AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 12.11.2022.

PRELIMINARNA NAJAVA DRUGE ISPLATE 700 MILIJUNA EURA HRVATSKOJ

PLAĆANJE SE PROVODI NA TEMELJU REFORMI I ULAGANJU!

Odlično je zazvučala informacija iz Bruxellesa10. studenog kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da ima dobre vijesti za Hrvatsku koja je postigla napredak u svom planu oporavka i otpornosti kako bi primila drugu isplatu od 700 milijuna eura.“ Hrvatska je poduzela važne korake prema zelenim i digitalnim prijelazima, s velikim ulaganjima u javno upravljanje vodama i poboljšanju obrazovanja odraslih, za razvoj zelenih i digitalnih vještina. Dakle, svaka čast Hrvatska! I dalje ćemo biti uz vas kako bismo osigurali da vaš plan NextGenerationEU bude uspješan” – izjavila je predsjednica EK o novcu koji bi iz Europske komisije trebao stići na raspolaganje Hrvatskoj- uskoro. Uskoro, jer komisija je temeljito procijenila dokumentirane informacije prije nego što je potvrdila pozitivnu preliminarnu ocjenu zahtjeva za plaćanjem.

Jer sve je još uvijek u proceduri .Ali novac će iz EU doći, jer Hrvatska provodi reforme. O tom se novcu s dozom euforije počelo raspravljati u TV medijima. Neki ekonomski stručnjaci, vjeruju, kako su rekli, da bi Hrvatska novac trebala dobiti do Nove godine. Moglo bi se reći, „sjajno“ samo što taj novac Hrvatskoj nije prosipan iz balona, već se reforme uistinu provode, a Europska komisija ih je prepoznala jer joj je sve što se u Hrvatskoj radi na Instrumentu za oporavak i otpornost, dokumentirano.

„Nacionalni plan za oporavak i otpornost 2021- 2026“ predstavljen je javnosti u srpnju 2021., a dokument ima 1 270 stranica. Za njega je Komisija odobrila 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava, što samo znači da je Nacionalni plan odnosno instrument u okvirima europske vizije budućnosti i održivog razvoja i da je prihvaćen. Samo ga treba provesti, a provedba je preobrazba i prekretnica što je teži dio promjene koja će imati znatnog utjecaja na ukupno društvo. Prihvaćanjem tog plana, 818 milijuna eura isplaćeno je Hrvatskoj u pred financiranju 28. rujna 2021. Nakon toga druga je uplata stigla za oko deset mjeseci, u iznosu od 700 milijuna eura 28. lipnja 2022. godine.
U drugoj polovici rujna 2022. Hrvatska je podnijela Komisiji zahtjev za isplatu druge tranše od 700 milijuna eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost . Sa zahtjevom Hrvatska je dostavile detaljne i sveobuhvatne dokaze koji pokazuju ispunjenje, kao su to u EK nazvali ,21 prekretnice i četiri cilja. Odluku o isplati financijskog doprinosa Komisija će donijeti, u skladu sa svim postupcima provjera . Nakon toga na redu je isplata.
Margareta Zouhar Zec


PREKRETNICE I CILJEVI KOJE JE HRVATSKA POSTIGLA U proteklom razdoblju, a što je uvjet za DRUGU isplatu 700 milijuna eura!

U drugom zahtjevu za isplatu zelena tranzicija predočena je reformama i ulaganjima u vodovodne i kanalizacijske sustave, energetiku i energetsku učinkovitost te potporu gospodarstvu. Donošenjem detaljnog investicijskog programa ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju izgrađeno je ili rekonstruirano više od 115 km mreže javne odvodnje i preko 226 km mreže javne vodoopskrbe. Objavljen je dokument o procjeni u kojem se navode preporuke za smanjenje administrativnih uskih grla za veće korištenje obnovljivih izvora energije. Uz to, Sabor je usvojio Vodikovu strategiju za Hrvatsku. Ona pruža okvir za proizvodnju i korištenje vodika s fokusom na obnovljivi i zeleni vodik kao zamjenu za fosilna goriva, kao i za povećanje stabilnosti elektroenergetskog sustava temeljenog na obnovljivim izvorima energije za energetsku samodostatnost, prijelaz na čistu energiju i održivu mobilnost. Uspostavljen je skup bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata za potporu poduzećima i industrijama da prilagode svoje procese zelenoj tranziciji.
Na kraju je donesen Program energetske obnove zgrada javnog sektora kojim će se poticati cjelovita obnova kao kombinacija energetske učinkovitosti i protupotresne obnove. To će imati trajan učinak na smanjenje potrošnje energije u zgradama i povećanje njihove sigurnosti.

ŠTO JE UČINJENO NA DOPRINOSU DIGITALNOJ TRANZICIJI?
Informacije iz Europske komisije, objavljene javno, kažu da je dostavljen niz prekretnica i ciljeva
povezanih s digitalnom tranzicijom u poslovnom, poljoprivrednom i pravosudnom sektoru.
To uključuje pokretanje nove digitalne platforme za online plaćanje poslovnih naknada, čime se očekuje smanjenje administrativnog opterećenja za tvrtke.
Nova internetska platforma za promicanje kružnog gospodarstva u poljoprivredno-prehrambenom sektoru pomoći će podići svijest i educirati o prevenciji i smanjenju bacanja hrane i doniranju hrane. U Državnom sudbenom vijeću i Državno odvjetničkom vijeću uspostavljeni su novi elektronički alati i administrativni kapaciteti kako bi se smanjili zaostaci, skratili sudski postupci i poboljšala transparentnost i učinkovitost pravosudnog sustava.
Usvojene su reforme vezane uz zapošljavanje u sektorima i djelatnostima povezanim sa zelenim i digitalnim prijelazima: nove politike tržišta rada potaknut će samo zapošljavanje i povećati zapošljivost. Novo uspostavljeni sustav vaučera za obrazovanje odraslih, za osposobljavanje i usavršavanje ima za cilj poticanje zelenih i digitalnih vještina.
Nadalje, kulturne i kreativne industrije imat će koristi od ažuriranih pravila o autorskim pravima koja olakšavaju internetsko licenciranje kreativnog, kulturnog i medijskog sadržaja.
Pravni i administrativni uvjeti za planiranje, licenciranje i izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža pojednostavljeni su i prilagođeni kako bi se ubrzala internetska pokrivenost sa mrežom i 5G.

ŠTO JE POSTIGNUTO, I PREDOČENO Europskoj komisiji u okviru poboljšanja ekonomske i socijalne situacije u Hrvatskoj, kako bi Hrvatska stekla otpornost ?

Prekretnice u drugom zahtjevu za isplatu sadrže mjere za poboljšanje poslovnog okruženja i pravosuđa, koje su važne za učinkovito funkcioniranje gospodarstva.
Provedeno je i nekoliko mjera u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnih usluga. Ostvarene su dvije prekretnice koje će doprinijeti boljem funkcioniranju tržišta rada: uvođenje novih aktivnih politika tržišta rada u zelenoj i digitalnoj tranziciji te novi sustav vaučera za obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje odraslih.

Nastavljena je provedba STRUKTURNE REFORME OBRAZOVNOG SUSTAVA cjelovitom analizom potreba srednjoškolskog obrazovanja, koja će podržati mjere za povećanje udjela učenika upisanih u opće srednje obrazovanje, smanjenje udjela učenika u suficitarnim programima i usklađivanje strukovnih programa s potrebama tržišta rada.

REFORMA SOCIJALNE POLITIKE dodatno je napredovala donošenjem Zakona o socijalnoj skrbi čime je povećana primjerenost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najosjetljivije skupine i pridonijelo smanjenju nejednakosti, a smanjeno je administrativno opterećenje i povećana transparentnost sustava. Nadalje, reformom je omogućeno brže i učinkovitije ostvarivanje naknada objedinjavanjem postojećih socijalnih naknada u jedinstvenu naknadu. Zakonom je uvedena i nova usluga socijalnog mentorstva. Osim toga, 253 nova stručnjaka za socijalno mentorstvo već su educirana.

DOPRINOSI LI POSTIZANJE PREKRETNICA I CILJEVA U OKVIRU ZA DRUGO PLAĆANJE, UČINKOVITOJ PROVEDBI PLANA ?

Prekretnice i ispunjeni ciljevi predstavljaju značajne korake u provedbi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, odnosno INSTRUMENTA ZA OPORAVAK I OTPORNOST (RRF) kao i šireg plana reformi.
Primjerice, Hrvatska je usvojila akcijski plan koji sadrži niz mjera za smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta te naknada za stručne ispite. Postavila je digitalnu platformu za sedam najčešćih poslovnih naknada i razvila financijske instrumente za poboljšanje pristupa financiranju za tvrtke koje ulažu u zelene i digitalne tehnologije kao i za tvrtke u fazi rasta i razvoja.
Izmijenjen je zakonski okvir za poticanje dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave kako bi javne usluge bile učinkovitije i transparentnije za građane, neovisno o mjestu prebivališta.
Za smanjenje neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka, Hrvatska je usvojila izmjene Stečajnog zakona, Zakona o stečaju potrošača i Zakona o kaznenom postupku te uložila u digitalizaciju Državnog sudbenog vijeća i Državno odvjetničkog vijeća.
U nastojanju da pređe na obnovljive izvore energije, Hrvatska je donijela Vodikovu strategiju, izradila analizu prepreka za korištenje obnovljivih izvora energije i usvojila program energetske obnove zgrada javnog sektora. Kako bi ojačala tržište rada, Hrvatska je donijela reforme vezane uz zapošljavanje u sektorima i djelatnostima povezanim sa zelenim i digitalnim prijelazima.
Plaćanja u okviru instrumenta za oporavak i otpornost temelje se na učinku i ovise o tome da država članica provodi ulaganja i reforme navedene u svojim planovima oporavka i otpornosti. Izvor EK

12.11.2022. u 20:59 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.