AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 15.11.2015.
PRIHVATNI TRANZITNI CENTAR ZA MIGRANTE U SLAVONSKOM BRODU
SEOBA NARODA KROZ HRVATSKU !
U nekad industrijskom naselju Bjeliš, na periferiji grada Slavonskog Broda u utorak 3. studenog 2015. počeo je raditi PRIHVATNI CENTAR ZA EMIGRANTE koji je potpuno zamijenio kamp Opatovac u općini Lovas na granici sa Srbijom. Opatovac je otvoren 16.rujna i zatvoren, 4. studenog 2015. Kamp Opatovac otvoren je pod pritiskom migranata s Bliskog Istoka i njegovom potrebom za prolaskom kroz teritorij RH do njihove zamišljene destinacije u Zapadnoj Europi. Kamp Slavonski Brod je bolja konfornija i udobnija migracijska točka, od one prethodne. Migrante se iz Šida vlakom dovozi u kamp u Slavonski brod, jer ta lokacija ima željezničku prugu.
Ljudi koji intenzivno dolaze s Bliskog Istoka i koji do zapadne Europe moraju proči kroz desetak zemalja ne zovem više izbjeglice već migranti. To je seoba naroda, kojoj je danas uzrok rat u njihovim matičnim zemljama, ekonomsko siromaštvo, strah za život i opća nesigurnost. U ovom vremenu tisuće je ljudi koji migriraju u Zapadnu Europu. Pitam se koja je to sila i energija koja ih potiče da krenu na put i mladi i stari i oni u invalidskim kolicima. Iako nemaju u đepu papir s adresom na kojoj će ih netko dočekati oni odlaze u nepoznato u zapadnu Europu kao da ih tamo čekaju sva bogatstva ovoga svijeta. A njihov je cilj najčešće Njemačk i Austrija, potom zemlje Nizozemska, Švedska i ostale . Ljudi koji migriraju su druge vjere, tradicije i kulture. Oni su muslimani , a njihova je vjera islam što znaći predanost Bogu.
Pema izvještaju američkog Pew Reserarch Centra iz 2012. godine u zemljama jugoistočne Evrope živi 7.483.000 muslimana.
U Albaniji živi 2.601.000 muslimana, što čini 82.1 % ukupne populacije te zemlje. Na Kosovu živi 2.104.000, odnosno 91.7 % populacije.
U Bosni i Hercegovini je, procjenjuje Pew oko 1.564.000, što je 41.6 % ukupnog stanovništva. U Makedoniji živi 713.000 ili 34.9 %, u Srbiji 280.000 ili 3.7 %, u Crnoj Gori 116.000, ili 18.5 %, u Hrvatskoj oko 56.000 ili 1.3 %, i u Sloveniji 49.000 ili 2.4 % muslimana od ukupne populacije.
Od evropskih zemalja najveći broj muslimana živi u Rusiji čak 16.379.000, u Francuskoj 4.704.000, Njemačkoj 4.119.000, Velikoj Britaniji 2.869.000, Italiji 1.583.000, Španiji 1.021.000, Bugarskoj 1.002.000, te Holandiji 914.000 muslimana.
Godine 2012. prema Pew centru u svijetu je najbrojnija bila populacija kršćana 2,17 milijardi, dok je vjera islam imala 1,6 milijardi pripadnika
Istraživački centar Pew navodi da je islam najbrža rastuća populacija na svijetu. Od 2000. do 2010 u Americi broj pripadnika religije islam narastao je za 66,7%.
Više od mjesec dana trebalo je vojnicima Hrvatske vojske da urede prostor od 4 500 metara kvadratnih prihvatnog tranzitnog Centra za emigrante.
Dr. Maja Grba Bujević anesteziologinja i specijalistica hitne medicine načelnica kriznog stožera ministarstva zdravlja kordinatorica je zdrastvene službe u kampu odnosno u prihvatnom centru u Slavonskom Brodu.
“Kada izbjeglice vlakom dođu, a vlak dolazi izravno u kamp, siđu iz vlaka i idu na registraciju Odmah kraj šatora za registraciju nalazi se medicinski šator u kome se radi primarna trijaža gdje mogu dobit na svoje traženje osnovnu medicinsku pomoć. Ako se radi o nekom težem slučaju onda osoba ide u ovu bolnicu koja je u krugu kampa, odnosno na opservaciju gdje se tretira cijeli pacijent kroz neko vrijeme dva sata, tri sata, ovisi koliko kome treba. Mogu se napraviti osnovne pretrage, može se napraviti EKG, izmjeriri situacija u krvi , ovisno što kome treba”- pojasnila je dr. Grba Bujević.
Dr. Grba Bujević pojašnjava: " Na samoj stanici vlaka je mediscinski konteiner to je sektor 1.i 2. gdje su dva doktora i dvije medicinske sestre i oni rade primarnu trijažu – naprimjer netko je lakše bolestan ne osjeća se dobro, i takvi dobiju neke osnovne lijekove, poput lijeka za kašalj i slično. Ako se netko ne osjeća dobro , da ima jake bolove u trbuhu, da ima nekakve grčeve , onda takav ide u ovu bolnicu gdje imamo deset kreveta, od čega su četri kreveta za djecu. Pacijenta migranta se ovdije tretira kao da je došao u hitni prijem bilo koje ambulantne bolnice.U stacionaru kampa rade doktor i sestra iz odjela hitne medicine Opće bolnice Slavonski Brod.
U vrijeme mog posjeta 5. studenog na poslu i u stacionarnoj sobi bili su i medicinski tehničar zagrebačke hitne pomoći Tomislav Radio, i vozač Stjepan Čerti koji je vozač u zagrebačkoj Hitnoj pomoći.Iz 4. na 5. studeni u bolnicu u Slavonski brod je prevezena žena iz Sirije radi poroda , gdje je rodila dječaka. Toga je dana broj osobaa koji su prošli kroz Hrvatsku bio 324 000 .
S lijeva: Damir Sljepčević, liječnik specijalizant na hitnom prijemu u Kampu sa dr. Majom Grba Bujević u dječijoj sobi.
Vlak sa migrantima stigao je u kamp.
Dok je grupa novinara razgledala kamp u pratnji gospođe u policijskoj uniformi Kate Nuić, iz Šida je stigao vlak pun migranata. Vlak je stao na predviđeno mjesto sa kojeg je migrantima sve bilo blizu. Neposredno u blizini je veliki displej na kome svi na arapskom mogu pročitai osnovne informacije o tome gdje su došli, što trebaju napraviti i gdje će otputovati dalje. Vlakom dolazi od 1020 do 1080 migranata. Odmah sa vlaka ulazi se u određene prolaze gdje ljudi stoje u redu da bi bili registrirali. Registraciju provode policijski službenici. Gospođa Nuić kaže da se svaku osobu footografira, uzima se otisak prsta, te osobni podaci. “Postupak registracije je automatiziran. To policijski službenici rade u vrlo kratkom vremenu “ – rekla je gospođa Kata Nuić iz Službe za odnose s javnošću. U kampu je i mjenjačnica novca i aparat za kavu.
Šator u kome se radi registracija.
Novinarima nije omogućeno da vide postupak registracije migranata. Zašto? Zar postupak registracine ulazi u sferu tajnosti?
Desetak je za registraciju pripremljenih šatora. Sve protiče u savršenom redu..”Nakon svake tisuće ljudi koji dođu u kamp vlak se čisti, kao i prostor na koji su ljudi sišli kao i sve prostore koje su koristili, da bi migrante koji naredni dolaze sve dočekalo čisto.”
Nakon registracije ljudi odlaze u koloni prema velikom šatoru gdje mogu napuniti mobitele i malo se odmoriti. Kako je u tom šatoru novinarima nije bilo dozvoljeno vidjeti. Čudim se takvoj odluci i pitam se zašto?
“Vojska je u kampu logistička potpora , Vojska je napravila ovaj kamp” objašnjava desetnik Ivica Oršolić doćasnik za odnose s javnošću Hrvatske vojske, koji se pridružio novinarskoj grupi.
S lijeva: Glasnogovornik HV dočansik Ivica Oršolić i gospođa iz Odnosa s javnošću policije gospođa Kata Nuić.
“Kontejneri su namijenjeni za odmor ranjivijih skupina- žene i djece, a ima sve više i starijih ljudi. Kontejneri su na tlu na kome je provedena drenaža, Nasuto je prije toga mješavina šodera i pijeska na debljinu od gotovo metar. Na taj je način izbjegnuta mogučnost stvaranja blata za vrijeme obilnijih kiša".
Kontejneri su namijenjeni za odmosr ranjivijih skupina- žene I djece, a ime sve više i starijih ljudi. Unutrašnjost kontejnera novinari nisu mogli pogledati? Zašto? Takva je odluka, a nju gospođa Nuić i glasnogovornik Oršolić ne mogu promijeniti. Ministar Ostojić nije bio toga dana u kampu.
Djevojke koje djelile lanč pakete hrane, a rade to svaki dan u kampu : s lijeva Božana Krajinović, Anita Brnadić, Mihaela Kolić, Magdalena Terci
"Kamp je velik gotovo kao pravo naselje. Ali vodimo računa o svemu. U kontjnerima je sve voda struja, wc, tuš WI-FI, sve , apsoluno sve” – kaže gospođa Nuić. "Da imaju vremena mogli bi si i skuhati . Ali kratko se zadržavaju i idu dalje. Neznam da li je netko bio duže od četiri pet sati. Jer kada jedna skupina vlakom dolazi, druga skupina nakon čišćenja vlaka odlazi".
“Ovdje je jako bitna komunikacija između sektora. Kada smjestimo izbjeglice u jedan sektor – oni nigdje ne moraju ići jer imaju sve u svom sektoru” govori gospodin glasnogovornik “ osim ako je netko bolestan i treba mu liječnik. Mi čak ovdije ne koristimo ni automobile na klasično gorivo, već autiće za golf koji su na akomulator. Sve zbog toga da tu bude što manje buke. Evo sada je sektor 4 spreman za put u Sloveniju. Oni kada odu ide detaljno čišćenje sektora dezinfekcija, dezinsekcija, do zadnjeg detalja se čisti da bi oni koji dolaze došli u čist sektor."
Razgovaram s gospodinom o izjavi ministra Ostojića, emitiranoj na kraju mjeseca listopada, koju je prenio Prvi program radio Zagreba, da jedan dan zbrinjavanja migranata RH stoji dva milijuna kuna . Pitam glasnogovornika Hrvatske vojske nije li to ipak prevelika suma za dan pa da su uračunate i sve dnevne plače svih zaposlenih, sa potrošenom električna energija za punjenje mobitela, internet vezom, potrošnjom prijevoza vlakom, održavanjem cijelog sustava u kampu … “ Glasnogovornik dočasnik Oršolić mi odovara na slijedeći način:
“Vojska je ovdije učinila veliki posao. Znaći 150 ljudi dnevno je radilo 5 000 radnih dana, to Vam je
14 godina. Kako? Vojnik danas radi 10 sati, puta 150 ljudi. To je 1500 sati, podjeljeno s 8, koliko sati iznosi radni dan, to je 200 radnih dana koje je vojska ostvarila, puta toliko dana. Ja zaista neznam što je sve ministar u toj brojci mislio. Ali koliki su troškovi samo jednog vlaka koji odveze ljude iz Šida I odveze ih na Slovensku granicu" - ostalo je pitanje kao konstatacija.
Hrvatska je potrebe zbrinjavanja migranata ostvarivala gotovo mjesec dana iz portfelja Robnih rezervi. Potkraj listopada Europska komisija je Hrvatskoj odobrila 16 milijuna eura za troškove zbrinjavanja migranata koji su na tranzitnoj ruti preko Hrvatske.
Istoga dana 5. studenog u posjet kampu, odnosno centru došla je oko 13 sati i dr. Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova RH.
Fotogrfije uz tekst snimila Margareta Zouhar Zec
Novinarima nije dozvoljeno ulaziti u šatore ni snimati ni vidjeti postupak registracije, kao ni ulazak u konteinere u kojima je “ sve,” kako je rekla gospođa Nuić. Neprihvatljivo mi je da novinari nemaju pristup u objekte koji su predviđeni za upotrebu migrantima, koji su kao takvi javni, za što novac dolazi iz Europske komisije. Ministar Ostojić je istakao vrlo visoku sumu koštanja svakodnevnog funkcioniranja kampa, a od toga što ima cijenu, ništa ne može vidjeti na terenu! Ako već novinari ne smiju snimati, zašto je odlučeno da ne mogu ni vidjeti. Novinar zna opisati i prepričati. Nema potrebe za tajnošću pred medijima, za ono gdje tajne nema, jer to je svakodnevnica zbrinjavanja migranata subvencionirana sredstvima EU.
Margareta Zouhar Zec
| < | studeni, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Studeni 2024 (42)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter