AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 04.04.2024.

75. GODINA OD OSNUTKA NATO SAVEZA

U DEST PROŠIRENJA - 32 ZEMLJE ČLANICE

Ministri vanjskih poslova NATO Sveza 4. travnja sastali su se u Briselu kako bi obilježili 75 godina od osnivanja NATO a. Glavni tajnik Jans Stoltenberg rekao je da je u središtu NATO odbrane koncept kolektivne odbrane, a to je ideja da se napad na jednu članicu NATO Saveza smatra napadom na sve zemlje članice.
Ugovorom je stvoren Sjevernoatlantski politički i vojni savez koji je potpisalo 4.4. 1949. u Washingtonu 12 zemalja iz Europe i Sjeverne Amerike i to Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Smisao je Saveza osigurati mir u Europi nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu.
Američki general u Drugom svjetskom ratu Dwight David Eisenhower imenovan je prvim NATO-ovim vrhovnim zapovjednikom. Godine 1950 počinje rat invazijom Sjeverne Koreje na Južnu Koreju. NATO saveznice shvačaju ozbiljnost komunističke prijetnje i važnost multinacionalnih snaga pod zapovjedništvom kolektivne obrane.
Već u veljači 1952. godine Grčka i Turska pridružuju se NATO-u u prvom krugu proširenja NATO Saveza. U ožujku 1952. General Hastings Lionel Ismay, imenovan je za prvog glavnog tajnika NATO-a. General Ismay zaslužan je tada za razvoj administrativne strane NATO-a – posebnog međunarodnog osoblja i potrebnih odbora.
U drugom krugu proširenja u NATO Savez ušla je Zapadna Njemačka 6. svibnja 1955. godine. U Nato će biti integrirana i Istočna Njemačka kada Berlinski zid doživi pad 3. listopada 1990. godine.

STVOREN VARŠAVSKI UGOVOR –PROTUTEŽA SJEVERNOATLANSKOM SAVEZU
Međutim, nakon ulaska Zapadne Njemačke u NATO Savez stvoren je Varšavski pakt ili ugovor kao protuteža Sjevernoatlnskon savezu na Zapadu . On je stvoren i potpisan samo osam dana nakon pridruživanja Zapadne Njemčke Nato-u već 14.5. 1955. Varšavski pakt je imao službeni naziv koji je glasio Sporazum o prijateljstvu, saradnji i međusobnoj pomoći. Bio je to vojni savez država istočnog bloka. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov i bio je potpisan u Varšavi 14. maja 1955. Potpisale su ga zemlje SSSR, Albanija, Rumunjska, Bugarska, Istočna Njemačka, Mađarska, Poljska i Čehoslovačka.

NOVO SJEDIŠTE U BELGIJI
Godine 1957. od 16. do 19. prosinca održan je prvi summit NATO-a. Organiziran je u Parizu, okupljajući šefove država i vlada 15 članica NATO-a. Summit povećava političku suradnju. Tad se pokreće NATO-ov Odbor za znanost. U ožujku 1966. Francuska se povlači iz NATO strukture, objašnjavajući to željom za većom vojnom neovisnošću. No vratiti će se u NATO 2009. godine.
Godine 1967. otvoreno je novo sjedište NATO-a i to u Bruxellesu u Belgiji. Vojni stožer NATO-a, Vrhovni stožer savezničkih snaga u Europi (SHAPE), otvoren je u Monsu u Belgiji 31. ožujka 1967.
Sjevernoatlantsko vijeće definira u prosincu 1967. dva buduća zadatka NATO-a kao obranu i detant, kombinirajući snažan NATO i poboljšane odnose sa zemljama Varšavskog pakta.
Ugovor o neširenju nuklearnog oružja stupa na snagu 5. ožujka 1970. nakon ratifikacije od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i smatrao se velikim postignućem detanta, odnosno smanjivanja napetosti.
Nakon globalne naftne krize i gospodarske recesije, saveznici NATO-a slažu se s Deklaracijom o transatlantskim odnosima potpisanom 19.lipnja 1974. , proširujući NATO-ov koncept sigurnosti kako bi obuhvatio gospodarska pitanja u okviru obilježavanja 25. godišnjice Saveza.
Nakon godina vojnog jačanja diljem Varšavskog pakta, uključujući Sovjetski Savez koji je razmještao projektile SS-20 i druge sustave nuklearnog oružja, ministri NATO-a suglasni su poduzeti "dva paralelna i komplementarna pristupa koji je donesen u prosincu 1979. kako bi se spriječila utrka u naoružanju u Europi". S jedne strane, oni će nastaviti pregovore o kontroli naoružanja sa Sovjetskim Savezom. S druge strane, oni će modernizirati NATO-ove nuklearne sposobnosti kako bi osigurali uravnoteženo i vjerodostojno odvraćanje. Pregovori na kraju propadaju, a NATO počinje raspoređivati balističke i krstareće projektile Pershing II diljem Europe 1983. (dok je u isto vrijeme povukao 2400 postojećih nuklearnih bojevih glava s kontinenta).
Španjolska se pridružuje NATO-u u trećem krugu proširenja Saveza 30. svibnja 1982. U tom trenutku NATO ima 16 članica.

RASPAD VARŠAVSKOG PAKTA I SOVJETSKOG SAVEZA 1991.
Građani Istočne i Zapadne Njemačke ponovno se ujedinjuju nakon pada Berlinskog zida. Političke revolucije proširile su se srednjom i istočnom Europom tijekom 1989.-1990., što je dovelo do kraja komunizma i ponovnog rođenja demokracije u mnogim zemljama. Sovjetski Savez se raspada istog dana kada je NATO pokrenuo Sjevernoatlantsko vijeće za suradnju (NACC), novi forum koji okuplja NATO saveznike s bivšim rivalima iz Varšavskog pakta iz srednje i istočne Europe. Varšavski pakt je službeno raspušten 1. srpnja 1991. Tijekom prvog sastanka NACC-a, sovjetski veleposlanik napustio je prostoriju usred sastanka, samo da bi se vratio i objavio da je Sovjetski Savez upravo pravno prestao postojati. Raspad Sovjetskog Saveza označava kraj Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza dogodio se u danima od 20.-26.12. 1991. godine
NATO pokreće 10. siječnja 1994. program Partnerstvo za mir (PFP), inicijativu praktične bilateralne suradnje koja jača odnose s novim partnerima Saveza u srednjoj i istočnoj Europi.
NATO U PRVIM BORBENIM OPERACIJAMA 1994.
NATO se uključio u prve borbene operacije u svojoj povijesti tako što je u veljači 1994. srušio četiri borbena bombardera bosanskih Srba koji su izvodili misiju bombardiranja. Nakon raspada Jugoslavije, nasilni sukob započeo je u Bosni i Hercegovini u travnju 1992. Od travnja 1993., NATO je nametnuo zonu zabrane leta koju je proglasilo Vijeće sigurnosti UN-a. Sukob završava 14. prosinca 1995. potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
NATO pokreće 1994. u prosincu Mediteranski dijalog kako bi doprinio sigurnosti i stabilnosti zajedno sa zemljama koje nisu članice NATO-a u mediteranskoj regiji.

NATO U PRVOJ MIROTVORNOJ MISIJI
NATO raspoređuje Snage za provedbu (IFOR) u prosincu 1995. nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini. IFOR ima mandat od strane Vijeća sigurnosti UN-a kao jednogodišnju misiju za održavanje mira. Na svom vrhuncu uključuje više od 60 tisuća vojnika NATO saveznika i partnera. U prosincu 1996. IFOR je zamijenjen Stabilizacijskim snagama (SFOR), manjom misijom usredotočenom na održavanje sigurnosti i pomoć u olakšavanju obnove zemlje. Kao rezultat poboljšane sigurnosne situacije, misija SFOR-a završava 2004. godine, kada operacija Europske unije Althea preuzima stabilizacijsku ulogu.

1997. AKT NATO-RUSIJA O SURADNJI
NATO i Rusija 27. svibnja 1997. potpisuju Temeljni akt o međusobnim odnosima, suradnji i sigurnosti, koji kaže da NATO i Rusija više nisu protivnici te uspostavlja Stalno zajedničko vijeće kao mehanizam za konzultacije i suradnju. Godine 2002. ovo postaje Vijeće NATO-Rusija. Nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022., čelnici NATO-a navode da je Rusija odustala od svojih obveza prema Osnivačkom aktu, a u svjetlu njezine neprijateljske politike i djelovanja, NATO ne može smatrati Rusiju partnerom.
NATO i Ukrajina potpisuju 9. srpnja 1997. Povelju o posebnom partnerstvu kako bi unaprijedili svoje odnose. U srpnju 2023. Komisija je zamijenjena Vijećem NATO-a i Ukrajine, novim zajedničkim tijelom u kojem Saveznici i Ukrajina sjede kao ravnopravni sudionici kako bi unaprijedili politički dijalog, angažman, suradnju i težnje Ukrajine za članstvom u NATO-u.
Češka, Mađarska i Poljska pridružuju se NATO-u u četvrtom krugu proširenja Saveza 12. ožujka 1999. NATO ima 19 članica.
NATO raspoređuje kosovske snage pod mandatom UN-a (KFOR) 12. lipnja 1999. kako bi doprinijeli održavanju sigurnog okruženja na Kosovu i slobode kretanja. Ovo je uslijedilo nakon operacije Allied Force, NATO-ove 78-dnevne zračne kampanje od ožujka do lipnja 1999., kako bi se zaustavila humanitarna katastrofa koja se tada odvijala na Kosovu. Odluka o intervenciji uslijedila je nakon više od godinu dana borbi unutar pokrajine i neuspjeha međunarodnih napora da se sukob riješi diplomatskim sredstvima.
Sjedinjene Države pogođene su terorističkim napadima 11. rujna 2001. koji su pogodili Svjetski trgovački centar u New Yorku, Pentagon u Washingtonu D.C. i ruralni okrug u Pennsylvaniji.
ČLANAK 5. NATO UGOVORA
Nakon terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna, NATO saveznici prvi i jedini put u povijesti NATO-a pozivaju se na članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora. Članak 5. navodi da će, ako NATO saveznik pretrpi oružani napad, svi ostali saveznici to smatrati napadom protiv svih njih i poduzeti radnje koje smatraju potrebnima da pomognu napadnutom savezniku. Nakon 11. rujna ove akcije uključuju NATO-ovu prvu protuterorističku operaciju ikada, u kojoj radarski zrakoplovi NATO-a AWACS patroliraju nebom Sjedinjenih Država; pomorska protuteroristička operacija u Sredozemnom moru i provodi se razmjena obavještajnih podataka.
NATO preuzima zapovjedništvo nad Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć (ISAF) u Afganistanu 11. kolovoza 2003. S mandatom UN-a 2001., ISAF se u početku usredotočio na sigurnost u Kabulu, a vode ga pojedinačne zemlje sa šestomjesečnim rotacijama. Od 2003., pod zapovjedništvom NATO-a, UN proširuje mandat ISAF-a na cijeli Afganistan. Od 2011. odgovornost za sigurnost postupno se prenosi na afganistanske snage, koje preuzimaju punu odgovornost krajem 2014. Godine 2015. ISAF je zamijenjen misijom Resolute Support (RSM), misijom obuke, savjetovanja i pomoći za afganistanske sigurnosne snage , koji završava 2021.

PETI KRUG PROŠIRENJA – 7 DRŽAVA
Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija pridružuju se NATO-u 29. ožujka godine 2004. u petom i najvećem krugu proširenja Saveza do sada. NATO ima 26 članica.
NATO pokreće Istanbulsku inicijativu za suradnju (ICI) 28. lipnja 2004. kako bi doprinio dugoročnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosti nudeći zemljama koje nisu članice NATO-a u široj regiji Bliskog istoka mogućnost suradnje s NATO-om.
Na summitu u Bukureštu od 2. do 4. travnja 2008. saveznici NATO-a slažu se da će Gruzija i Ukrajina postati članice NATO-a, pozdravljajući njihove prijave za Akcijski plan za članstvo u NATO-u.
Ruske snage napadaju Gruziju 8.8. 2008. , a Rusija nakon toga priznaje separatističke regije Abhaziju i Južnu Osetiju kao neovisne države. NATO osuđuje odluku Rusije da prizna te regije Gruzije kao neovisne države, poziva Rusiju da poništi tu odluku i poziva na mirno i trajno rješenje sukoba temeljeno na poštivanju neovisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

HRVATSKA I ALBANIJA ULAZE U NATO
Albanija i Hrvatska 1.4. 2009. ulaze u NATO u šestom krugu proširenja Saveza. NATO ima 28 članica.
Saveznički ministri vanjskih poslova slažu se oko novog pristupa partnerstvu NATO-a koje započinje 15. 4. 2011. godine. Također se po prvi put navodi da će NATO razviti politički dijalog i praktičnu suradnju sa bilo kojom zemljom diljem svijeta koja dijeli interes Saveza za međunarodni mir i sigurnost, što dovodi do odnosa s globalnim partnerima u Indo-Pacifiku, uključujući Australiju, Japan, Novi Zeland i Republiku Koreju.
Rusija pokreće svoju nezakonitu aneksiju Krima i rat u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini od 20.2. do 18.3. 2014. Kao odgovor, NATO obustavlja svu praktičnu suradnju s Rusijom, dok zadržava otvorene kanale političke i vojne komunikacije kako bi upravljao i ublažio rizike, spriječio eskalaciju i povećao transparentnost.

NATO RASPOREĐUJE MULTINACIONALNE BORBENE SKUPINE
Kao izravna posljedica agresivnih akcija Rusije protiv njezinih susjeda, čelnici NATO-a slažu se rasporediti četiri multinacionalne borbene skupine na istočni dio teritorija Saveza. U proljeće 2017. od 18. ožujka do 20.lipnja borbene skupine raspoređene su u Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., saveznici pojačavaju postojeće borbene skupine i uspostavljaju još četiri borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Osam borbenih skupina demonstrira solidarnost, odlučnost i sposobnost Saveza da odgovori na svaku agresiju.
Nova zgrada sjedišta NATO-a, ali veća od prethodne , otvorena je 25.5. 2017. u Briselu, u Belgiji,
Crna Gora ulazi u NATO 5. lipnja 2017. u sedmom krugu proširenja Alijanse. NATO ima 29 članica.
Sjeverna Makedonija ulazi u NATO 27. ožujka 2020. u osmom krugu proširenja Saveza. NATO ima 30 članica.
Rusija pokreće svoju invaziju na Ukrajinu 24.2. 2022. Čelnici NATO-a najoštrije osuđuju invaziju, obećavajući kontinuiranu političku i praktičnu potporu Ukrajini dok se brani. NATO aktivira svoje obrambene planove i raspoređuje tisuće dodatnih vojnika – zajedno s oklopnim vozilima, topničkim jedinicama, brodovima i zrakoplovima – na svoje istočno krilo

PREISPITIVANJE
Na summitu u Madridu OD 9.- 30. lipnja 2022. saveznici NATO-a slažu se s najvećim preispitivanjem savezničke kolektivne obrane i odvraćanja od kraja hladnog rata – uključujući unaprijeđene obrambene planove, s više snaga u visokoj pripravnosti i specifičnim snagama unaprijed dodijeljenim za obranu određenih saveznika. Slažu oko Strateškog koncepta 2022. koji će voditi strategiju NATO-a u sljedećem desetljeću da "euroatlantsko područje nije u miru" i naglašava prijetnje s kojima se NATO suočava od Rusije i terorizma, kao i strateške izazove koje predstavlja Kina.
Finska se pridružuje NATO-u 4.4. 2023. u devetom krugu proširenja Saveza. NATO ima 31 članicu.
Švedska pristupa NATO-u 7.3. 2024. u desetom krugu proširenja Saveza. NATO ima 32 članice.
Izvor: Internet stranica NATO Saveza, nato.int /( mzz)

04.04.2024. u 23:52 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.