AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 16.10.2010.
BANKE MORAJU SHVATITI PROBLEM
U CENTRU ZA TRAVNJAŠTVO RASPRAVA O PROBLEMIMA U MLJEKARSKOM SEKTORU TE O POTREBI HITNOG REPROGRAMIRANJA KREDITA
U okviru škole praktične nastave, Hrvatska mljekarska udruga organizirala je 14. listopada u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Sljemenu, predavanja i raspravu na dvije teme: Mogućnost financiranja i kreditiranja u mliječnom sektoru iz sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HABOR) o kojoj je govorila Marina Jurašin i Pomoć pri financijskom poslovanju na farmama mliječnog sektora - Cash Pooling objedinjeno vođenje računa i ostalih oblika financiranja o kojima je govorio Nediljko Rojnica iz Privredne banke Zagreb( o toj ću temi pisati u slijedećem tekstu).
Predavanju je prisustvovalo šezdesetak proizvođača mlijeka vlasnika većih i manjih farmi muznih krava, osoba iz mljekarske industrije Dukat, Meggle, zatim iz Hrvatske poljoprivredne Agencije, HZPSS. Bio je tu i predstavnik mljekara Osječko baranjske županije Ivica Miketek i predstavnik mljekara sjeverozapadne Hrvatske Igor Rešetar, ali i Zdenko Močnik iz Duge Rese koji se svim svojim snagama bori za opstanak svoje farme od 20 muznih krava.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak osnovana je 1992. godine, a osnivač i vlasnik je Republika Hrvatska. Osnovne aktivnosti banke su financiranje razvoja govedarstva, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, financiranje infrastrukturnih projekata, financiranje izvoza, osiguranje izvoznih poslova. U srpnju 2004. usvojen je program za govedarstvo koji se provodio u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, HZPSS - om, HAMAG-om , Županijskim i središnjim stručnim povjerenstvom.
HABOR sudjeluje u kreditiranju projekata onih koji kandidiraju za IPARD program za Mjeru 101 i 103 , financira ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU (mjera 101) u što ulazi i sektor mljekarstva i govedarstva i mesa. Kredit je namijenjen za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje građevinskih objekata, staklenika, plastenika, mehanizacije, te specijalnih vozila za prijevoz mlijeka i gnojiva.
HABOR je bio nosioc Operativnog programa govedarstva kroz koji je odobren 231 kredit u ukupnom iznosu od 481, 2 milijuna kuna za nove farme, s kamatom od 2-4%, koje su ukupnog kapaciteta 12.445 stajnih mjesta.
Prema riječima Marine Jurašin uredno vraća kredit tek 15-20% poljoprivrednika, ali od 231, više ih je još uvijek u počeku. Uredno vraćaju kredit oni koji su u proizvodnji mlijeka imali dugogodišnju tradiciju.No potkraj 2009. obustavljen je Operativni program i podizanje farmi po tom programu, jer niska cijena mlijeka stvorila je ozbiljne dubioze proizvođačima mlijeka oko mogućnosti vraćanja kredita .
Milijunski krediti koji za podignute nove farme sada iznose mjesečno nekoliko desetaka tisuća kuna težak su teret mljekarima i mnogi od njuh su ,kako je to rekao Ivica Miketek, na koljenima. Nije bio iznesen podatak koliko je hrvatskih mljekara zatražilo kredite u komercijalnim bankama, najviše u Reiffeisen banci, Zagrebačkoj kod kojih je kamata 6-10 % godišnje. Ali problemi su ozbiljni, mljekari osim što su u dugovima, rasprodaju svoja stada, banke plijene imovinu nesolventnih, proizvodnja mlijeka na razini Hrvatske pada, a riješenja u povoljnim reprogramima kredita, koja bi odgovarala poljoprivrednicima mljekarima - ZA SADA NEMA.
GDJE SU RIJEŠENJA
Među prisutnima bio je i direktor za kooperaciju u koncernu Agrokor
ing. Stjepan Ban. Pitam njega :
Ing. Stjepan Ban
¬_ Gdje vi vidite rješenje s obzirom na neprilike u kojima su se našao dio hrvatskih proizvođača mlijeka?
Ing Stjepan Ban odgovara:
Budući da je sada jasno, da ćemo sigurno ukupno izgubiti, točnije manje isporučiti, 40 milijuna litara mlijeka ove godine, u odnosu na 2009. godinu, što je strašno mnogo, taj trend opadanja proizvodnje mlijeka će se nastaviti i iduće godine.Sve što se produljuje ozbiljan razgovor, je sve teže i sve više će nestajati tih proizvođača mlijeka. Prvo najprije nestaju ovi mali proizvođači ( imaju nekoliko krava) zbog niske cijene mlijeka, a ona je niska zbog mlijeka koje je u drugoj klasi, a većina je takvih malih proizvođača u drugoj klasi. I prema novom Pravilniku oni neće moći, nakon određenog vremena, isporučivati mlijeko druge klase. I to je onaj mač koji stoji. Tih, takvih, 15% malih proizvođača moglo bi se u prvih četiri mjeseca iduće godine dogoditi da nestanu iz proizvodnje mlijeka. Ali ovi veći proizvođači mlijeka koji imaju po više desetaka mliječnih krava, koji su uzeli kreditne linije od poslovnih banaka, gdje je kamata bila 8 i više posto, oni su suda u takvim problemima da su počeli smanjivati hranu kravama, reducirati, i automatski je uslijedila manja proizvodnja mlijeka. Dogodilo se to zbog kašnjenja poticaja i kapitalnih ulaganja u proteklu godinu dana i proizvođači su došli u fazu da nemaju obrtnih sredstava. Neki su mljekari kravama potpuno obustavili smjesu, krave imaju lošu voluminoznu hranu, one su došle u ketozu, i krave polako sada nestaju, rasprodaju ih.
_ I što sada?
Proizvođače mlijeka spasiti jedino može reprogram kredita, ali ne ovako kako ga zamišljaju poslovne banke i HABOR. Ozbiljan reprogram ne može biti ispod 15 godina otplate, to su ovi stari krediti, s tim da im se dade još barem godinu dana greis period na ne otplaćuju glavnicu . Ako to banke shvate tada ima šanse da se naš mliječni sektor izvuče, da se ne nastavi njegovo propadanje.Ako se to ne napravi u prvih šest mjeseci naredne godine, hrvatska proizvodnja će sigurno izgubiti količinu od još 40 milijuna litara mlijeka.
_Bi li bi u reprogramu kredita poljoprivrednici ponovo mogli dobiti novac?
Bilo bi dobro kada bi mogli dobiti novac, prvenstveno vezano za nabavke junica. Zašto junica? Zato što zbog lošeg menađmenta farmi i niz drugih stvari poljoprivrednici mljekari nisu osigurali dovoljno vlastitog podmlatka da izvrše remont svog stada. I oni sada sve manje mlijeka doje i isporučuju, a novog stada nemaju. Da bi mogli napraviti remont stada, ne moraju uvesti junice, ako na hrvatskom tržištu ima kvalitetnih dobrih junica. Ali sajam u Gudovcu je pokazao da kvalitetnih domaćih junica nema. Prema tome mi ne možemo izbjeći a da ne uvozimo junice. A da bi se junice mogle uvesti treba novac. Znači i HABOR i poslovne banke moraju odobriti kredite za nabavku junica, pod uvjetima da NE TRAŽE megalomanske garancije. Znači tu je prva garancija osiguranje. Zatim kamata ne bi trebala ići iznad 7,5%, ali kada bi to HABOR odobravao neka onda HABOR dade kreditnu liniju od 2-4%, pa neka bude Osiguranje veće tako da ima i banka i proizvođač 100 % garanciju. Ako krava ugine Osiguravajuće društvo će platiti i banka će naplatiti svoja potraživanja. Prema tome tu rizika nema. Ali nažalost u poslovnim bankama i na mnogim nivoima koji odlučuju o tim stvarima premalo je ljudi koji poznaju tu problematiku do kraja i zato nam se događaju ovakve stvari.
TEST ZA FARMERE KOJI ŽELE INVESTICIJE
Mr. Srećko Ladišić načelnik odjela za stočarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu u Koprivničko križevačkoj županiji govorio je slijedeće:
Mr. Srećko Ladišić, Zdenko Močnik i Igor Rešetar u diskusiji
„ Sve investicije u proizvodnji mlijeka preko HABORA i Opretivnih programa trebalo bi da Ministarstvo poljoprivrede, dodijeli državnu zemlju svim farmama kojima je to potrebno. Jer državna zemlja se raspoređuje po lokalnoj Upravi i onda ljudi koji su ušli u investiciju državnoga programa ne mogu dobiti državnu zemlju. Kako razdijeliti državnu zemlju? Svi proizvođači koji imaju potrebu za zemljom trebalo bi napraviti po mome ovako ; vlastita zemlja + državni zakup+ selski zakup = 50 ha. To može biti 10, 15, 20, 25,30,35 ha do 50 ha. Iznad 50 ha treba kupiti zemlju. Ne može nitko dobiti više od ukupno 50 ha državne zemlje bez adekvatne veličine gospodarstva. Tko ima više od 50 ha je gazda i u Francuskoj i u Kanadi ili u Njamčkoj. Ako je farma sa 100 krava i više opterećena kreditom iz državnoga programa, onda mora dobiti više zemlje, onoliko koliko mu je potrebno. To treba riješiti! Ja se sjećam Ilije Balentovića. On je napravio štalu sa 100 krava, a državnu zemlju do njegove farme su dobili ljudi koji nemaju ni krave, čak ni traktor.
„Zatim“ dalje je govorio Ladišić „ agencija koja preuzima IPARD, i koja za to uzima novac, treba biti odgovorna da investicija bude provedena točno kako je propisano. Ladišić je to rekao u kontekstu jednog primjera koji je završio negativno. Srećko Ladišić je skrenuo pozornost na to da su krediti od komercijalnih banaka vezani na deviznu klauzulu te upitao „ što će biti ako dođe do devalvacije“. Ladišić je dalje upitao „što znači blokirani račun“ ? Zatim je konstatirao „ne može se blokirati račun od proizvodnoga pogona, ako se ne izdvajaju sredstva za tekuću proizvodnju, i minimalni osobni dohodak“. Nazočni u dvorani su potvrdili da se tako ne tretira blokirani račun, već da je kod blokade računa sve blokirano.
„Reprogram kredita može biti na manju kamatu i veći broj godina“ rekao je dalje Ladišić „ ako banka razmišlja dugoročno da izvuče glavnicu koju je investirala. Ako banka dade reprogram kredita sa većom kamatom definitivno je proizvodnja na koljenima“. Ladišić je podsjetio, rekavši, „svi znamo koliko je radnih mjesta ugašeno i koliko je tvornica prazno i ugašeno, ja bi sada ovdje želio pomoći ako mogu svojim iskustvom i saznanjima“. Upitao je potom „ Što znači obnova stada“ te je nastavio :“Mi obnavljamo stada već 50 godina uvozeći junice iz zapadno Europskih zemalja. Ljudi sa kojima ja radim obnavljaju stada od krava njihove ženske teladi. I ako kupi pet ili 10 junica, te ne idu u obnovu stada već idu u proširenje stada. Tko ne zna kako se obnavlja stado, neka se javi posavjetovati ćemo ga, ali i odvesti kod onih koji to znaju raditi na svojim farmama“.
Ladišić je predložio i ovo :“ svi koji će ponovo ući u investicije trebali bi proći testiranje po pitanju organizacije, tehnologije, knjigovodstva i ekonomije. Ako to položi može dobiti investiciju“. Ladišić je u tom kontekstu spomenuo farmu u Vukovarsko srijemskoj županiji na kojoj je 60 krava oko 3,5 milijuna HABOR-ova kredita, u sredini sedmog mjeseca farmer nije imao ni jedne rolo bale, niti kilograma spremljene silaže, a na gospodarstvu su vlasnik, sin, kćer i zet, svi mladi ljudi“, rekao je Ladišić.
| < | listopad, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Prosinac 2025 (25)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter