| < | veljača, 2024 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | |||
 Karta: https://t.me/Slavyangrad/89034 Od prošlog javljanja u noći 14/15. veljače imali smo novi daljinski udar po Ukrajini sa strateških raketonosaca Tupoljev, pomorskim Kalibrima, te balističkim Iskanderima i S-300. Vojni ciljevi su od Lavova do Zaporožja. Kijev uzvraća s dronom po 100-tonskom spremniku goriva u Kursku i VRB-om Vampire po trgovačkom centru Belgoroda. Međutim civilne žrtve ne utječu na Rusko napredovanje na linijama, a posebice onom u Avdivci koja je s presjecanjem na pola zatvorena u kotao. Gubitkom glavne prometnice, borcima UAF-a preostali su za povlačenje samo putevi kroz blatna polja koje pokriva Rusko topništvo. Grad Avdivka bio je najjače uporište prema Donbasu i njegov pad predstavlja veliku pobjedu za glavni grad DNR-a čiji civili su osam godina umirali pod topničkim granatama Kijeva. U svom brzom nastupanju Ruske snage su nakon Avdivke zauzele i susjedno naselje Lastočkino. Dok se to odvijalo dana 17.2. došlo je i do prijateljske paljbe tj. obaranja Ruskog lovca Su-35S čiji pilot se spašava iskakanjem. Ako se to događa Ruskom zrakoplovstvu kao izrazito tehničkom vidu OS, možemo samo nagađati koliko je među Ukrajincima bilo žrtava uslijed prijateljske paljbe tijekom kaotičnog povlačenja kroz blatna polja zapadno od Avdivke? Ruske procjene govore o gubicima 1500 ljudi tijekom završnih borbi za grad, no prave brojke se neće znati sve dok se ne prikupe brojni leševi boraca UAF-razasuti po gradu i poljima. Ako se ikada i prikupe.  Na osobnom planu obuke s povratkom Pobija s petotjedne šifte u tuđini uslijedio je nastavak radova na njegovoj kući. Ovaj put smo se uhvatili montaže stepeništa od hrastovine s prizemlja na prvi kat. Masivnu drvenu konstrukciju smo podizali s električnim vitlom koje inače služi za obradu divljači. Vertikalni rad s teretom po nekoj radnoj logici je pripao bivšem pilotu vertoljota. Montaža je uz manje modifikacije prošla odlično, pa se pred sumrak odlazi meditirati na čeke. Već s zalaskom sunca čuje se šljapkanje iza čeke, ali ne izlazi. S druge strane na polje istrčava krdo nazimčadi, ali se još brže povlače u šumu. Sve deblje se mrači i odjednom kreće sablasno zavijanje čagljeva. Rekoh sebi, možda je ovo nešto istjeralo na polje i ponovno palim optiku. Pregledavam nekoliko minuta na sve strane i ništa. Gasim je i odlažem karabin na naslon. Nije prošlo pola minute i čujem mljackanje. Pa odakle si se stvorio kad sam sad gledao? Opet palim uređaj, gledam lijevo ništa, gledam desno od kutne grede i tu je ravno na 60-ak metara. Usamljenik žvače kukuruz i gleda u mojem pravcu. Radi mi IC osvjetljivač koji svinje vide, pa nema vremena za oklijevanje. Čim se optika vratila na polje, vidim ga na boku sa zadnjom nogom u trzaju. S točnim pogotkom u CNS-a trenutno je otrčao u vječna lovišta. Uz zahvalnost lovca za pola godine opskrbe mesom. Za to vrijeme WW3 se nastavlja...  |
