AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 09.02.2016.
TRENDOVI NA MEDIJSKOJ POZORNICI
ANTE GAVRANOVIĆ:
“INTERNET POVEĆAVA PRITISAK NA BRZINU IZVJEŠTAVANJA”
TRENDOVI NA MEDIJSKOJ POZORNICI bio je generalni naslov teme na MEDIJSKIM SUSRETIMA koje je Goran Galić iz Odjela za medije Matice Hrvatske organizirao 21. siječnja 2016. u Matici Hrvatskoj za pozvane novinare, urednike, profesore novinarstva s Fakulteta Političkih znanosti i Hrvatskih studija. Glavni gost Medijskih susreta bio je poznati novinar Ante Gavranović. Njegovu novinarsku karijeru obilježilo je poslovno novinarstvo. Novinarski radni vijek započeo je Gavranović u redakciji Privrednog vjesnika, a iz uredništva te tiskovine je otišao i u mirovinu. Mnogo je radio u više Upravnih odbora u koje je bio biran, bio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Udruge novinskih izdavača u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, predsjedavajući Udruge novinara srednje Europe u okviru Europske udruge novinara, predsjednik Upravnog vijeća učilišta za odrasle ProEduka itd.Napisao je više knjiga., između ostalog “Poslovno novinarstvo između etike i zarade”.
Predsjedavajići Ante Gavranović, do njega Goran Galić organizator i moderator na "medijskim susretima" u Matici Hrvatskoj 21. siječnja.fotka /m.zouhar zec/
Nalov izlaganja na Medijskim susretima koje je novinar s mentorskim znanjem Gavranović održao bio je INVENTURA MEDIJSKE 2015., - trendovi tehnologija, struka . “Budućnost novinarstva stalna je tema vrhunskih stručnjaka.Gotovo više od deset godima najavljuje se smrt masovnih medija i televizije na uštrb novih medija” započeo je kolega Gvranović postavivši klasično pitanje KAKVO JE STVARNO STANJE? Nastavio je navodeći: “ WORLD PRESS TRENDS 2015.pokazuju da otprilike 2,7 milijardi odraslih čita tiskane novine, dok ih oko 800 milijuna čita u online izdanjima. Novine, tiskane i online ostvaruju na godinu 180 milijardi USD prihoda što je više nego što ostvaruje izdavaštvo, muzička ili filmska industrija. Šest najsnažnijih tržišta industrije su SAD, Japan, Njemačka, Kina, Velika Britanija i Indija. Prvi put u ovom stoljeću prihodi od prodanih naklada novina premašili su prihode koji se ostvaruju putem oglašavanja. Prihodi od prodaje iznosili su 92 milijarde USD, a prihodi od oglašavanja 86 milijardi. Ta promjena ukazuje na promjenu trenda; od snažno prisutnog BUSINESS TO BUSINESS odnosa na liniji izdavač- oglašivač stvara se novi poslovni odnos s naglaskom na potrošača tj. izdavača i publike. Usporedna analiza deset zemalja, među kojima su SAD , Japan i neke druge visokorazvijene zemlje, pokazuke da novine proširuju svoj domet u kombinaciji s vlastitim online-korisnicima i da na tom području ima još mnogo manevarskog prostora za daljnji prodor.”
RAST INTERNETA U SVIJETU
“Čisti internetski mediji poput Huffington Posta za sada su se uspješno etablirali samo na tržištu SAD “ rekao je novinar Gavranović te nastavio “Evaluacija 56 izvješća pojedinih zemalja ,Open Society Foundation, jasno pokazuje kako etablirani masovni mediji i dalje dominiraju u stvaranju javnog mnijenja. Utjecaj građanskog novinarstva u otvorenim raspravama ostao je, unatoč velikim očekivanjima, na margini posbno u SAD i zapadnoj Europi. Mark Thompson, izvršni predsjednik New York Timesa, dnevnih novena koje su i inovativnim Storytelling- eksperimentom (“Snow Fall) uspostavili nove digitalne standarde, vjeruje u komercijalni uspjeh tiskanih novena, barem za razdoblje od narednih deset godina. Upozorava, međutim da se proizvođači novina moraju suočiti s potrebom da se izrade prihvatljive tiskane platform u svijetu “ pametnih telefona”. “Živimo u vremenu tiska i digitala. Svakako, s vremenom očekujemo daljnji neuzastavljiv rast digitala. Stoga smatramo uputnim da se usmjerimo na rast digitalnog tiska i prihode od digitalnog oglašavanja, prije svega kroz smartphone. Najvažnije je u narednim godinama pronaći primjerene modele kako bi sadašnja tiskovna platforma mogla funkcionirati u svijetu smartphona. Ovo tim više što se očekuje da će se 2020., najveći dio vijesti čitati preko pametnih telefona.”
Prema riječima novinara i kolege gospodina Gavranovića poput najvećeg broja američkih medijskih kompanija i NYT se okreće potpuno prema NATIVE ADVERTISINGU, smatrajući plaćeno oglašavanje dovoljno lukrativnim načinom poslovanja koje se pretvara brzo u rastući biznis, posebno prikladan za visokokovalitetne sadržaje. Još 2013. NYT nije imamo nikakve prihode od Native Advertisinga, da bi u 2014. ostvario kroz taj oblik oglašavanja 13 milijuna USD, a u 2015. se taj prihod povećao na 35 milijuna USD.
Uspjeh primjene Native Advertisinga predstavlja za marketare veliki novi izazov. “ Ideje da se potrošaće u digitalnom okruženju može prisiliti da prate loše sadržaje koji ih uopće ne zanimaju više ne funkcioniraju. Ta vremena su prošla”- tvrdi Thompson.U svim medijskim kućama posebna se pozornost stavlja na četiri skupine problema a oni su:
1. Poslovna politika 2. Uređivačka politika 3. Korištenje elektroničkih medija 4. Informacijske tehnologije
DRUŠTVENE MREŽE
” Komunikacija je centralni fenomen suvremene kulture i ona zapravo na najbolji način pokazuje sva obilježja zajednice. Komunikacija se velikim dijelom preselila na internet i na društvene mreže. To je mjesto virtualnog okupljanja ljudi.Internet je međutim sav u znaku kontraverzi. Na njemu je izbrisana granica između privatnog i javnog između lokalnog i globalnog. Prema tome sve dobre strane interneta idu pod ruku i sa njegovim lošim stranama. Tu u povećoj mjeri dolazi do izražaja obilježje niske političke kulture niske medijske culture i pismenisti. Neki celebrity skreću pažnju na sebe šokantnim ponašanjem. Taj model ponašanja prihvatili su i naši političari, koji se počesto poistovjećuju s estradnim zvjezdama. Zapravo kroz društvene mreže imamo neku vrstu estradizacije društva i politike u svakom smislu” – rekao je Gavranović te nastavio
“Prema podacima Internet World Stats Newslettera u studenom 2015., zabilježeno je 3.666,261.156 internet korisnika što znaći da je 46.4% svjetske populacije uključeno u ovu mrežu komunikacija
sken
Podaci Facebook World Stats pokazuju da je u isto vrijeme bilo 1.515,204.150 pretplatnika na ovoj društvenoj mreži i da je ona penetrirala 20,9 posto svjetskog stanovništva. Iako novinari istiću kako su im korištenjem internetskih usluga dostupni dodatni izvori, pokazalo se da akteri društvenih rubnih skupinana ne dolaze u novinskim napisima češće do riječi u javnosti. Ponešto drukčiu sliku dobivamo analizom previranja na medijskoj pozornici u zemljama u razvoju. U autoritativnoj Kini novinari koriste učestalo tzv “microblogging” usluge za istraživanje i ujedno nude akterima i alternativnu platformu u odnosu na službene obavijesti. Analitičari naglašavaju primjer kako u Egiptu, čitatelji češće koriste društvene mreže kako bi kritizirali masovne medije i kako bi medijske institucije prisiljavali na povećanu profesionalizaciju.Izvješće također pokazuje da državne institucije preplavljujuju digitalne kanale određenim informacijama i spinovim kako bi utištili opozicijske glasove.”
Općenito se novinari žale u svim zemljama na sve lošije uvjete rada. Tu posebno naglašavaju kako ubrzano širenje novosti preko interneta enormno povećava pritisak na brzinu izvještavanja te nedostaje vremena za ozbiljnija istraživanja. Takva kretanja u središte pozornosti dovode pitanja kvalitete novinarskoga rada. Spomenuto izvješće Reuters Institute for the Study of Jurnalism ukazuje da se u mnogim zemljama povećava broj netočnih vijesti i plagijata. To nameće pitanje da li zaista kvaliteta novinarstva opada. Istraživanja na Baskijskom sveučilištu pokušavaju na to pitanje odgovoriti svojim proijektom “ Mediji, društvo, obrazovanje”.
KVALITATIVNE RAZLIKE
“ Analitičari su pokušali proučiti kvalitativne razlike između online i offline izdanja pet kvalitetnih novina – Frankfurter Allgemeine Zeitung, Financial Times, Corriere della Sera, Le Monde I EL Pais. Utvrdili su da tih pet istraženih dnevnih novina u razdoblju od posljednjih 13 godina drži svoje standarde kvalitete, iako se pokazalo kako u online izdanjima tih novina kontrola kvalitete ipak počesto zakazuje.
Pokazalo se da vijesti i članci koji se javljaju u online izdanjima tih novinma, osim u Le Monde, imaju manju kvalitetu vrijednosti od onih u tiskanim izdanjima. Posebno je zapaženo da se to očituje u učestalim pogrešnim vijestima, brojnim gramatičkim pogreškama, ekstremno dugim rečenicama, ponavljanju konfuznih ideja, lošem layout, kao i pogrešnim dodatnim informacijskim elementima poput grafika i fotosa. Analize pokazuju da samo Le Monde pokazuje veliku brigu za svoje online čitatelje s dobro formuliranim, pomno istraženim vijestima i analizama. Odmah se postavlja pitanje; zašto mnoge redakcije ne ulažu u kvalitetan internetski pristup? U Financial Timesu smatraju da se tiskane novine i online izdanje komplementarno dopunjuju i tako funkcioniraju, pa korisnici trebaju koristiti oba kanala. Kod drugih stjeće se utisak da veću pozornost i dalje posvećuju tiskanom mediju, iako primjer Le Monda pokazuje da se kvaliteta i u online izdanjima isplati. “
PET TRENDOVA EUROPSKOG NOVINARSTVA
Norbert Kuepper dizajner novina i osnivač prestižnog European Newspaper Awards , koji se dodjeljuje u okviru Europskog kongresa novinskih izdavača, smatra da su reducirani elementi i jasan layout novina središnji trendovi unutar europske novinarske branše u 2015. godini. Prozračnost i oblikovanje slično uređenju časopisa neće obilježiti samo tiskovna izdanja. Tu formulu sve više koriste i online izdanja. U oblikovanju novena koriste se samo bitni elementi čime se postiže “velika vizualna jasnoća” u naslovnicama ali i u strukturi pojedinih stranica. Novine se sve više oslanjaju na naslovnice i “cover story” koje se u nastavku lista razrađuju. Time se dnevne novine sve više približavaju pojmu “dnevnih časopisa” ili dnevnim magazinima. Upotpunjene su i fotografijama koje osiguravaju i optičku zainteresiranost čitateljstva. Dnevne novine iskušavaju multimedia – storytelling na predlošku uspješno provedene konvergencije New York Timesa. To znaći prošireni repertoar vizualnih grafičkih i sadržajnih oblika prezentacije. Tako veliki broj europskih novina predstavlja dulje tekstove na svojim web stranicama upotpunjene filmovima, animiranim grafičkim rješenjima i audio slideshowom.”
“Novine pojačavaju vizuelni storytelling” rekao je Ante Gavranović te nastavio “Online trendovi mijenjaju temeljni proizvod tiskane novine. U novinama se ne prikazuje samo tekst, već se upotpunjuje ilustracijama, slikama ili infografikama. Novinarstvo činjenica postaje nezamjenjivo. Infografike nisu više važne samo za layout novina, već postaju nasušni sastavni dio izvještaja, jer na jednostavan način prikazuju činjenice. “
ULOGA OGLAŠAVANJA
“Pozornost poslovnih krugova u novinskoj industriji usmjerena je na traženje novih puteva za povećanje prihoda, rast naklade i dodatnu vrijednost kroz povećanu razinu oglašavanja. Istodobno se vodi snažna bitka za povratak kredibiliteta novina i uspostavu određenih međuodnosa sa čitateljima. Proteklih nekoliko godina bile su godine izuzetno velikih promjena i izazova za novine. Nastavljen je pritisak na naklade, ali su izdavači pokazali veću spremnost za inovacije i uvođenje strategija za pridobivanje novih čitatelja nego u ranijim razdobljima. Mnogi izdavači širom svijeta mijenjali su format novina u želji da zadovolje želje i potrebe čitateljstva za kompaktnijim novinama koje se mogu čitati u svakoj prigodi. Mnoge su novine prešle na tiskanje u potpunom koloru, što je donijelo koristi i prednosti objema stranama – oglašivačima i izdavačima. Evidentno je da novinske internetske operacije uzimaju sve više maha i stvaraju nove korisnike. Zanimljiva su i kretanja u novinskom oglašavanju, koje postaje sve dominantnija odrednica u proizvodnji i oblikovanju dnevnih novina – od formata do sadržaja. Prema analizama Zenith Optimedia prihodi od mobilnog oglašavanja prijeći će prihode od oglašavanja na svim internetskim mrežama. Ti će prihodi u 2018., iznositi 114 milijardi američkih dolara. Prihodi u 2015., su iznosili 50 milijardi američkih dolara. Biti će veći od svih prihoda od oglašavanja na svim platformama osim kod TV-a gdje će se prihodovati 215 milijardi američkih dolara, u odnosu na 296 milijardi ostvarenih 2015. godine. Mobilno oglašavanje je zaslužno i za globalni rast prihoda od oglašavanja i učestvuje sa 87% u priljevu novih sredstava u razdoblju 2015.-2018. godine. TV je dominantan medij za oglašavanje s udjelom od 38% u ukupnom oglasnom kolaču 2015. godine. Predviđanja pokazuju da će u 2018. internetsko oglašavanje preuzeti primat.
HRVATSKI MEDIJSKI PROSTOR
U svom izlaganju Ante Gavranović se osvrnuo i na oglašavanje u hrvatskom medijskom prostoru te rekao da su iskustva na tom području su vrlo slaba. Nema čvrste povezanosti između medija i oglašavanja, nema dostatne transparentnosti cijena i uvjeta prodaje oglasnog prostora, nema jasne korelacije između troška i učinka oglašavanja.
Native Advertising (oglašavanje u poznatom okruženju) je odvojeno oglašavanje na internetu i u tiskanim medijima, pri čemu se pokušava pozornost korisnika interneta i tiskanih medija povećati pomoću ponude kvalitetnih sadržaja. Oglasni sadržaji su pritom teško uočljivi. Pokušaj je to da se u prvi plan ne stavlja oglašavanje već prikrije i pažljivo uklopi u sadržaj tekstova. Intencija oglašivača je da se plaćeno oglašavanje tako prikrije da nije direktno prepoznatljivo i na taj način privlači pozornost korisnika platforme. Korisnik pritom nesvjesno “ kupuje” i transportiranu oglasnu poruku. Usko povezani s Native Advertising su PR tekstovi, tzv. Advertorials. Tu je velika opasnost približavanja sivoj zoni “puzajućeg oglašavanja”.
U povijesti hrvatskog novinarstva nikada se nisu tako užurbano tražila nova riješenja za uspješno izdavanje i ekonomsko održavanje pojedinih medija. Sve to svakako dalje zaoštrava tržišnu utakmicu i raspodjelu objektivno ograničenog oglasnog kolača i dovodi u pitanje realnu egzistenciju pojedinih novina i elektroničkih medija. Preživjet će one novine i TV postaje koje su se uspjele nametnuti na tržištu i oglašivačima, što je uostalom trend u ukupnom svjetskom novinarstvu. Riječ je o novim strategijama za pridobivanje čitalačke publike, zatim o novim koncepcijama oglašavanja, korištenju najbolje prakse u izdavanju novina, o utjecaju novih formata i novih dizajna novina. Sve se svodi na promišljanja kako novine mogu i što rade da bi povećale svoje prihode od oglašavanja; proučavaju se modeli uspješnih inovativnih novina, jačanje lokalnih dijelova novina kao snažno i nedovoljno iskorišteno uređivačko oruđe povećanja dodane vrijednosti novinama; otkrivene su tajne ponajboljih web stranica europskih novina. S tim je usko povezano i pitanje smanjivanja proizvodnih troškova, ali i bitnih promjena u strategiji vezano za lokalno okruženje.
OZBILJNA MOGUĆNOST PREŽIVLJAVANJA JE VJERODOSTOJNOST
Prema riječima novinara s bogatim radnim iskustvom Ante Gavranovića, kada je riječ o TV postajama, koplja se lome oko pitanja kako na najbolji način povezivati tiskano i elektronsko novinarstvo, kako uspostavljati modele novih medijskih kompanija i kako oblikovati redakcije budućnosti s multimedijalnom funkcijom. Iz ovih kratkih naznaka jednostavno je zaključiti da se na hrvatskoj medijskoj pozornici, s određenim zakašnjenjem odvijaju procesi koji su već dulje prisutni u svijetu. Postoji čvrsta linija odgovornosti, koju bismo mogli podijeliti na četiri razine. Prva je razina upravo novinarska. Činjenica je da je snažno razvijena autocenzura i da nam danas mediji bježe u “žutilo”, senzacionalizam, a elektronski mediji sve više u tzv. infotainment. Druga je razina urednička. Dosta su raširena mišljenja i unutar same struke da nam na tom području dosta škripi. Urednici su oslabljena karika u stvaranju novina i emisija jer često podliježu interesima menađmenta i vlasnika, što se odražava na kvalitetu medija. Treća razina je menađment u medijima. To je u svijetu novo područje koje se tek posljednjih godina javlja kao ozbiljan problem. Naime pad naklada i prihoda u medijima, pojava novih medija i međusobna utakmica među njima, kombinacija više usporednih medija s istim brojem novinara i redakcija otvorila je potpuno nove poglede na materijalnu uspješnost medija. Četvrta razina - nedovoljno transparentni vlasnički odnosi u medijima. Na tom se području stvaraju potpuno novi odnosi, gdje je manje nesporazuma na relaciji mediji – politika, a sve više konflikata ( sukob interesa) na relaciji novinar – vlasnik.”
Novinar i publicist Ante Gavranović u svom se predavanju osvrnuo i na budućnost te naveo pet trendova koji bi trebali obilježiti 2016. godinu, a po njemu je to :
1. Eksperimentalno novinarstvo 2. Iskustveno novinarstvo 3.Emocionalno novinarstvo 4. Objašnjavajuće novinarstvo 5. Ekonomično novinarstvo
Gavranović je rekao da Reuter Institute for the Study of Jurnalism u svom projektu Digital News Project odnosno u izvješću Journalism, Media and Technology Predictions 2016. upozorava na nove tehnološke trendove koji se očekuju u medijima. To su: 1. povećana ulaganja u online video vijesti uz nove eksperimente s virtualnom realnošću 2. povećano zanimanje za inovativne video sadržaje 3. uvođenje 3D touch tehnologije na smartphonima uz povećanu brzinu prijema i dometa 4. povećana briga izdavača za zaštitu sadržaja 5. više oglašavanja kroz video uratke kako bi se oglasi otežano blokirali 6. pokušaj osiguravanja visokovrijednog oglašavanja u nastojanju da se privuče i visokokvalitetna publika .
WAN - IFRA: Trendovi koje smo identificirali 2015. u svjetskim redakcijama:
” Zaključak iz iznesenih spoznaja je taj " rekao je kolega Gavranović, “ da praksa pokazuje da su tiskane novine sve više izložene konkurenciji drugih medija. To već odavno nisu moćne medijske kuće koje se međusobno nadmeću, već su to velike TV kuće odnosno Google ili Facebook. S tim u vezi rastu zahtjevi da se izmjeni zastarijeli zakon o medijskim kartelima jer “ današnji pravni okvir više ne štiti preživljavanje novinskog pluralizma već potiće na smanjivanje broja medijskih jedinica”. Manji izdavači su sretni da postojeći zakon onemogućava karteliziranje, jer bi u tom slučaju opstali samo veliki. Novine su u svojoj biti sustav solidarnosti s čitateljima. Tu snagu čitatelja tiskanih medija, posebno lokalnih, morali bismo više iskoristiti, pri čemu ne smijemo zaboraviti na novine, što se tiče aktualnosti, osjetno zaostaju jer donose vijesti od jučer. Jedina ozbiljna mogućnost preživljavanja je vjerodostojnost, pri čemu se mora viditi računa o tome da se čitatelje ne vara već da ih treba uvjeriti objektivnošću, profesionalnošću i etičkim postavljanjem “- temeljna je poruka Kongresa izdavača novina. A to je i moja temeljna poruka,” rekao je na kraju Ante Gavranović.
| < | veljača, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | ||||||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter