AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 24.05.2012.
GMO JE KONTRAVERZAN
ALTERNATIVA GMO-U SU HERBICIDI I PESTICIDI !
U povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode 22. svibnja, Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva, kome je predsjednica novinarka Silva Celebrini održao je u dvorani HND-a okrugli stol pod nazivom „Hrvatska biološka sigurnost i GMO“.Uvodna izlaganja održali su prof. dr. Hrvoje Fulgosi iz Instituta Ruđer Bošković, prof. dr. Marijan Jošt, oplemenjivač i genetičar , umirovljeni prof. Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, te prof. dr Valerije Vrček s Farmaceutsko – biokemijskog fakulteta u Zagrebu.
Od nezavisnih stručnjaka, bili su tu dr. Laj, sociolog i dr. Slavko Kulić poznati ekonomist, Dubravka Stepić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode mr. Jgoda Munić iz Zelene Akcije.
Priznati stručnjaci na okruglom stolu
Činjenice izrečene od prisutnih dovele su do konstatacije da je GMO velika kontraverza, a hrvatski Zakon o GMO-u jasno je rekao da tim organizmima nema mjesta u RH čime je stvorena klima da Hrvatska može biti slobodna od GMO, te bi na toj činjenici trebalo graditi brend „GMO-free“ i razvijati tehnologiju i znanje. Hrvatske županije od 2003. do 2010. deklarirale su se protiv GMO .
KAKO JE STVOREN GMO !?
Molekularni biolog dr. Hrvoja Fulgosi sa Instituta Ruđer Bošković stručnjak je koji zna sve činjenice o GMO. Dr. Fulgosi je kompetentan za tematiku GMO-a, jer je diplomirao biologiju 1991., na smjeru Molekularna biologija, magistrirao na prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu 1993. a doktorsku disertaciju obranio na Ludwig- Maximilianis sveučilištu u Mu“nchenu 1999. stekavši titulu doktora znanosti. Nakon toga radi dvije i pol godine na sveučilištu u Christian-Albrechts u Kielu gdje završava post doktorsku specijalizaciju.Od 2006. voditelj je Laboratorija za elektronsku mikroskopiju na Institutu Ruđer Bošković , 2009. izabran je za izvanrednog profesora na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a 2011. za znanstvenog savjetnika.
Želim podsjetiti na genezu problema oko GMO, želim mnoga pojašnjenja te pitam te pitam dr. Fulgosia:
Dr.Hrvoje Fulgosi sudionik okruglog stola
_ Što je zapravo GMO?
_ Genetski modificirani organizmi (GMO) su svi oni organizmi kod kojih je posebnim tehnikama molekularne biologije unesen strani gen u genom tog organizma. Tehnike kao što su mutageni za zračenje i mutageni za izazivanje mutacije u genomu kemijskim agensima ne spadaju u GMO, mada su oni isto genetički modificirani. To može biti i gen iz bakterije u biljci, ali to može biti i gen iz biljke u biljku.
_ A što je tu loše? Čega se mi ljudi točno bojimo i od čega se želimo zaštiti kada se radi o GMO-u?
_ Mislim da se radi o velikom nerazumijevanju cijele stvari. Jer genetičke promjene se događaju neprestano u prirodi i bez kemije i bez molekularne biologije. Ti mehanizmi s kojima mi radimo kao molekularni biolozi su prirodni procesi koje smo mi samo naučili od prirode i koristimo ih u genetičkom inžinjerstvu, ali to su prirodni mehanizmi kojima se genetički materijal rekombinira.
Ja pretpostavljam od kud je bojazan, a to je da po prvi puta imamo gen iz bakterije u biljci. Ali tijekom evolucije su se geni selili; geni iz bakterija su prelazili u gene biljke i obrnuto. Tako da ti mehanizmi postoje u prirodi, a ljudi su ih iskoristili da bi prebacili u ovom slučaju dva ili tri gena u biljke zbog nekih specijalnih svojstava.
_ Dobro, a čega se mi ljudi u genetski modificiranoj kukurizi ili soji bojimo?
Što je to u kukuruzu, a što u soji?
_ Prvo eksterno se ljudi boje gena koji je unesen u kukuruz, a mogu biti unesena dva različita gena. Jedan je gen koji omogućava kukuruzu da preživi u prisutnosti herbicda. To je gen koji kukuruzu daje otpornost na herbicide. Herbicid bacite na polje, korov će biti uništen, kukuruz će preživjeti. Kukuruz ima protein koji je otporan na taj herbicid.Taj gen koji kodira taj protein je iz jedne bakterije iz tla. Taj gen je postojao i prije. Njega čovjek nije izmislio. Njega je čovjek samo iz bakterije iz tla samo prebacio u biljku. Drugi je gen iz jedne bakterije iz tla koji se naziva -bacilus turigienzis- ta bakterija ima jedan toksin u sebi koji izaziva, baš tako kako ću sada reći, izaziva probavne poremećaje kod kukaca. Kukci dobe, da tako kažem dijareju kada pojedu taj protein, kukci dobe proljev i umiru. I taj protein je specifičan za pojedine vrste kukaca. Taj protein ne djeluje na leptire naprimjer, djeluje na kukuruznog moljca - prvenstveno. I sada, umjesto da se koristi insekticid da bi ubili kukuruznog moljca, imate kukuruz koji proizvodi prirodni insekticid taj protein i kukuruzni moljac, kada počne jesti kukuruz, on dobiva proljev, dijareju i umire. I to je to. Ja sada zaista neznam gdje je tu taj veliki problem? Međutim problem od kog ljudi zaziru je - ŠTO SE DOGAĐA SA ČOVJEKOM KADA POJEDE TAJ PROTEIN.Odatle svi strahovi prema GMO.
Ali u Europi, a tako i u Hrvatskoj, taj kukuruz nije dozvoljen za ljudsku prehranu.Kukuruz se koristi u ogromnim količinama. Ja sam napisao u jednom uvodniku; 35 milijuna tona kukuruza i soje se godišnje uvozi u Europu i prerađuje u stočnu hranu. Znači i kukuruz i soju jedu životinje i te životinje. I pogkledajte cijenu mesa. Danas je jeftinije kupiti kg mesa, nego kg salate. Zašto je meso tako jeftino? Stoka brzo raste, od proteina od soje i kukuruza, a s druge straneta soja je i jeftina, jer je proces njene proizvodnje jeftiniji. A Brazilu, Argentini se to očito isplati u ekonomskom jer to u protivnom ne bi sijali.
_ Zna li se koje su biljke genetski modificirane?
-Zna se. Imate već komercijalno dostupne, a to je između 25 i 30 vrsta biljaka.
Čak je i papaja genetski modificirana!
Izvor: dr. Hrvoje Fulgosi
_ Zašto naprimjer papaja?
-Genetski modificirana je zbog jednog virusa koji je poharao plantaže na Havajima. Da nije bilo genetičke modifikacije nasadi na Havajima bi potpuno propali i ne bi se održali!
_ Glavni problem kojeg se ljudi plaše kada se radi o GMO je, kako novi gen kroz hranu djeluje na ljudsko tijelo, a time na ljudsko zdravlje?
_ Da, a slijedeće pitanje je da li se ti geni mogu proširiti u prirodi. VT taj gen koji kodira toksin za kukce, on je, rekao sam već, prisutan u tlu. Znači taj toksin postoji u tlu sad je pitanje da li on može djelovati i na pčele. To je dilema i to je pitanje koje se često postavlja u Europi. Istraživanja su na tome napravljena i da pčele zaista stradavaju od tog toksina, sigurno bi to bilo zabranjeno. Nema znanstvene studije koja ukazuje jednoznačno da pčele ugibaju od tog toksina. Kada pčele koriste pelud od kukuruza ?
_ Kakav je vaš stav o tome da županije žele biti slobodne od GMO?
- Nema smisla ljudima ništa nametati. Ljudi su se opredijelili i to je u redu. Odlučivanje o neprihvaćanju GMO biljaka u Hrvatskoj po županijama trajalo je od 2003. do 2010.
_ Da nije izmišljen GMO, kao bi se kulture u nekim područjima svijeta održavale i uzgajale?
_ Ljudi bi koristili insekticide i herbicide. Alternativa GMO biljkama je insekticid. Kako ćete se boriti protiv moljca kukuruznog? Insekticidom. Alternativa tome je ekološka poljoprivreda, mada stvarno neznam kakav bi to način obrade bio da moljac ne napadne kukuruz. To nije okopavanje korova. Taj je moljac ogromni problem. On se zove europski bušač.
- Znači li to da bi netko trebao, radeći ekološki, potrošiti deset puta rada i truda više nego što njiva vrijedi?
_ U principu da. Po meni, na velikim površinama je ekološka poljoprivreda neodrživa. Pa gdje ćete vi naći 500 ljudi koji će okopavati stotine hektara kukuruza. I tko će to platiti? Sve je to u redu dok kupujete vrećicu ekološke hrane u trgovini Bio- bio. Ali kako nahraniti čovječanstvo na ekološki način.
| < | svibanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter