Jedna od prednosti rada u obiteljskom poduzeću je što ne moraš objašnjavati mužu-direktoru zašto ne možeš doći na posao. Ovisno o prilikama, najčešće moj dragi ostaje doma uz bolesno dijete (jer, ako me nema u radnji, sigurno taj dan neću ništa zaraditi). Jučer popodne je mlađa Potočnica dobila temperaturu, te smo noć provele nas dvije u velikom krevetu. Nismo se nešto naspavale, a ni tajo – svako malo je dolazio k nama u sobu i provjeravao toplinu dječjeg čela. S prvim cvrkutom ptica, u praskozorje, bolesnicu je potjeralo na povraćanje. Na sreću, temperatura nije bila previsoka pa su tajo i curka otišli do vampira

. Otišli su ovaj put malo kasnije, kad je gužva već smanjena i brzo su bili gotovi.
Postoje načini i lijekovi za snižavanje temperature. Ali postupci za utjehu djeteta daleko su raznovrsniji, teži i suptilniji. Naime, danas se održavao Klokan bez granica, ono međunarodno matematičko natjecanje. Starija je sudjelovala. Mlađa je bol bolovala. I ronila klokanske suze. Silom je htjela na natjecanje. Dogovarale smo taktiku – Klokan se održava u pol 1, pa ako i u 11 i pol 12 bude imala temperaturu nižu od 37, otpratit ću je u školu da rješava zadatke. Dijete zakurilo u 11 h. Rasplakalo se. Suza suzu stiže.

Jedva sam je umirila. Tako je i njena sestra jedne godine propustila Klokana upravo zbog temperature. Ona to nije toliko k srcu primila. Ova je. "To je moj prvi Klokan u životu, a ja sam bolesna!" Ha, što se tu može?! Grliti

, ljubiti, tješiti, skuhati fiiinu domaću juhicu koja liječi sve bolesti i suze. I za glavno jelo pripremiti omiljeni kineski ručak

, umiliti se djetetu na sve načine...
Sutra je gotov nalaz krvi, sa sličicom sinusa i analizom krvce otići ćemo teti doktorici i čuti što nam je dalje činiti.
Miševi popiševi se privikavaju na novi dom. Nismo sasvim sigurni da, maleni kakvi jesu, ne mogu proći kroz rešetke kaveza pa smo odlučili par dana proučavati njihovo ponašanje u sigurnosti kade. Suhe kade... Bijela je Biba a crna Lili. Ako su žemskice.