AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 12.10.2025.
DONJECK – BORBE POTAKNUTE POLITIKOM, VIŠE NEGO VOJNOM LOGIKOM
RUSKI PREDSJEDNIK USTRAJNO ŽELI DONJECK
Od ruske invazije 2022. godine na Ukrajinu, Donjecka regija je postala sinonim za ukrajinsku borbu za opstanak. Razvoj događaja na bojištu u Donjecku smatra se pokazateljem uspjeha svake strane u ratu. U Donjecku, gdje se Ukrajina bori od 2014. protiv snaga koje podržava Rusija, regija je postala sinonim za ukrajinsku borbu za opstanak. U više od 10 godina borbi, Ukrajina je izgubila kontrolu nad oko 70% Donjecke regije.
Prije 2014. godine, Donjecka regija – u kojem je živjelo više od 4 milijuna ljudi - bila je među najgušće naseljenim područjima Ukrajine i ključno industrijsko, političko i gospodarsko središte. No, podnijela je najveći teret financijskih gubitaka nacije od potpune ruske invazije u veljači 2022., što čini gotovo polovicu od 14,4 milijarde dolara štete nanesene ukrajinskim poduzećima, prema prošlogodišnjem izvješću Instituta Kijevske škole ekonomije, piše Associated Press 7. listopada iz Ukrajine.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, stanovnici Donjecka čine gotovo četvrtinu interno raseljenog stanovništva Ukrajine. Nekada velik dio moćnog industrijskog središta sada je u ruševinama, u aktivnom bojnom polju ili pod okupacijom, pa ima malo nade da će se stanovništvo ikada vratiti.
Najaktivniji dio fronte duge 1250 kilometara je upravo regija Donjeck, gdje i ruska i ukrajinska strana pokušavaju ostvariti napredak prije nego što dođe zima i uspori tempo bitke.
Rusija već kontrolira veći dio Donjecka, odnosno Donbasa kako to područje zovu Rusi - i susjedni Luhansk - koji je Rusija , zajedno s dvije južne regije, nezakonito anektirala prije tri godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin želi da Kijev prepusti kontrolu nad ostatkom, što bi, prema analitičarima, Moskvi dalo trajnu odskočnu dasku s koje bi mogla prijetiti drugim dijelovima Ukrajine. S tako visokim ulozima, Ukrajina je odlučna oduprijeti se pod svaku cijenu i braniti svaki centimetar koji još uvijek drži.
Da bi napredovala u Hersonu, Rusija bi morala prijeći rijeku Dnjepar, dok susjedna Zaporiška regija predstavlja vlastite logističke izazove zbog ravnog i izloženog terena, prema Tarasu Chmutu, vojnom analitičaru koji kaže da ruske akcije u Sumyju i Harkovu - regijama na sjeveroistoku gdje je Moskva zadržala uporište - nisu ozbiljno otimanje teritorija, već pokušaj stvaranja aduta za buduće pregovore, iako su napori koje je predvodio američki predsjednik Donald Trump da Rusiju i Ukrajinu dovede za pregovarački stol, zastali.
„Kad se ne možete složiti za stolom, slažete se na bojnom polju“, rekao je Chmut. „Rusija će se zaustaviti tamo gdje je zaustave silom, a ne tamo gdje ona sama odabere.“
RUSKE OSVAJAČKE AMBICIJE NE ZAVRŠAVAJU U DONJECKU
Pavlo Jurčuk, zapovjednik 63. brigade koja već više od desetljeća pokušava zaustaviti ruski napredak u Donjecku, vjeruje da su intenzivne borbe u regiji više potaknute politikom nego vojnom logikom, budući da teren izuzetno otežava napredovanje velikih razmjera.
„U ovom području nema strateške prednosti za provođenje brzih ofenzivnih operacija“, rekao je Jurčuk novinarima, navodeći mrežu rijeka - uključujući Sjeverni Donjec - kanala i tisuće utvrđenih sela, podruma i bunkera koji pogoduju braniteljima, piše AP.
No zbog blizine Rusije, povijesnih ekonomskih veza i nasljeđa nametnutog ruskog jezika iz sovjetskog doba, Putin je područje prikazao kao povijesno rusko.„Kremlj je uvjerio dijelove svog stanovništva da je regija etnički ruska i da je stoga treba 'osloboditi'“, rekao je Jurčuk.
Za Ukrajinu je Donjecka regija mjesto gdje je tijekom desetljeća neprijateljstava stasala nova generacija profesionalnih vojnika.
„Mnogo je krvi ovdje proliveno, a bit će je još više“, rekao je zapovjednik satnije Azov koji koristi pozivni nadimak Grosser.
Ukrajina bi mogla ostvariti dobitke ako bi usmjerila svu svoju snagu u Donjecku, rekao je Grosser, rodom iz zapadne Ukrajine koji se povremeno bori od 2015. Ali to nije moguće jer će „Putin nastaviti pritiskati na svim frontama“.Nakon godina borbe za kontrolu nad regijom, Ukrajinci se boje da bi njezin pad ne samo učinio besmislenim tisuće izgubljenih života, već bi i osudio zemlju na nestabilnost. Malo tko na prvoj crti bojišnice vjeruje da bi ruske ambicije završile u Donjecku. „Ako se moramo boriti još tri godine za 30 kilometara, onda ćemo se boriti još tri godine za 30 kilometara“, rekao je Jurčuk. (Asosociated press dopisnišrvo iz Ukrajine, mzz)
U DONJECKU ŽIVI VIŠE RUSA NEGO UKRAJINACA
Donjeck je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius. Rijeka je dio hidrološkog kompleksa - Sjeverni Donjec - Donbas, jer je riječnim kanalima povezana sa Sjevernim Donjecom, i s gradom Donjeckom. Rijeka Kaljmius nije plovna, ali na svom ušću u Azovsko more formira zaljev u kojem leži luka Mariupolj.
Grad predstavlja administrativno središte Donjecke oblasti i smatra se glavnim gradom ekonomske i kulturne Donbaške regije. Prije 156 godina grad Donjeck je osnovao velški biznismen John Hughes 1869. godine. Gradu je dao ime Juzovka. Tijekom povijesti četiri puta je grad mijenjao službeno ime: Juzovka ili Juzivka koji je nastao 1869., zatim Trock 1923. godine, Staljino 1924.a Donjeck je postao 1961. godine.
Prema popisu stanovništva iz 2007. godine u Donjecku je živjelo 1.100.700 stanovnika a sa bližom okolicom 1.566.000 stanovnika. Ukrajinci su po tom popisu činili 46,65 %, stanovništva a Rusi 48,15 %, koji su taj prostor počeli naseljavati posebno nakon osnivanja Sovjetskoga Saveza. U vrijeme proruskih prosvjeda u Donjecku, dio stanovnika tog grada pokrenuo je oružanu pobunu. Pobunjenici su osnovali tzv. Narodnu Republiku Donjeck te zatražili da budu dio Rusije.
Donjeck je u nizinskom području istočne Ukrajine, pogodan za poljoprivrednu obradu okružen raštrkanom šumom. Prostor sjeverno od grada uglavnom se koristi u poljoprivredne svrhe.
Grad se proteže sa sjevera prema jugu dužinom od 28 kilometara i od istoka prema zapadu dužinom od 55 kilometara. Područje Donjecka bogato je ugljenom, čelikom i drugim resursima kojih ima u stotinjak rudnih nalazišta. M. Zouhar Zec
| < | listopad, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter