AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 20.03.2022.
HRVATSKI JEZIK U DIGITALNOM DOBU
STARE NOVINE SU – ONLINE
Nakon duge pauze Odjel za jezikoslovlje Matice hrvatske organizirao je predavanje " Hrvatski jezik u digitalnom dobu" 16 ožujka na kojem je glavni predavač bio prof. dr. sc. Marko Tadić redoviti prof. u trajnom zvanju na Odsjeku za lingvistiku na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, stručnjak na području računalnog jezikoslovlja, računalne leksikografije i obrade morfologije i strojnog prevođenja. Njegovi znanstveni doprinosi odnosi se na računalnu obradu hrvatskoga jezika, izgradnju hrvatskoga morfološkog leksikona, razvoja teorije i prakse jezičnih tehnologija za hrvatski jezik te razvoja Hrvatskoga nacionalnog korpusa. Hrvatski nacionalni korpus nastao je od odabranih tekstova na hrvatskome jeziku iz svih područja, struka, žanrova i stilova prenesen u digitalni oblik: od književnih i znanstvenih djela do udžbenika, od novinskih tiskovina do mrežnih novina.
U početku je zamišljen u dvije temeljne sastavnice i to od 30 milijunskoga korpusa suvremenoga hrvatskoga jezika u koji su ulazili tekstovi ili njihovi odsječci nastali nakon 1990., isključivo od izvornih govornika, isključivo pisanoga teksta, različitih područja, žanrova i tematike i Hrvatskoga elektroničkoga tekstovnoga arhiva u koji su ulazili tekstovi u cjelini, a ponajprije čitavi nizovi publikacija što podrazumijeva godišta, edicije itd. Koncepciju korpusa 3. generacije, od 2004. karakterizira veći opseg. Od 2005. Hrvatski nacionalni korpus ima 105 milijuna pojavnica i sastoji se od niza potkorpusa koji se mogu digitalno pretraživati pojedinačno i zajedno. „Hrvatski nacionalni korpus od 2013. obasiže više od 216 milijuna pojavnica, a može ga se slobodno pretraživati na https://filip.ffzg.hr „ kaže prof dr. Marko Tadić.
Kako se jezik mijenja u digitalnom prostoru i kako jezik mijenja digitalni prostor? Koja je uloga i važnost jezičnih tehnologija u očuvanju jezika, njegovu razvoju i opisu? Kako digitalnim očuvanjem jezika čuvamo i vlastito kulturno nasljeđe?
Prof. dr. Tadić je na predavanju, na popularan način u okviru današnje primjene i svakodnevnih potreba, govorio o internetu i komunikaciji.
„Između ostaloga je retorički upitao“Tko je 1922. mogao zamisliti postojanje, mobitela, interneta, elektronske pošte, a tko može zamisliti budućnost i kakvi će komunikacijski kanali biti za sto godina, 2122. godine? „ Za jezik koji želio sačuvati morati ćemo imati pomagalo, da taj jezik ne bude gurnut u stranu. Jezik ćemo sačuvati tako da mu omogućimo njegovu funkcionalnost u današnjim komunikacijskim formama: elektronička pošta, razne vrste sustava za razmjenu poruka, Whats App, Mesinger, Viber. Neki su nivoi manje cenzurirani, neki više. To je ono , „dati se u ruke privatnicima“ onda oni imaju pravo čitati, ne samo sve što vi pišete već i pohranjujete. Otvorite svoj google , i piše „ imamo pravo čitati sve poruke vaše pošte, sve vaše dokumente na google stranici, sve vaše dokumente koje pohranjujete i vi ste s tim morate suglasiti“ podsjetio je dr. Tadić te konstarirao –„To nitko ne čita“. Te rekao „.Jedan Twitter isključio je račun predsjednika SAD-a „
Tako je dr. Tadić podsjetio da je društvena internet mreža Twitter isključila trajno račun predsjednika Trumpa u siječnju 2021.s obrazloženjem „ kako bismo spriječili potencijalne daljnje pozive na nasilje”, stajalo je u službenoj izjavi uprave Twittera.
„Dakle budućnost može biti blistava, može biti mračna, ali na nama je da je učinimo blistavom“ – rekao je dr. Tadić.
Odgovarajući na pitanje o ulozi jezičnih tehnologija i kako one mogu pomoći u naslijeđu kulture i njenih vrijednosti i nasljeđa identiteta, dr. Tadić je rekao da je činjenica da moramo prikupiti podatke o hrvatskim vrijednostima. To očuvanje nastaje prenošenjem tekstova koji su nastali objavom, sada u digitalnoj sferi, jer nekad je vrijedilo ono pravilo, što se nije pojavilo na televiziji nije se ni dogodilo. Kada se pojavio internet, međumrežje, danas vrijedi druga priča, čega nema na međumrežju to i ne postoji“ rekao je predavač dr. Tadić
Prof.dr. Marko Tadić drći predavanje o hrvatskom jeziku u digitalnom dobu u Knižari Matice hrvatske, Matice hrvatske 2 ,16. ožujka ove godine. Prisutne su i dr.Ida Raffaelli i dr.Daniela Katunar kao moderatorice.
Fotografija: M.Zouhar Zec
STARE NOVINE SU SADA ONLINE
„Činjenica da se danas događaju velike digitalizacijske kampanje, što znači da tekstovi koji su na papiru se ubrzanim postupkom digitaliziraju i prenose u format digitalnog teksta. Takve kampanje vodi knjižnica HAZU. U Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci je bilo mnogo starih hrvatskih novina iz druge polovice 19. stoljeća, pogledajte, to je sve sada online.“ rekao je dr. Tadić te nastavio
„Možete proučavati vrlo kvalitetne materijale i sadržaje. To je oblik očuvanja.Pitanje je godina ili desetljeća kada će i Hrvatski državni Arhiv i svi njegovi dokumenti biti digitalizirani. Nije dovoljno samo pretraživati već čete diferencijacijom moći postavljati pametna pitanja. Naši povjesničari tvrde da je proučavanje dokumenata u samom središtu njihove metodologije rada. Zamislite koliko će oni moći uštedjeti vremena kada postave pitanje na način: „želim sve dokumente u kojima se spominje Nikola Šubić Zrinski koji su nastali u 18. stoljeću“ I dobiju odgovor odmah. Zamislite rad povjesničara koji mora potrošiti mjesece tražeći te ili takve dokumente ako još nisu digitalizirani. Danas postoje alati za prepoznavanje imena ljudi, organizacija, tvrtki. A 10 posto svih novinskih tekstova su imena. To su dijelovi teksta koji odgovaraju na stručna novinarska pitanja TKO, GDJE, KADA I KOLIKO. Na pitanje ZAŠTO odgovore daju kolumnisti“ – objasnio je profesor s odjela za lingvistiku.
„A pretražujući po starim tekstovima možete postaviti pitanje : Želim sve tekstove naprimjer u kojima se glagoli slažu uz napr. ime određenog poduzetnika, političara, ministra. A zatim i koji su akuzativi uz to ime? To je poslovno obavještavanje i to su javno dostupni podaci.PR agencije mogu putem internet sustava dobiti informaciju koliko se nekog dana, uz određeno ime, i drugih različitih podataka može saznati.
„ Danas postoje perilice rublja kojoj na jednom od jezika koji ima, možete reći da bijelo rublje želite imati oprano za četiri sata, ne morate je programirati.“ A na zadnje pitanje moderatorice, da li je optimističan po pitanju budućnosti prof.dr. Tadić je odgovorio „Optimistično je da na burzi rada nema nezaposlenih informatičara“ M. Zouhar Zec
Na kraju predavanja, jedan je prisutni slušatelj postavio pitanje želeći znati koliko je godina pisanog dnevnog lista Vjesnik digitalizirano, te gdje se digitalizirani materijal može naći?
Prof. dr. Tadić je odgovorio .“ Godine 1998. moja ekipa i ja smo počeli postavljati Hrvatski nacionalni korpus i imamo tekstove Vjesnika od 2000. do 2011.Vjesnik je sastavni dio hrvatskog nacionalnog korpusa. Imamo više od 10 godina Vjesnika. On je relativno kasno krenuo online, i to je korpus od pedesetak milijuna sastavnica. Disk je u Hrvatskom državnom arhivu, a trebalo bi vidjeti i arhiv hrvatskog Weba, a to radi SRCE sa NSB-om. Oni jednom u velikim intervalima pokupe kompletnu rh domenu. I jezično je Vjesnik bio jedna od najboljih novina koju smo ikada imali. Ni jedne novine se nakon Vjesnika ne mogu usporediti s kvalitetom lektorske službe“ rekao je na kraju prof.dr.Marko Tadić s odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
M. Zouhar Zec
| < | ožujak, 2022 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (36)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter