AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 09.03.2011.
ODRŽAN SASTANAK RIBARA S MINISTROM ČOBANKOVIĆEM
MINISTAR POZITIVNO ODGOVORIO
NA ZAHTIJEVE IZ 10 TOČAKA ,
OSIM SMJENE DRŽAVNOG TAJNIKA
„Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković održao je 8.3. u Zagrebu u Ministarstvu poljoprivrede sastanak sa ribarima, a nakon tri i pol sata sastanka održao je konferenciju za novinare. Uz ministra Čobankovića pred novinarima su bili i državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić, Miro Kučić predstavnik HOK-a iz Pule te Vladan Bojić iz Splita, predsjednik ceha ribara pri HOK-u.
Ministar je rekao da je održao sastanak sa predstavnicima svih asocijacija hrvatskih ribara, udruženih u Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) Hrvatsku obrtničku komoru (HOK), Udrugu ribara Naše more, MARE CROATICUM, Istarski ribar i predstavnicima ribara Zadruga.
Ministar je zatim rekao slijedeće „Razmatrali smo i raspravljali o kompletnoj problematici ribarstva. Situacija u ribarstvu je doista slojevita, ona je izuzetno složena, teška, troškovi u ribarenju se značajno povećavaju. Ulov male plave ribe, poglavito u prošloj godini nije bio na određenom nivou, trenutna situacija sa kočarima isto tako vrlo je složena i u tom kontekstu smo dogovarali vezano i za određene mjere. Mi smo se dogovorili, vezano za isplatu poticaja, da će poticaji za treći kvartal, znači poticaji koji se isplaćuju za ulov male plave ribe i preradu ribe biti negdje oko 20. ovog mjeseca, da će tržišna kompenzacija, to se odnosi na ulov bijele ribe i ostalih morskih organizama, biti početkom četvrtog mjeseca i isto tako da će do početka četvrtog mjeseca biti obrađeni svi zahtjevi za kapitalne potpore, a ima značajan dio ribara koji su bili sudionici natječaja.
Također smo raspravljali i o povećanju transparentnosti, pa između ostaloga i zahtjevima u kojima smo se složili od objavljivanja na našim web stranicama, iznosa poticaja, što je već na stranicama Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Također smo se dogovorili da će isto tako i povlastice i registar flote biti objavljeni na našim web stranicama.
Dogovorili smo se i oko izrade strategijskog programa za ribarstvo RH kao io osnivanju Nacionalnog savjeta za ribarstvo sukladno Zakonu, uspostave i sazivanja za konac trećeg mjeseca.
Isto tako smo raspravljali o značajnom povećanju troškova u ribarstvu koje je dobrim dijelom uvjetovano i povećanjem cijene plavog dizela.
Činjenica jeste da je Vlada na jučerašnjoj sjednici u kontekstu mjera za smanjenje nafte i naftnih derivata, išla u pravcu smanjenja trošarina kod plavog dizela te se išlo u pravcu ukidanja naknade za kandur“ rekao je ministar te nastavio:
„ Mi smo razmatrajući ovu problematiku došli do zaključka da kroz mjere strukturnih potpora moramo ići u pravcu da iznađemo rješenje kako smanjiti ove troškove koji značajno opterećuju ribarstvo i tu smo se dogovorili da bi praktično od 15.3 primijenili jedan model strukturnih potpora kojim bi likvidirali dio troškova koji nastaju jednim dijelom iz cijene plavog dizela. A činjenica je da plavi dizel u ribarstvu u strukturi troškova sudjeluje sa gotovo 50%, za razliku od poljoprivrede gdje je to učešće ispod 10%, za razliku od poljoprivrede gdje cjenovno gledajući osnovni poljoprivredni proizvodi žitarice, uljarice i ostalo imaju trend rasta, tako da nije toliko izraženo. U ribarstvu je taj trošak značajno izražen i zato ćemo kroz strukturne mjere ići u pravcu da se ribarima u troškovnom dijelu kompenzira dio troškova plavog dizela.“
„Cijena plavog dizela ostaje i dalje onakva kakva je, ne znamo dokle će doći. Cijena sa naftnim derivatima nije ni malo, rekao bih laka, cijene naftnih derivata na mediteranu rastu. U najvećoj mjeri je to uvjetovano situacijom, Libijska nafta se najviše koristi za derivate.
Želio bih naglasiti također da smo obavili konzultacije s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, te smo dogovorili da će ovo ministarstvo za ribarstvo sufinancirati troškove veza za ribarske brodove tamo gdje se oni naplaćuju osim za domicilne luke.“
„ Ono što je suština, isto tako smo se dogovorili vezano za određene pod zakonske akte; dio pod zakonskih akata je u tijeku izrade i zamijeniti će postojeće pravilnike, a dio pod zakonskih akata ići će u pravcu njihovih popravljanja kroz izmjene i dopune i učiniti ćemo ih, ja bih rekao, prohodnijim i životvornijim.“
„ Morate znati da smo mi donijeli novi Zakon o ribarstvu, koji je usklađen s Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, da smo potom donosili određene pod zakonske akte, mogu kazati da su se u primjeni tih pod zakonskih akata pokazali određeni problemi kako u dijelu provođenja, tako i u dijelu primjene i da smo mi spremni skupa i na ovim iskustvima, koja su se u praksi pokazala, napraviti izmjenu i dopunu pravilnika. U svemu tome će sudjelovati ove asocijacije koje postoje u ribarstvu „ rekao je ministar Petar Čobanković.
„Isto tako ja ću otvoreno kazati, na Zahtjev udruga sam se očitovao, protiv smjene državnog tajnika, državni tajnik dobro obavlja svoj posao“ – istakao je Čobanković.
_Na traženje novinarke da iznese SVOJE viđenje, gospodin Miro Kučić predstavnik Hrvatske gospodarske komore iz Pule rekao je slijedeće:
„Sastanak je sazvan od strane ministra zbog velikog vala nezadovoljstva koji se u zadnje vrijeme zakotrljao Jadranom.Nakon 40 godina iskustva u ribarstvu mogu reći da se ne sjećam takva nezadovoljstva.Ono je izazvano nizom događaja, od krize, guranja stvari pod tapet dugi niz godina još od vremena Jugoslavije, pa onda situacijom u moru. Najveći problem je to što mi na Jadranu,a pogotovo u dijelu ulova ovih dviju važnih vrsta riba od koji se sastoji 90% hrvatskog ribarstva, a to je demercalni i pelagijski ulov, imamo strašno veliki izdatak, naša država je strašno skupa, naši imputi od nafte do svega ostalog su veliki, nemamo nikakvih beneficija u dijelu PDV-a kao susjedna Italija, koja je osnovni konkurent. Oni nemaju PDV-a na nabavu ribarskih alata, nafte i 10 % im je PDV na tržištu ribe. Kada na to dodate situaciju da smo mi gospodarstvo koje ima negdje oko milijardu i 600 milijuna kuna bruto godišnjeg prometa, od toga je 70% izvozno, a uz konstataciju koju smo stalno iz Hrvatske gospodarske komore ponavljali još od vremena prvog guvernera Čičinšajna pa do današnjeg Rohatinskog da je krivo vođena makro ekonomska politika u dijelu vođenja monetarnog kursa kune, mi smo gospodarstvo koje je kroz taj tečaj kune i kroz nepravovremeno ugrađivanje troškova u njega praktički upropašteno. A grana smo od nacionalnog značaja iz razloga što smo pretežiti izvoznik, jer kada kažete da se izveze ribe u vrijednosti 200 milijuna dolara onda nitko o tome u Vladi ne raspravlja, ali kada jedno brodogradilište ( govorim o odnosu rasprava s pozicije količine novca) isto toliko ostvari, onda se to cijelo vrijeme govori. Treći je problem, može netko reći da upadamo u mrtvo tijelo, međutim mi smo se 20 godina borili za gospodarski pojas, proglašen je ZERP, pa je nakon tog proglašenja ZERP-a, koji je sam po sebi polovično rješenje izvršena derogacija u Saboru za zemlje EU, (mi se strašno bojimo bosanske i crnogorske flote) i od tog momenta neki taj problem nazivaju MAJKOM SVIH PROBLEMA. Ne bih to uzdizao u neke velike visine, ali morate biti svjesni da je to 23.000 km kvadratnih, da je u tih 23.000 kilometara kvadratnih defakto epikontinentalna crta, da netko brani nekakav suverenitet i kroz gospodarenje i kroz ulov te ribe i kroz stalno boravljenje na tom moru“- rekao je Miro Kučić.
O poglavlju 13 Ribarstvo Kučić je rekao „ Mi smatramo da poglavlje 13 nije slučajno predzadnje poglavlje uz pravosuđe i ona dva koja su tehničke naravi i da bi to poglavlje moglo zagorčati svima onima koji pregovaraju o EU, ukoliko ne bude na vrijeme zatvoreno. Zato je bilo potrebno da danas, da ovaj sastanak na vrijeme i u miru završi i da se postigne dogovor kako ne bi došlo do pobune. Ja vam tvrdim da hrvatski ribari sa 1000 brodova mogu napraviti nesagledivu štetu ako bi krenuli. Mi ne prijetimo, niti to tražimo, korektni smo ljudi, znamo što bi to značilo za turizam Hrvatske, možda bi to bio gubitak od dvije tri, milijarde dolara. Međutim jedna je činjenica da je ribarska grana zapostavljena u kontinuitetu punih 50 godina i da jedanput treba o njoj početi voditi računa na jedan drugačiji način. Nama je jedan kvadratni metar mora ravan jednom kvadratnom metru zemlje kod Iloka ili negdje drugdje. Nama je to život. I drugo: zamislite kako bi se osjećali ljudi koji uzgajaju pšenicu, kukuruz, žito, ne znam već što sve, u ravnoj Slavoniji da im svaki dan sa strane Mađarske prođe 50-ak traktora, da im požanje ono što su cijelu godine s mukom stvarali, odnese u Budimpeštu i proda na burzi. Mi tu situaciju imamo svakodnevno na hrvatskom Jadranu. Ulaze, odnose, kradu, kao što su krali godinama“ – rekao u vidu ilustracije Miro Kučić.
Na novinarsko pitanje, „Što ste postigli s današnjim dogovorom“ gospodin Miro Kučić je odgovorio „Postavili smo 10 točaka, jučer smo imali sastanak Udruga, Zadruga HGK, HOK-a, u kojem su ljudi koji su bili naznačeni kao relevantni, napisali tih 10 točaka, a ministar je na njih odgovorio pozitivno ili skoro 90% pozitivno. Udruge su svoje Zahtjeve ministru dostavile prije mjesec dana. Ti su Zahtjevi ukomponirani u Zahtjeve koje smo i jučer postavili, osim o smjeni državnog tajnika koji u HOK-u nije ni donesen niti je jučer odlučen. Ono što je s ministrom dogovoreno, sve ima rokove, najviše do kraja ovog mjeseca. Na ministru je da ostvari što je obećao“ rekao je Kučić te dodao „ Ja sam samo rekao, - ono što seljaci mogu napraviti je „šala mala“ - prema onome što mogu ribari napraviti. A ja ne prijetim nego samo konstatiram na temelju dugogodišnjeg iskustva“ – završio je gospodin Miro Kučić predstavnik Hrvatske gospodarske komore.
| < | ožujak, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter