AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 27.11.2011.
ŠTO DONOSI ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI ?
INFORMACIJE KOJIMA JE ZADOVOLJENA SAMO FORMA !
ŠTO DONOSI ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI. To je naziv publikacije, ali i tema o kojoj se još uvijek govori, jer s obzirom da Hrvatska u EU ulazi tek 1.7. 2013. tema će i dalje biti aktualna.
Prije desetak dana Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija pripremilo je za novinare REGLED PREGOVARAČKIH POGLAVLJA u kome su u jednoj publikaciji nalazi Pregled svih 35 poglavlja o pristupanju RH EU. U publikaciji je ono što su priređivači publikacije ocijenili važnim informacijom za korisnike po poglavljima, prema interesima populacije.
Publikaciju su priredili: Uprava za potporu procesu pristupanja RH EU, Uprava za koordinaciju prilagodbe pravnom sustavu EU i praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Ured glavnog pregovarača, Pregovaračka skupina za vođenje pregovora o pristupanju RH EU , Misija RH pri EU i pri Europskoj zajednici za atomsku energiju, Resorna ministarstva i tijela državne uprave, uključena u pristupne pregovore s EU.
Nakladnik je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske
Na šest stranica obrađeno je 11. pregovaračko poglavlje POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVITAK, koje je predmet mog interesa.
Opisani su hrvatski zahtjevi koji su prihvaćeni od strane Europske komisije, a podijeljeni su u sljedeća područja:
1. izravna plaćanja i ostale potpore u poljoprivredi
2.trgovinski mehanizmi
3.uređenje tržišta po sektorima
4. politika kvalitete
5.ruralni razvoj
IZRAVNA PLAĆANJA I OSTALE POTPORE U POLJOPRIVREDI –prema publikaciji – prenijeti ću u jednom od narednih tekstova.
2.TRGOVINSKI MEHANIZMI
( brojke i smisao prenosim u cijelosti iz publikacije, osim načelnih rečenica koje kratim i pišem novinarskim, a ne administrativnim stilom)
Zbog postojećih trendova u razmjeni sa zemljama Europske unije koji ukazuju na mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz država članica Unije nakon pristupanja RH EU, odnosno pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pregovorima osigurala pravo primjene zaštitnih mehanizama koji stoje na raspolaganju drugim državama članicama EU.U suprotnom našla bi se u neravnopravnom položaju na europskom zajedničkom tržištu. Postignuto je slijedeće:
IZVOZNE SUBVENCIJE I POSEBNE ZAŠTITNE MJERE Hrvatska je osigurala danom pristupanja u EU i ima pravo primjene svih odredaba pravne stečevine EU koje se tiču korištenja izvoznih subvencija i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih trgovinskih mjera koje stoje na raspolaganju državama članicama Unije.
ZAŠTITNE MJERE OD POVEĆANOG UNOSA PROIZVODA
Hrvatska je osigurala danom pristupanja EU pravo primjene zaštitnih mjera u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu, koji bi mogli nastupiti zbog povećanog unosa proizvoda iz drugih država članica Unije
3. UREĐENJE TRŽIŠTA PO SEKTORIMA
ŠEĆER. Hrvatska je osigurala godišnju proizvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u visini od 192.877 tona. Za prijelazno razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU, Hrvatska je osigurala nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šećera za rafinaciju u visini od 40.000 tona godišnje uz plaćanje carine od 98 eura po toni. Ta kvota odgovara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska organizacija. Hrvatska je osigurala da se kriterij za priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju sirovog šećera u slučaju Hrvatske ne primjenjuje za razdoblje koje je inače predviđeno pravnim propisima EU, već da se uzme u obzir prosječno ostvarena rafinacija u razdoblju 2007-2008.
Sve tri šećerane u Hrvatskoj proizvode šećer iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer čime osiguravaju optimalno korištenje svojih proizvodnih kapaciteta. Stoga im treba osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno dobivanja uvoznih licenci i nakon pristupanja EU.
MLIJEKO.Hrvatska je osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od 750.000 litara, te dodatnu kvotu za restrukturiranje u sektoru mljekarstva u visini od 2% nacionalne kvote, koja bi Hrvatskoj bila na raspolaganju od 1. travnja prve kvote godine nakon pristupanja EU, u mjeri u kojoj je u razdoblju 2009-2012. smanjena potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda na gospodarstvima.
Hrvatska je osigurala da joj se prilikom pristupanja EU odobri jednokratno povećanje kvote u iznosu od 2 % sukladno povećanju mliječne kvote od 1 % godišnje koje je odobreno država članicama Unije tijekom razdoblja od 5 godina zaključno s proizvodnom godinom 2013. / 2014.
MLIJEČNA MAST .Hrvatskoj je odobren referentni dio mliječne masti u mlijeku u iznosu od 4,07 % tj. od 40,7 g/ kg mlijeka.
ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI
(citiram sve do oznake - kraj citata) : Hrvatska je osigurala uvrštenje slijedećih zaštićenih oznaka izvornosti za vino u odgovarajuće pravne propise EU: 1. Dalmatinska zagora 2.Dingač 3.Hrvatsko primorje 4. Istočna kontinentalna Hrvatska 5.Hrvatska Istra 6. Moslavina 7.Plešivica 8.Hrvatsko Podunavlje 9. Pokuplje 10.Prigorje – Bilogora 11.Primorska Hrvatska
12. Sjeverna Dalmacija 13. Slavonija 14. Srednja i Južna Dalmacija 15. Zagorje – Međimurje 16. Zapadna kontinentalna Hrvatska
UVRŠTENA VINOGRADARSKA PODRUČJA. Hrvatska je osigurala uvrštavanje svojih vinogradarskih područja u odgovarajuće pravne propise EU:
_ zona B _ površine pod vinogradima u pod regijama: Moslavina, Prigorje - Bilogora, Plešivica, Pokuplje, Zagorje – Međimurje,
_ zona CI_ površina pod vinogradima u pod regijama: Hrvatsko Podunavlje i Slavonija,
_zona CII _ površine pod vinogradima u pod regijama: Hrvatska Istra, Hrvatsko primorje, Dalmatinska zagora, Sjeverna Dalmacija, Srednja i Južna Dalmacija.
UVRŠTENE TRADICIONALNE OZNAKE. Hrvatska je osigurala uvrštavanje sljedećih tradicionalnih oznaka na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa Europske unije:
- „kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom“ ili
„kvalitetno vino KZP“ ; (uz ovaj izraz može stajati „mlado vino“, „arhivsko vino“, „desertno vino“)
„vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom“ ili
„vrhunsko vino KZP“; ( uz ovaj izraz može stajati “arhivsko vino“, „desertno vino“, „kasna berba“, „izborna berba“, „izborna berba bobica“, „izborna berba prosušenih bobica“, „ledeno vino“)
Hrvatska je osigurala da se u Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa EU uključe tradicionalne oznake;
-„kvalitetno biser vino“
-„vrhunsko pjenušavo vino“
OPOLO, PLAVAC, BERMET, MLADO VINO PORTUGIZAC.
Hrvatska je osigurala da se tradicionalne oznake Opolo i Plavac uključe na Listu tradicionalnih izraza odgovarajućih pravnih propisa EU. RH je osigurala da se aromatizirano vino Bermet definira u odgovarajućem propisu EU i uključi na spomenutu listu sa svojom zemljopisnom oznakom kao „Samoborski bermet“.
U vezi s tradicionalnom oznakom Mlado vino portugizac Hrvatska je osigurala da se vina stavljena na tržište ili označena tom oznakom prije dana pristupanja EU mogu prodavati do iskorištenja zaliha.
TRADICIONALNI IZRAZI ZA VINO. Hrvatska je osigurala da se hrvatski tradicionalno korišteni izrazi za vino uključe u odgovarajuće propise EU, čime se omogućuje njihovo daljnje korištenje i nakon pristupanja Uniji, ali i osigurava njihova zaštita na razini EU.
FINANCIJSKA OMOTNICA ZA SEKTOR VINA. Hrvatska je osigurala da se za obračun financijske omotnice za vinarski sektor, predviđene za financiranje programa u vinogradarstvu, koriste podaci o proizvodnji vina u referentnom razdoblju 2005. -2007. te podatak o površini pod vinogradima u 2007. U skladu s tim u RH je odobren iznos od 10,8 milijuna eura za financijsku omotnicu za vinarski sektor. Hrvatskoj je utvrđena financijska omotnica za vinarski sektor sukladno metodologiji izračuna vinske omotnice za sve države članice EU u kojima se proizvodi vino iz grožđa vlastitih vinograda. Omotnica će se koristiti u skladu s propisima EU tj. za financiranje programa u vinarskom sektoru.
JAKA ALKOHOLANA PIĆA. Hrvatska je osigurala uvrštavanje u odgovarajuće pravne propise EU slijedeća jaka alkoholna pića: Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i Zadarski maraschino.
MARMELADA. Hrvatska je osigurala prijelazno razdoblje za stavljanje na hrvatsko tržište, u razdoblju od dana pristupanja EU pa do iskorištenja zaliha, proizvod pod nazivom „domaća marmelada“ i „ekstra domaća marmelada“. Nakon isteka prijelaznog razdoblja ( ?) marmelada će se dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je izrađena od voća citrusa. Marmelade od ostalog voća će se i dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali pod novim nazivom „džem“ i „ekstra džem“. Na tržištu EU proizvod pod nazivom „marmelada“ ima različite parametre kakvoće i proizvodi se isključivo od voća citrusa, u odnosu na proizvod koji se pod istim nazivom proizvodi u RH. U RH se proizvod pod nazivom „marmelada“ proizvodi i od drugih vrsta voća.
PEKMEZ. Hrvatska je osigurala mogućnost stavljanja na zajedničko tržište EU tradicionalni hrvatski proizvod pod imenom „pekmez“ koji do sada nije bio prisutan na tom tržištu. Budući da se takav proizvod ne proizvodi u EU i nije propisan pravnim propisima EU, u interesu potrošača je daljnja proizvodnja tog proizvoda. Trend porasta proizvodnje ( sa 297.000 kg u 1998. na 662.000 kg u 2007. godini) prepoznatljivost te visoka kvaliteta proizvoda, razlozi su zbog kojih se traži mogućnost stavljanja tog proizvoda pod nazivom „pekmez“ na hrvatsko tržište i zajedničko tržište EU.
4. POLITIKA KVALITETE
Za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji na dan pristupanja EU budu već registrirani i zaštićeni na nacionalnoj razini bilo oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili oznakom tradicionalni ugled (npr. Istarski pršut i sl.) Hrvatska je postigla da se zahtjevi za njihovu registraciju na razini Europske unije mogu predati i do 12 mjeseci od dana pristupanja. ( kraj citata)
5.RURALNI RAZVOJ
POTPORE SAMOOPSKRBNIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA I POTPORE ZA USPOSTAVU PROIZVOĐAČKIH ORGANIZACIJA.
Hrvatska je osigurala mogućnost da u prijelaznom razdoblju financira mjere potpore za pretežno samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva te za uspostavu proizvođačkih organizacija sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj do 31. 12. 2017. godine.
Hrvatska je osigurala mogućnost da se u dolazećem programskom razdoblju od 2014.-2020. godine planira za polovicu manje sredstava (?) za provedbu mjera iz ruralnog razvoja iz osi IV (LEADER mjere) od trenutačno važećeg obaveznog minimuma, a s obzirom na početak promjene LEADER pristupa u ruralnom razvoju u smislu financiranja rada lokalnih akcijskih grupa i realizacije njihovih projekata sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).
NITRATNA DIREKTIVA. Hrvatska je osigurala mogućnost da u slijedećem programskom razdoblju od 2014.-2020. sredstvima Europskog fonda za ruralni razvoj financira one projekte koji su povezani s nitratnom direktivom.
Ex-post evaluacija programa IPARD je obveza koja proizlazi iz međunarodnog ugovora, a Hrvatska je osigurala mogućost financiranja te aktivnosti sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD). Hrvatska je osigurala mogućnost da se sredstvima EAFRD
tijekom 2014., 2015., i 2016. sufinanciraju izravna plaćanja, a s obzirom na činjenicu visoke razine izravnih plaćanja u Hrvatskoj i potrebu rasterećenja državnog proračuna u prvim godinama članstva u Europskoj uniji.
Besplatni info- telefon HALO EU : 0800 622 622
| < | studeni, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter