožujak 2018 (1)
Kolovoz 2017 (4)
Srpanj 2017 (7)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (6)
Veljača 2017 (6)
Siječanj 2017 (4)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (11)
Listopad 2016 (4)
Rujan 2016 (2)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (8)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2016 (4)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (2)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (11)
Travanj 2015 (3)
Ožujak 2015 (6)
Veljača 2015 (6)
Siječanj 2015 (8)
Prosinac 2014 (5)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (8)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Na ovom blogu čitajte o knjigama - mojim knjigama, Vašim knjigama, najnovijim knjigama, starim knjigama, zanemarenim knjigama, o autorima knjiga i novostima iz književnosti.


Hit Counter by Digits


Za sve informacije, pitanja, primjedbe, komentare, uvrede i drugo kontaktirajte me na bookeraj.blog@gmail.com