AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 17.11.2023.
ZBORNIK “DEMOGRAFIJA, ISELJAVANJE, MIGRACIJE”
U 10 GODINA PAD BROJA STANOVNIKA ZA 9,4 POSTO
Promocija zbornika radova “ Demografija, iseljavanje, migracije “ održana je u dvorani “Vijenac” na Kaptolu 29a u Zagrebu 14. Studenog u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka crkve i Kršćanske sadašnjosti.
Zbornik je nastao temeljem znanstvenog skupa,” Šesti hrvatski socijalni tjedan, Zagreb 22. i 23.listopda 2021. godine” koji je održan u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, Ksaverska cesta 12 a. Na snazi su tada bile epidemiološke mjere radi COVID -19 pandemije, pa je Tjedan održan u mješovitom obliku tako da je dio sudionika, njih 120 bio uživo prisutan u zgradi HBK, dok je u nadbiskupijskim središtima po Hrvatskoj Šesti hrvatski socijalni tjedan pratilo I sudjelovalo još 140 sudionika na daljinu putem internet pristupa ZOOM.
Zbornik radova sastoji se od 26 znanstvenih radova koji su napisali svjetovni doktori znanosti i crkveni teolozi, a na teme demografije, iseljavanja, useljavanja i migracija stanovnika Hrvatske. Zbornik ima 485 stranica. Izdao ga je Centar za promicanje socijalnog nauka crkve Hrvatske biskupske konferencije, a štampala i izdala Kršćanska sadašnjost, u kako piše 600 primjeraka. No želeći popularizirati temu demografije i skrenuti pozornost javnosti i službenoj politici Vlade, koja je, sudeći po brojevima koji govore o sve manjem broju stanovnika Hrvatske, iznimno važna, zbornik radova je štampan u svibnju 2023. godine, a sada i službeno predstavljen javnosti u dvorani Vijenac, na zagrebačkom Kaptolu.
Mons. Đuro Hranić, đakovačko osječki nadbiskup i predsjednik Upravnog vijeća Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u svom pozdravnom govoru na početku predstavljanja publikacije između ostalogaa je rekao:
” Javno mnijenje, dominantna post moderna kultura, sredstva društvenog priopćavanja i populistička pomodarstva udruženim snagama proglašavaju brak i obitelj nazadnim i konzervativnim ustanovama, te svoj uspijeh mjere porastom pokazatelja koji upučuju na rastakanje braka i obitelji, te na ograničen doseg crkve u životu društva. Kao narod smo bili pogođeni posljedicaama ekonomske krize, neozbiljnim obrascima ponašanja, te poteškoćama u funkcioniranju pravne države, što je rezultiralo iseljavanjem osobito mladih obrazovanih ljudi i mladih obitelji s djecom . Sloboda domovine koju imamo plaćena je tolikim mladim životima i bezbrojnim žrtvama i od čitavog bi se društva trebalo očekivati da bude daleko odgovornije prema toj veličanstvenoj žrtvi u službi i budućnostii, svoga naroda. Zbog propusta u okviru donošenja ozbiljne i sustavne demografske politike, danas smo suočeni s demografskim pomorom,a posljedično tome i sa nedostatkom radne snage i sa posljedično nesigurnom budučnošću. Primorani smo uvoziti radnu snagu, no umjersto mudre useljeničke politike uvoz radne snage prepušten je uglavnom poslodavcima koji vode brigu o svom profitu.” Mons Hranić dalje kaže :”Na nacionalnoj razini je bilo dobrih zakonskih prijedloga koji nažalost nisu uspjeli preživjeti nakon izbora i dolaska novih vlada, ili su bili ograničenog karaktera. Posljednjih se godina sve češće pojavljuju hvale vrijedni pokušaji jedinica lokalne samouprave koji novčano stimuliraju svako novorođeno dijete. No promjena demokratskih trendova zahtijeva koncenzus svih političkih opcija na duge staze, kako ne bi ovisili o promjeni političke opcije na vlasti. To zahtijeva niz uzajamno povezanih i usklađenih demografskih mjera na različitim razinama i područjima života. Istodobno zahtijeva i javno mnijenje koje promiče kulturu života, vraćanje identitetske vrednote, te majčinstvo i očinstvo. To sve zajedno donosi plodove demografskog opstanka . Svi moramo biti svjesni urgentnosti vlastitog demografskog opstanka, da svom ljubavlju prema životu damo svoj vlastiti doprinos. Ne želimo da se ostvare predviđanja koliko će nas biti 2050. ili 2100. godine. Deklaracija na kraju zbornika upućena je izvršnim državnim vlastima” rekao je u svom službenom pozdravnom govoru mons. Hranić na događaju predstavljanja Zbornika.
OD 2012. DO 2021. BROJ ROĐENE DJECE MANJI ZA 7.888
Znanstvene radove u Zborniku ukratko su predstavili: akademik Anđelko Akrap, dr. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti i prof.dr. Vladimir Dugalić s Katoličkog bogoslovnog fakultetra u Đakovu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademik Anđelko Akrap rekao je da je hrvatska demografska problematika u posljednjih nekoliko godina gotovo potisnuta iz javnosti. Govoreći o temama iz Zbornika rekao je :
“Od popisa stanovništvaa 2011. godine do 2021., što znaći razdoblje od deset godina, broj stanovnika je u Hrvatskoj smanjen s 4,3 milijuna na 3, 9 milijuna što je za oko 9 posto. Osvrt na zadnje razdoblje je slijedeći: Od 2008. ubrzan je pad broja živorođene djece, a značajno je pojačano i iseljavanje stanovnika. Tako je 2012. broj rođene djece bio 41. 781 dok je 2021. taj broj pao na 33.881. živorođene dijece, što je manji broj za 7.888 ili čak 18 posto manje rođenih nego 2012.
Akademik Akrap navodi Roka Glasnovića mr.,u siječnuu 2022. zaređen za dubrovačkog biskupa, član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelji u svom tekstu “ Utjecaj biskupijskog i župnog (obiteljskog) pastoral na demografske trendove “ koji u svom tekstu spominje i don Antu Bakovića, koji je svojevremeno, prije više od 20 godina govorio da će se agencije koje su tada postojale za iseljavanje obitelji, postati agencije za useljavanje u RH, što se sada i događa. Osim što se manji dio Hrvata vraća u RH, preko agencija se stranci zapošljavaju u Hrvatskoj.Spomenuti autor se u tekstu prisjeća rijeći don Bakovića koji je često spominjao sintagmu zwei kinder system, upozoravajući da većina hrvatskih obitelji ima dvoje djece, što je nedovoljno za pozitivan prirodni prirast stanovništva. Autor podsjeća i na misao vodulju don Bakovića Nema opstanka Hrvata bez demografske obnove, a nema demografske obnove bez duhovne obnove“
BROJ MLADIH KOJI UPISUJU STUDIJ – MANJI ZA 35 TISUĆA
Akademik Akrap navodi i tekst dr. Domagoja Novosela pod naslovom “Demografski izazovi i jedinice lokalne i područne samouprave” gdje autor ističe činjenicu da nerazvijene sredine nemaju sredstva za riješavanje demografskih problema. Veći broj lokalnih jedinica koje imaju mogućnosti smatraju da bi to trebala riješavati središnja Vlast .
“ Brojna naselja ostaju bez djece, ukidaju se osnovne škole jer nema djece koja bi išla u te školke. U zadnjih 10 godina je ukinuto 110 područnih škola. Naprimjer samo 2023. ukinuto je 15 područnih škola. Uz to u zadnjih sedam godina broj mladih koji upisuju studij se smanjio za oko 35 tisuća. Zašto se o tome šuti – upitao je retorički akademik Akrap, te nastavio “Zbog ovih trendova povećati će se broj mrtvih naselja. Veliki prostori u RH ostali su bez stanovnika. Nema tko pokrenuti djelatnoast. Sve županije imaju danas prirodno smanjenje broja stanovništva. Godine 2022. Registrirano je u Njemačkoj 435 tisuća osoba s hrvatskim državljanstvom.
Ključno je – slijedi li RH demografske trendove Europske unije?Aktivnost Hrvatske Vlade svodi se na donošenje dokumenata koji nisu provedeni.Sve pokazuje da do sada nije postojala snažna politička volja za riješavanje demografskog problema. Ako se u RH i spomenu demografski trendovi – govori se o povećanju dječijeg doplatka. Nekoliko eura više ne može promijeniti nikakvo stanje. To su iluzije. Problem je daleko širi i treba ga staviti u kontekst ukupnog društvenog gospodarskog raazvoja” riječi su akademika Akrapa.
Akademik Akrap dalje nastavlja pa kaže slijedeće “ Među 10 zemalja u Europskoj uniji koje imaju pad broja stanovnika Hrvatska je na prvom mjestu. U razdoblju od 2013. do 2022. Hrvatska ima pad broja stanovnika od 9,5 posto. Većina zemalja koje su u EU pristupile 2004. I kasnije imale su pad broja stanovništva, ali su preokrenule te trendove. Podaci iz Eurostata o porastu broja stanovništva kažu : Irska je imala strahoviti rast – od 10 posto u 10 godina, Luksemburg 20 posto, Švedska 9,4posto, Danska 5,8 posto, Slovenija 2,3 posto itd. Kada se radi o padu broja stanovnika u 10 godina Hrvatska je na prvom mjestu s 9,4 posto, zatim Bugarska s 6,9 posto, Litva 5,6 posto, Rumunjska 4,9 posto, Mađarska 2,2 poso, Portugal i Italija po 1,1 posto.”.
“Nitko nije dobio izbore na demografskim problemima, niti ih je izgubio. To je činjenica”- rekao je akademik Akrap, te ponovo postavio pitanje Kako će se Hrvatska razvijati kada ima oko 930 tisuća stanovnika manje u radno sposobnoj dobi?
Dr. Marina Perić Kaselj između ostalih istakla je znanstveni rad dr. Adolfa Polegubića pastoralnog teologa, pjesnika i novinara pod naslovom “ Iseljavanje hrvatskih državljana u Njemačku” gdje je autor objavio brojke osoba s državljanstvom Republike Hrvatske u Njemačkoj, a iz evidencije Saveznog statističkogh zavoda iz Wiesbadena. Autor tako navodi da 31.12.2010. bilo 220.199 hrvatskih državljana, od kojeg broja je bilo 113.225 žena. Godine 2020. 31.12. u Njemačkoj je bilo 426.845 hrvatskih državljana, od čega 227.665 muškaraca.
Zbornik 6. Hrvatski socijalni tjedan “Demografija, iseljavanje, migracije” u prodaji je u Kršćanskoj sadašnjosti.
(M. Zouhar Zec)
| < | studeni, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Prosinac 2024 (33)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter