nedjelja, 30.12.2007.

uloga budala u povijesti

Bili smo u kinu i gledali "Elizabet", svojevrsnu slikovnicu prepunu lijepih i impresivnih slika. Nažalost, kada se svjetlo u dvorani upalilo bio sam dobrano razočaran. Naime, film obrađuje jednu od najintrigantnijih epizoda u povijesti, no sve zaista zanimljive dimenzije tog događaja prisutne su jedva u natruhama, jedva naslutivim samo onima koji znaju nešto o stvarnom događaju.

Godine 1588. krenula je golema španjolska vojna flota od 150 brodova u napad na Englesku. Plan je bio da zajedno s velikim kopnenim snagama iz Nizozemske poduzmu invaziju. Španjolska je u to doba bila najmoćnija pomorska velesila, te Englezi nisu imali nikakvih izgleda. Usporedba iz današnjeg vremena odgovarala bi napadu S.A.D. na Irak. Ipak, u nekoliko dana je moćna napadačka sila potpuno skršena, a Španjolska se od toga nikada nije oporavila i zauvijek je izgubila svoj primat u svijetu, što je promijenilo tok povijesti koja je uslijedila.

U povijesnim i društvenim znanostima vode se teorijske diskusije o ulozi pojedinca u povijesti i konkretna procjenjivanja o doprinosima pojedinih ličnosti. U ovom slučaju ključno je bilo da je španjolski kralj Filip II povjerio komandu nad armadom vojvodi Medini Sidoniji, provjerenoj budaletini, ali po kraljevom mišljenju "pobožnom i čestitim", to jest politički podobnom. Naša davna i nedavna povijest prepune su takvih slučajeva, pa nam je dobro znano kako završavaju.

Sukob je počeo tako da se španjolska flota šepurila duž engleske obale, što je Englezima dalo priliku da je tuku obalnom artiljerijom. Malobrojni brzi engleski brodovi iz daleka su topovima potapali glomazno i tromo španjolsko brodovlje, što je bio jedan od najpoznatijih primjera da nije točna izreka da velika riba jede malu, već da brza riba jede sporu, što se kasnije potvrdilo - recimo - i u razvoju informatičke industrije. Osupnut gubicima koje su im Englezi nanosili, umjesto da se useru u gaće čim vide tko ih napada, Medina Sidonia je odustao od invazije. Umjesto da iskrca premoćnu kopnenu vojsku, te osvoji luke i skloni u njih brodove, armada je na moru dočekala snažnu oluju koja je razbila većinu brodova na hridi.

Elizabetina odlučnost igrala bi malu ulogu da nije bilo Medinine gluposti. U ovom filmskom povijesnom prikazu ta je nesposobnost potpuno preskočena, vjerojatno zato da bi Elizabetina hrabrost bila jače naglašena. To je primjer pisanja povijesti kakav odgovara pobjednicima. Nasuprot tome, kakva je bila naša povijest i kakva nam je sadašnjost, za nas bi bilo daleko pametnije da pokušamo izvući pouke iz uvida u to zbog čega su gubitnici sami sebi krivi.
- 12:40 - - nesuvisle, ignorantske i maliciozne komentare ne uzimam u obzir (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

eXTReMe Tracker