AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 07.11.2025.
IZRELSKA STRATEGIJA STALNOG RATA U REGIJI
IZOSTAJE MEĐUNARODNA OSUDA IZRELSKOG PONAŠANJA
Dogovoreno je primirje kako bi završio rat u Gazi ali to nije spriječilo Izrael da otvori novi front. Izrael od početka primirja 10. listopada izvodi napade na Republiku Libanon. Republika Libanon, koja ima oko 5, 5 milijuna stanovnika država je u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku, na obali istočnog Sredozemlja, graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom te na jugu s Izraelom. Libanon je 60- ih godina bio poznat kao Švicarska Srednjega istoka, jer je bio financijsko središte arapskog svijeta, s bankarskim sektorom koji je privlačio mnoge strane račune zbog svojih zakona o tajnosti.
Izrael tvrdi da ima pravo provoditi napade u Libanonu za koje smatra da su potrebni dok se Hezbollah potpuno ne razoruža, čak i ako je službeno na snazi primirje.
Analitičari kažu da su napadi u Gazi od posljednjeg primirja, u kojima je do sada ubijeno najmanje 236 Palestinaca i ranjeno još 600, dokaz da Izrael provodi politiku "libanizacije" Gaze - službeno završava rat, ali koristi svoju nadmoćnu vojnu snagu kako bi si dao pravo da izvodi napade kad god želi na neodređeno vrijeme.
„Izraelci ne žele riješiti sukob“, rekao je za Al Jazeeru Rob Geist Pinfold, stručnjak za međunarodnu sigurnost na Kings Collegeu u Londonu. „Rat je nova norma.“
IZRAEL NAPADA DILJEM REGIJE
Prije nego što je izraelski rat u Gazi započeo 7. listopada 2023., vjerovalo se da skupine poput Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanonu imaju određeni stupanj odvraćanja od izraelske agresije.
„Prije 7. listopada 2023. postojalo je uvjerenje da Izrael ne može imati dug ili produžen rat“, rekao je Rob Geist Pinfold. „Njegovo gospodarstvo i društvo značili su da je to zemlja koja ne bi mogla funkcionirati.“ Međutim, od napada Hamasa u kojima je u Izraelu ubijeno 1139 ljudi, a više od 200 zarobljeno, Izrael je započeo vječni rat , napadajući razne ciljeve diljem Bliskog istoka čak i nakon što je postigao sporazum o prekidu vatre .
Najočitiji primjer bio je Libanon, gdje je Izrael, unatoč sporazumu o prekidu vatre koji je stupio na snagu 27. studenog 2024., više puta kršio sporazum nastavljajući svoje napade.
Premijer Benjamin Netanyahu 2. studenog je upozorio da bi izraelska vojska mogla poduzeti daljnje akcije ako libanonska vlada ne učini više na razoružavanju Hezbollaha, koji je ozbiljno oslabljen u ratu s Izraelom, a posebno gubitkom dugogodišnjeg vođe Hassana Nasrallaha. „Nećemo dopustiti da Libanon postane obnovljena fronta protiv nas i djelovat ćemo po potrebi“, rekao je, a prema izjavi koju je objavio Netanyahuov ured, piše Al Jazeera na internet stranici 4. studenog.
Prijetnje su izazvale osjećaj strepnje među mnogima u Libanonu, koji se boje povratka raširenih napada diljem zemlje prije prve godišnjice primirja. Međutim, za mnoge u zemlji, posebno one na jugu, gdje su zračni napadi i drugi napadi bili stalni tijekom protekle godine, primirje nikada nije pravilno provedeno.
„Ovaj rat je uvijek ovdje“, rekao je za Al Jazeeru Abbas Fakih, libanonski novinar iz južnog grada Nabatieha. „Ako ste iz pograničnog sela, ne možete ga posjetiti jer ćete biti meta. Svatko može biti meta u bilo koje vrijeme.“
Ovaj novi status quo omogućuje Izraelu da udari gdje god smatra prikladnim gotovo bilo gdje u regiji. Izrael je napao Gazu, okupirao Zapadnu obalu, Libanon, Siriju i Jemen, a optužen je i za napad na Tunis - bez ikakvih poduzetih mjera protiv toga. Tek kada je Izrael napao Katar 11. rujna 2025. činilo se da je prijeđena crvena linija, a Sjedinjene Države su prisilile Netanyahua da se ispriča.
NAPADA LIBANON BEZ MEĐUNARODNE OSUDE
Konkretno u Libanonu, izraelski napadi traju već godinu dana uz rijetku međunarodnu osudu, a te izjave obično se izdaju samo kada Izrael napada mirovne snage Ujedinjenih naroda . Izrael također nije povukao svoje trupe s najmanje pet lokacija u Libanonu, unatoč svojoj obvezi u izvornom sporazumu. U Gazi, neki analitičari vjeruju da se ovaj obrazac možda ponavlja jer se čini da će Izrael ostaviti svoje trupe dublje u Pojasu Gaze nego što je izvorno dogovoreno.
Osim poneke osude glavni provoditelj primirja U Pojasu Gaze, a to je SAD, općenito nisu uložili ništa da Izrael pozovu na odgovornost za kršenje primirja s Libanonom.
U protekloj godini, Hezbollah je samo jednom odgovorio na izraelske napade. U prosincu je Hezbollah pokrenuo napad na izraelski vojni položaj kao odgovor na višestruka kršenja primirja. Nije bilo žrtava, ali je Izrael odgovorio silom, ubivši 11 ljudi u Libanonu , uključujući i časnika državne sigurnosti.
Analitičari vjeruju da Izrael sada želi ponovno stvoriti sličnu dinamiku u Gazi, gdje Izrael jednostrano određuje uvjete što predstavlja kršenje primirja. U okviru te dinamike, Izrael može nastaviti napadati Gazu po volji, a svaki odgovor Hamasa ili bilo koje druge palestinske skupine rezultirat će izraelskom eskalacijom.
„Netanyahu vrlo dobro zna da nema opravdanja za njegove današnje zračne napade, ali jasno je da pokušava uspostaviti novu situaciju u Gazi u kojoj nema ni rata ni mira“, rekao je Mustafa Barghouti, glavni tajnik Palestinske nacionalne inicijative, tijekom intervjua za Arapski centar u Washingtonu 29. listopada. „Nema punog rata, već kontinuirani izraelski vojni napadi, baš kao što to radi u Libanonu.“
MASAKRE I OTIMANJE ZEMLJE PROVODI OD 1948.
Chris Osieck, neovisni istraživač koji je doprinio istragama Forensic Architecturea i Bellingcata o Palestini i Izraelu, rekao je da je usporedba s Libanonom nedavna, ali da se mogu povući paralele s ponašanjem Izraela iz dalje povijesti.
Ono što su učinili u Gazi tijekom trenutnog genocida i Libanonu zapravo je ono što su povijesno radili u al-Khalilu i Dawaymehu, kao i u Jeruzalemu“, rekao je Osieck za Al Jazeeru, misleći na masakre i otimanje zemlje od osnivanja države Izrael 1948. nadalje.
Rekao je da se genocid u Gazi nastavlja u "postupnom obliku" kroz nastavak zračnih napada, dok se istovremeno Palestincima u Gazi i Libanoncima na jugu onemogućuje obnova.
Izraelski novinari bliski Netanyahuovoj vladi također kažu da je ovo novi status quo.
„Prijeratna libanizacija znači da je vaš neprijatelj na centimetar od vaše granice sa svojom komandos divizijom, a vi vjerujete da je legitimnost ili međunarodna granica sveta“, nedavno je rekao Amit Segal, izraelska medijska osoba s jakim vezama s Netanyahuovom vladom, u podcastu Ezre Kleina. „Nova libanizacija znači da imate vojne ispostave iza, daleko od vaše međunarodne granice, i napadate kada je potrebno.“
Novo gledište Izraelaca, prema Segalu, jest: „Morate biti gdje god postoji opasnost. To je glavna lekcija 7. listopada“.
IZRELSKA VOJNA NADMOĆ
U svojoj novoj ulozi regionalnog hegemona, Izrael pokazuje svoju vojnu nadmoć nad susjedima. Neki analitičari vjeruju da ima strategiju da svoje susjede drži slabima i razjedinjenima kako bi izbjegao bilo kakvu vrstu ekonomske ili vojne konkurencije.
Ali pitanje je sada je li ova strategija stalnog rata održiva.
„Izrael ne može bombardirati Bliski istok i stvoriti stabilan novi poredak“, napisao je Marc Lynch, profesor političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu George Washington, u nedavnom članku za Foreign Affairs. „Regionalno vodstvo zahtijeva više od vojne prevlasti. Također zahtijeva određeni stupanj suglasnosti i suradnje drugih regionalnih sila.“
Što se tiče Gaze, nova strategija čini se da je ostati duboko u Pojasu i imati vojsku spremnu za napad. To, naravno, znači da Izrael ima više teritorija za nadzor, ali i više prostora za otpor palestinskih frakcija. A to bi mogla biti situacija u kojoj svi uključeni gube.
„Ovaj status quo je podnošljiviji za Hamas nego za Izrael“, rekao je Pinfold. „Problem je što je to izravna prepreka obnovi naroda Gaze.“
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je 3. studenog da je Hamas spreman prepustiti upravljanje Gazom odboru sastavljenom od Palestinaca.
(Al Jazeera, mzz )
| < | studeni, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter