AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 27.02.2017.
RH U IZVOZU PELETA SUDJELUJE S 1 % U SVJETSKOJ PROIZVODNJI
ZAŠTO SU U RH GLAVNI ENERGENT FOSILNA GORIVA?
Na 7.Međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije koju je 24. veljače organizirao Hrvaski drvni klaster u hotelu Westin u Zagrebu sudionici su bili hrvatski stručnjaci iz Šumarskog i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskih šuma, iz Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske- projekt Bio Vill koji je predstavila mag.oec Martina Krizmanić, iz Hrvatska udruga biomase CROBIOM – Ivan Čošković, sa Šumarskog fakulteta iz Beograda, gosti iz Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Danske, predstavnik svjetske asocijacije bioenergije iz Stockholma dr.Heintz Kopetz. Na energetsku konferenciju došao je i sudjelovao i hrvatski zastupnik u europskom parlamentu prof. dr. Davor Škrlec. Rekao je da i Hrvatska može pridonijeti europskoj energetskoj neovisnosti i globalnom cilju borbe protiv klimatskih promjena. Potrebno je energetske izvore mijenjati kroz ODRŽIVU energetsku politiku koja će potaknuti razvoj novih goriva kao zamjenu za fosilna goriva. Prof. Škrlec je podsjetio da makroekonomski deficit EU zbog uvoza fosilnih goriva iznosi milijardu eura dnevno. Bio je najavljen i dolazak prof. dr. Slavena Dobrovića ministra zaštite okoliša i energetike RH, ali ministar nije došao, a nije došao ni nitko drugi iz tog ministarstva kao ministrov izaslanik.
U nizu zanimljivih prezentacija koje su na konferenciji iznesene vrlo informativna bila je prezentacija sada umirovljenog ekonomskog analitičara, dr. Guste Santinia glavnog i odgovornog urednik časopisa „Ekonomija“a koji je prezentirao izlaganje pod naslovom „ Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase, ili napuštanje koncepta porezne reforme“ i pojasnio djelovanje mogućeg uvođenja poreza na trošarine u sektoru proizvodnje struje iz biomase. Naime najave da će se na proizvodnju energije iz biomase na obnovljive izvore energije (OIE) uvesti trošarine u visi od 10-15% bile su neočekivana informacija za ulagače u kogeneraciji na biomasu.
Dr. Santini je s ekonomskog gledišta analizirao stanje rekavši „ Grijesi prethodnih vlada, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljive izvore energije, retrogradno se sada pokušavaju rješavati dodatnim oporezivanjem. Takav pristup je štetan kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dimenzioniranje gospodarstva, tako i za kolateralne žrtve kao što je to proizvodnja struje iz biomase. Staru grešku želi se poništiti još većom greškom. Izlazak iz zone pretjeranog deficita zahtijeva stabilnost i predvidivost instrumenata i mjera ekonomske politike, posebno u ulagačkom ambijentu. Iznenadnom najavom da će se uvesti trošarine šalje se poruka kako si uzimamo autonomno pravo postupiti po načelu „ što je na umu, to je i na drumu „ i to kao članica EU. Ovdje se ne radi samo o postojećim poduzetnicima već i novim poduzetnicima koji će slojevito razmišljati koliko je prihvatljivo započeti posao u uvjetima rastućih rizika i povećane poslovne neizvjesnosti . Kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvija se isključivo na ruralnim područjima pa najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima, što je ključno pitanje opstanka Lijepe naše, zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno. Proizvodnja sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta, predstavlja 1 % svjetske proizvodnje peleta. Mogućih 400. 000 tona drvnog peleta je veliki razvojni izazov i enormna prilika za realizaciju. Zato se nameću dva ključna pitanja: 1.u kojoj ozbiljnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatska i njene tvrtke participiraju s udjelom od 1 % u svjetskoj proizvodnji i 2.Zašto hrvatski proizvođači peleta moraju u izvoz plasirati čak 92% proizvedenih peleta, dok je istovremeno cijeli hrvatski sustav proizvodnje energije temeljen na fosilnim paradigmama i tehnologijama?
Dr. Guste Santini
TROŠARINE - SELEKTIVNO NAMETANJE TROŠKOVA
"Ne postoje neutralni porezi. Trošarine su selektivno nametanje troškova grani djelatnosti ili sektoru. Porez je tzv. mrtvi teret oporezivanja. Kada su porezi u pitanju razlikovati treba ekonomsku od pravne incidence. Pravna incidenca predpostavlja da poreze na potrošnju plaćaju potrošači. Poreze plaćaju u
zavisnosti o elastičnostima i mogućnostima supstitucije jednog proizvoda drugim - proizvođači odnosno vlasnici faktora proizvodnje. U uvjetima ne elastičnosti najveći dio novouvedenog poreza platiti će potrošaći. U uvjetima velike elastičnosti porez će platiti proizvođači. Kako je proizvodnja struje iz biomase odnosno proizvodnja drvenog pelata iz ostatka poslovna aktivnost male dodane vrijednosti uvođenje trošarina eutaniziralo bi cjelokupnu proizvodnju.
Kod trošarina cijene se formiraju na način da proizvođač maksimizira svoj profit. Proizvođač određuje koliko će proizvoditi i po kojoj će cijeni prodavati proizvod – energiju iz biomase. Ukoliko bude uvedena trošarina cijena se neće povečati za iznos poreza, već će se smanjiti neto cijena, dio koji dobije proizvođač, u kratkom roku za iznos poreza. U procesu prilagođavanja nastaje mrtvi teret oporezivanja, što znaći da manje učinkoviti proizvođači napuštaju proizvod, što rezultira dodatnim troškovima restrukturiranja poduzeća ili sektora. Oni koji su pak učinkovitiji neće napustiti granu, ali će smanti svoj profit, pa će vjerojatno ostvarivati ispod- prosječnu profitnu stopu. Ispodprosječna profitna stopa uvijek znači smanjenje investicijske aktivnosti. Napuštanjem jednog dijela proizvođača smanjiti će se ponuda osnovnog proizvoda pa će se cijena povečati za iznos uvedenog poreza."
“ Iz navedenog proizlazi zaključak da će porez snositi vlasnici kapitala i radnici posebnih zanimanja koji će se morati prekvalificirati. Dakle u uvjetima kada nije moguće prevaliti iznos poreza unaprijed na potrošaće nastaje proces prilagođavanja koji je dugoročan. Sve do trenutka uspostave nove ravnoteže gospodarska aktivnost ostvarivati će najprije ispodprosječni profit, nedovoljna ponuda povećat će cijenu kako bi privukla nove investiture i tek po završetku investicijskog ciklusa uskladiti će se odnos ponude i potražnje. Ta i takva razmišljanja nisu kod nas uobičajena prilikom uvođenja ili povećanja već postojećeg poreza. Zato postoji stara krilatica “stari porezi – dobri porezi”
Pri uvođenju bilo kojeg poreza, uključivo trošarine stvara se pomutnja u dotičnoj proizvodnoj grani.Poduzetnici planiraju budućnost poslovnog ciklusa. Ukoliko investitori ocijene prihvatljivim procjene budućih rizika i neizvjesnosti oni će investirati. Ukoliko se prilikom njihova odlučivanja pojavi ideja kako postoji mogućnost novih poreza, odnosno troškova investitori će odustati od investicijske aktivnosti u većoj mjeri ako se sudi po kriteriju povećanja porezne presije.
Proizvodnja se odvija na određenoj lokaciji, što znaći da će se na toj lokaciji prestati proizvoditi, što će imati negativne multiplikativne učinke. To znaći smanjenje blagostanja na toj lokaciji, a ako se radi i o ruralnim područjima posljedice lako mogu biti i odlazak stanovnika u druge gradove ili zemlje. Tako zbog nesmotrene mjere počinje dugoročna destrukcija koju je moguće ispraviti znatno većim ulaganjem. Ne treba zaboraviti da uvijek uvođenje poreza ima svoje alokativne i redistributivne učinke. Ukoliko se radi o učinkovitoj fiskalnoj politici tada porezi, jednako kao i javni rashodi mogu imati i imaju stabilizacijske učinke. Ukoliko se želi uvođenjem poreza rješavati krive odluke iz prošlosti tada imamo destabilizacijske učinke na cjelokupno gospodarstvo. U Lijepoj našoj više se je puta manipuliralo promjenama poreznih stopa jer je to “dati trenutak tražio”. Upravo smo zbog “ datog trenutka” destruirali porezni sustav do njegove neprepoznatljivosti. Da je tome tako dovoljno je pobrojiti koliko je puta u zadnjih nekoliko godina mijenjana porezn stopa. Najavljeno oporezivanje imovine, ma koliko to socijalno dobro zvučalo u osnovi predstavlja kontra produktivnu mjeru, pa će se umjesto dinamiziranja gospodarskog razvoja javiti njegovo usporavanje.
ZA PODUZETNIKA POREZI SU TROŠAK
Za poduzetnika su porezi uvijek i svuda trošak koji izravno smanjuje profitnu maržu što rezultira smanjenjem investicijske aktivnosti što pak rezultira povećanjem nezaposlenosti i povećava pristisak na rast socijalnih rashoda, koji u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti rezultiraju povećanjem proračunskog deficita. Otprilike takav je scenarij bio od krize pa do prošle godine.
Provedena porezna reforma tek je prvi korak u izgradnji poreznog sustava kakv je primjeren zemlji hrvatskih obilježja. Hrvatskoj je potreban porezni sustav koji će nedvosmisleno stimulirati gospodarsku aktivnost, bez obzira da li se radi o domaćim ili inozemnim poduzetnicima. Drugim riječima hrvatski porezni sustav mora smanjiti postojeću poreznu presiju za gotovo trećinu. Dinamiziranje gospodarskog razvoja smanjiti će izdvajanja za socijalne potrebe, a brojka od četvrt milijuna nezaaposlenih će se smanjiti za pedeset tisuća, što znaći da je cilj poreznog sustava smanjiti nezaposlenost za dvije stotine tisuća.
Zaključno može se reći da bi najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju iz biomase predstavljalo eutanaziju svih ulagača u kogeneracijskim postrojenjima i proizvođačima drvnog peleta. Eutanazija tvrtki koje su ulagale desetina milijuna eura u proizvodnju električne energije ili proizvodnju ekološkog goriva drvnog peleta smanjiti će zaposlenost u ruralnim područjima što će nesumljivo dinamizirati iseljavanje. Dinamiziranje iseljavanja progresivno smanjuje smisao ruralnih područja što sa svoje strane čini resurse na tim osjetljivim područjima jalovim resursima. Područja bez ljudi stvaraju
besmisao postojanja države kao takve. Rasprava o odnosima lokalne, regionalne i centralne vlasti ima smisla ako svaki građanin i svako područje ima pravo temeljem svog rada, na temelju uzajamnosti uživati u blagostanju. Krajevi bez ljudi teks u “ otisak” besmislne politike. Lijepa naša nam je dana na upravljanje, kako bi je ostavili boljom našoj djeci, nego što smo je mi naslijedili. Intergeneracijska odgovornost nije načelno određenje, već naše određenje prema generacijama. Duboko sam uvjeren da će Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković nastaviti progresivnu politiku poticanja razvojnih procesa, dinamizirnje ulagačke klime i europskih vrijednosti. Uvođenje trošarina na obnovljive izvore energije bi ugrozilo mnoge vrijednosti i procese” zaključio je ekonomist dr. Guste Santini.
PEĆI I KVALITETA ZRAKA
Talijanska Udruga biomase AIEL iz Italije u ime koje je prezentaciju održao Paolo Perini na temu Utjecaj peći na pelet i kvalitetu zraka rekao je da zboz finih čestica i fine prašine države moraju monitorirati kvalitetu čestica koje se emitiraju u atmosferu. Ponekad se optužuje Udruge grijanja na biomasu, posebice u zimskim mjesecima, što je rezultiralo zabranom peći na pelete u nekoliko talijanskih regija zbog zabrinutosti stanovnika za zdravlje. Naš posao je da proizvedemo najmodernije uređaje za izgaranje koji smanjuju na apsolutni minimum emisiju ovih finih štetnih čestica. Mi smo u tu svrhu promovirali sustav certificiranja koji uključuje laboratorije i kontrolu od strane trećih nezavisnih i oni kontroliraju tridesetak talijanskih proizvođača topline s obzirom na stupanj efikasnosti što je usput rečeno preko 85 % vrsta za pelete. Paolo Perini objasnio je da je njihov sustav vrednovan obilježjem zvjezdica. Jedna zvjezdica obilježava stare standardne peći, bojlere, koji nisu uključeni u našu kampanju čistih peći. Dvije zvjezdice - garancija smanjenja emisija čestica do 46% Četiri zvjezdice smanjuju emisiju čestice 75%. Cilj ove kampanje je da proizvođačima peći i bojlera predočimo svoje napore koje ulažemo za proizvođača peleta koji dinamiziraju sigurno i zdravo grijanje. Ovakvih peći je proizvedeno 2600 od ćega se 50 % izveze. Mi smo nadzirali jednu regiju gdje je 50 % starih peći zamijenjeno novima, što je rezultiralo smanjenjem emisija za 20 % . Stare peći proizvode oko 600 miligrama čestica po kubnom metru zraka. Nova generacija najmodernijih peći proizvodi 19 do 20 miligrama čestica po kubnom metru zraka. To je primjer kako biti u funkciji očuvanja okoliša, a i dalje proizvoditi pelete. Tijekom ove zimske sezone potrošili smo oko 2,5 milijuna peleta. Nismo bili uvijek u stanju dostaviti pelete u traženim količinama. Tu smo izvukli pouke da je važno raditi na sustavu dostave, sirovine, izgradnjom skladišta.
BIOMASA JE NAJČISTIJI OBLIK ENERGIJE
Prof dr. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobar je poznavatelj stanja u sektoru, ali s naglaskom na ekološki dio. Rekao je „ treba naglasiti energiju, ekonomiju i ekologiju“. „Ne možemo danas zamisliti gospodarstvo ili bilo koji sektor bez toga. Čista energija za sve ljude na zemlji, jer ništa ne znači ako u Europi budemo imali uređen sustav, a oni u Africi ne budu imali, jer znamo da su procesi globalni“.“
prof. dr. Ivica Tikvić i mr. Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klastera
Biomasa je najčistiji oblik energije i mi je na taj način moramo početi promovirati. Biomasa ne onečišćuje ona čak i poboljšava“ rekao je prof.dr. Tikvić te nastavio „ Ovdje je izneseno da je potrebno investirati 650 milijardi eura u energiju od biomase u narednih 15 godina u Europi. Ja sam vidio podatke da je samo za čišćenje nuklearne elektarne u Černobilu za njeno čišćenje potrošeno 700 milijardi eura. To znači da Europa danas razmišlja da se s manje novca približi klimatskom sporazumu iz Pariza koji predviđa smanjenje emisije CO2 od 40 % do 2030. i potpuno napuštanje fosilnih goriva prije 2050. godine. Hrvatska ima sada mogućnosti da gospodari sa šumama po ekološkom i prirodnom principu. Cilj je sačuvati šumsko tlo. Trenutno je oko 30 % ukupne emisije CO2 koji vežu naše šume. „ rekao je prof. dr. Ivica Tikvić.
Biomasa je vrlo važan obnovljivi izvor energije koja ima potencijal na cijelom području RH. Treba promijeniti financijski okvir i predvidjeti financijske poticaje za proces izgradnje energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora energije koji će Hrvatskoj dati smjer prema održivom razvoju, manjoj ovisnosti o uvozu energenata, razvoju gospodarstva i zaštiti okoliša. Treba provoditi i obrazovanje građana o temi obnovljivih izvora energije iz biomase na nivou lokalne i regionalne samouprave.
Marcel Hubert iz Austrije iznio je prezentaciju na temu o različitim vrstama drvenih goriva koja mogu činiti znatnu razliku
u učinkovitosti.
Konferenciju je organizirao Hrvatski drvni klaster, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a suorganizatori su bili Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske.
| < | veljača, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter