Plastično je fantastično

utorak, 23.02.2016.

Antidržavni ministri

Više sam puta pisao na ovom blogu o blago rečeno čudnim odlukama naših ministara. Odluke koje svakom iole pametnome izazivaju sumnju u domoljubnost naših ministara.

Više puta su uvaženi suradnici ovoga bloga prof.emeritus Igor Čatić, dr.sc. Viktor Simončič i urednik web portala ZG-Magazin Boris Jagačić u svojim člancima upravo na tom portalu ZG-Magazin pisali vrlo argumentirano o najblaže rečeno upitnim odlukama naših ministara. Samo ću podsjetiti čitatelje na tri recentna članka:


Prvi članak je profesora emeritusa Igora Čatića:
Prijedlog premijeru:
Ukinite poticaje za kupovinu e-automobila!



U članku profesor Čatić vrlo logično iznosi apsurdnost sustava obilatog poticaja na električne automobile - jer ti automobili "voze na ugljen". Kako? Jednostavno. U Hrvatskoj se struje sve manje proizvodi iz obnovljivih izvora, a sve više uvozi i to one iz Njemačke i proizvedene iz ugljena. Profesor ukazuje na upitnost tvrdnje da je ugljikov otisak električnih automobila manji od otiska ovih naše današnjih uobičajenih metalnih ljubimaca.



Drugi članak je dr.sc. Viktora Simončiča
Kako s 800 kuna uništiti »Končar«


U članku dr. Simončič upozorava na odluku ministarstva da se s 800 kuna na A+++ kućanske uređaje stimulira kupnja uređaja koji se ne proizvode u Hrvatskoj, a time uništava domaće tržište hrvatskom Končaru. Usput, upitne ekološke i energijske dobiti.







I na kraju članak Borisa Jagačića, urednika ZG-Magazina
Volimo Hrvatsku, a ne volimo hrvatsko


U članku je urednik Jagačić povezao više jasnih pokazatelja kako naši ministri i naša vlada i mediji ne podržavaju domaće, odnosno Hrvatsko. Niti potiču, niti kupuju, niti koriste. A mogli bi. Morali bi!









A ja ću dodati - jesu li se naši ministri, kad su odlučivali o vrlo lijepim subvencijama za kupovinu električnih automobila sjetili na primjer (kad već ne misle o zaštiti okoliša) propisati i uvjetovati da će subvenciju dobiti samo oni električni automobili koji imaju ugrađene plastične dijelove koje proizvode naši, hrvatski plastičari? Ili kad za državne i protokolarne potrebe kupuju skupe limuzine da uvjetuju proizvođačima da će Hrvatska kupiti i uvesti samo one limuzine koje imaju ugrađene hrvatske plastične dijelove? Naravno da nisu.

Jesu li naši ministri bili državotvorno-domoljubni ili su njihove odluke i propisi antidržavni? Ili naši ministri misle da su naši hrvatski plastičari toliko uspješni, kako sam predstavio u jučerašnjem postu "Posao stoljeća", pa im ne treba nikakvih poticaja.

Dovoljno je da oni imaju poticaja, zar ne?



- 20:06 - Komentari (2) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.02.2016.

Posao života

Naši plastičari: AD Plastik



Napravili veliki zaokret prema luksuzu, počinju proizvoditi dijelove za Maserati Levante. Početkom veljače AD Plastik je potpisao ugovor i za sljedeće novo Fordovo vozilo B klase, EcoSport



AD Plastik dobio je novi posao proizvodnje dijelova za novi proizvod u Maseratijevoj proizvodnoj liniji, i to za luksuzni Maseratijev model Levante. Model Levante, kako doznajemo, početkom ožujka bit će prikazan na sajmu automobila u Genevi. Time Maserati ulazi na konkurentno, ali unosno tržište luksuznih SUV-ova, a AD Plastik je prvi put razvojni partner za neki luksuzni model automobila jer je dosad uglavnom proizvodio dijelove za vozila srednje klase. Pored ovog posla početkom veljače AD Plastik je potpisao ugovor za sljedeće novo Fordovo vozilo B klase, EcoSport. EcoSport je pored Fieste, Mondea, Galaxyja, S-Maxa i Vignale šesti model Forda u portfelju AD Plastika.

“Ovi novi projekti za nas ne znače samo porast realizacije, odnosno porast prihoda. Suradnja s Maseratijem otvara jedno novo područje u poslovanju AD Plastika. Osim što je ovo naš prvi zajednički razvojni projekt, Levante spada u kategoriju luksuznih vozila, mi u toj kategoriji dosad nismo često imali prilike surađivati. Ovo je dokaz da imamo znanje, kapacitete i potrebnu kvalitetu kako bismo odgovorili potrebama najzahtjevnijih kupaca i modela na automobilskom tržištu. U prilog tome govori i činjenica da smo ugovorili proizvodnju za novi Ford EcoSport koji će se proizvoditi u Rumunjskoj. Tamo postoji niz konkurentskih tvornica u okruženju, ali smo uspjeli odgovoriti zahtjevima kupca i time izbaciti konkurenciju iz igre”, ističe Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Rast 800 posto

AD Plastik Grupa u 2015. godini ostvarila je porast ukupnih poslovnih prihoda za 15 posto te rast prihoda od prodaje za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihod je premašio milijardu kuna te je ostvaren rast dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 121 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit Grupe, pak, za 2015. godinu iznosi 44,3 milijuna kuna, što je povećanje od 800 posto u odnosu na 2014. godinu. Matično društvo u Hrvatskoj ostvarilo je prihod od prodaje u iznosu od 753,8 milijuna kuna, što je rast od 26 posto u odnosu na 2014. godinu.

“U prošloj godini napravili smo značajan zaokret u poslovanju AD Plastika. Ostvareni rezultati potvrda su ispravnosti smjera kojim smo krenuli. Unatoč složenoj i zahtjevnoj situaciji u Rusiji, uspjeli smo povećati poslovne prihode AD Plastik Grupe za 15 posto je u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Naš glavni cilj za 2016. godinu daljnji je rast prihoda od prodaje, povećanje EBITDA marže na 12 posto i nastavak smanjenja kreditnih obveza prema planu poslovanja. U svrhu poboljšanja profitabilnosti i ostvarivanja planiranih poslovnih rezultata za 2016. godinu, naši ključni ciljevi su rast na postojećim tržištima, unapređenje efikasnosti i jačanje financijske stabilnosti, otvaranje novih poslovnih tržišta te povećanje vrijednosti dionice”, izjavio je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Pad u Rusiji

Na tržištima Europske unije i Srbije u protekloj godini ostvaren je rast prihoda od 37,8 posto u odnosu na 2014. godinu. Rezultat je to daljnjeg porasta iskoristivosti proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj i Srbiji. Osim projekta Edison, za popunjenost kapaciteta zaslužni su i projekti vezani za kupce PSA i Ford.

Iako rusko tržište automobila i dalje bilježi značajan pad, smanjenje prihoda od prodaje u Rusiji nije značajno utjecalo na kretanje planiranih prihoda AD Plastik Grupe. Tvornice u Rusiji počele su proizvodnju novih projekata, i to Renault Duster faza 2, novi Qashqai i Lada Vesta u protekloj godini, a i nominirane su za nove poslove Forda. AD Plastik Grupa na ruskom tržištu zabilježila je pad prihoda od 21,8 posto, što je znatno manje od ukupnog pada prodaje na ruskom automobilskom tržištu od 35,7 posto.



Izvor:
Jutarnji list:
Posao života za solinsku tvornicu


- 20:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 16.02.2016.

Plastični pločnici koji čuvaju stabla

Piše:
Boris Jagačić,
glavni urednik portala ZG-Magazin




Velika stabla su i velika vrijednost jednog grada. Ona pružaju lijepo zelenilo, za vrućih ljetnih dana pružaju hlad, pomažu u smanjenju onečišćenja te osim što podižu vrijednost nekretnina na mjestima gdje su posađena, pokazalo se da pozitivno utječu i na mentalno zdravlje.

Zagreb je dugo bio na glasu kao grad zelenila i parkova, no u novije vrijeme, u vrijeme žurbane urbanizacije grada sve se manje vodi računa o zelenilu i stablima koja su ukras našega grada. U centru, njihovi korijeni podižu asfalt na šetnicama na Zrinjevcu ili kamene obloge na »zelenom valu«, ali i drugim lokacijama u centru što osim materijalnih šteta na gradskih površinama, može dovesti i do oštećivanja korijena stabala i njihovog propadanja. Uz to, korijenje predstavlja potencijalnu zamku za pješake i automobile.


Šetalište na Zrinjevcu noću



U takvim slučajevima gradske službe obično posegnu za staromodnim rješenjem – motornim pilama, a zagrebački Zrinjevac nije u tome europski izuzetak. No što bi bio pravi ekološki savjestan pristup zajednice prema zrelim stablima?

U gradu Logan u američkoj državi Utah potražili su druga rješenja ne bi li izbjegli motorne pile te su na nekim mjestima oko gradskih stabala cementne ploče zamijenili pločama izrađenim od 100 posto recikliranog polietilena niske gustoće. Ploče nazvane Terrewalks dimenzija 24 x 30 inča (61 x 76 cm) koštaju preračunato oko 340 kuna po komad, a mogu se lako ukloniti za potrebe orezivanja korijenja drveća te se zatim mogu jednostavno vratiti nazad na mjesto.

Spašavaju stabla i čuvaju okoliš

Prema informacijama koje prenosi Plastic News, osim što se korištenjem Terrewalks ploča do sada spasilo već najmanje 200 stabala u gradovima Kanade i SAD-a, takve su ploče izrađene od polietilena niske gustoće (LDPE) najnižeg razreda koji je napravljen od plastičnog otpada, čime se rješava još jedan ekološki problem.

Terrewalks ploče prodaje tvrtka Terrecon Inc., sa sjedištem u Kaliforniji. Tvrtku je osnovala Lindsay Smith koja je na ovakvu je poslovnu ideju došla 2001. godine nakon što je u svom susjedstvu zapazila 26 stabala fikusa označenih za uklanjanje crvenim slovima »X«. Njezina tvrtka počela je s proizvodnjom gume za fleksibilne nogostupe, ali je 2007. u proizvodni program dodana i reciklirana plastika.

Sirovine kao što je plastična folija iskorištena za omotavanje bala sijena u poljoprivredi pretvaraju se u Terrewalk pločice kroz proces termo-kinetičke tehnologije koja, za razliku od injekcijskog prešanja i istiskivanja kalupa, ne zahtijeva da plastika bude čista, sortirana ni granulirana.

Zahvaljujući takvom procesu plastični produkt je grub i raznolik te zbog toga Terrewalks ploče izgledaju kao da su načinjene od betona.

Logan, sveučilišni grad u saveznoj državi Utah već 28 godina osvaja američku nagradu Tree City koja se dodjeljuje gradovima za sadnju i brigu o drveću pa kada se neki div topole i vrbe nagne, netko se od građana u 12 stambenih područja uznemiri.

No kako je javna sigurnost na prvom mjestu, a grad je prilično prometan, drva bi obično izvukla »deblji kraj«, kaže Megan Dettenmaier, edukatorica za pošumljavanje pri Državnom sveučilištu Utah.

Ona i njezin kolega čuli su za plastične nogostupe koji se koristi ne bi li se sačuvala problematična stabla te je odlučila porazgovarati o tome s lokalnim dužnosnicima Aljaske i Wisconsina. Nakon što je dobila pozitivne ocjene zatražila je i dobila državnu potporu od 8.000 dolara kako bi se Terrewalks ploče isprobale u Loganu. Grad je nadopunio potporu s 10.000 dolara i ustupio radnu snagu za postavljanje ploča.

»Drveće u Loganu će biti pošteđeno, a pojavi li se negdje problem, ploče se mogu podignuti, problematično korijenje orezati, a iste se ploče mogu vratiti na mjesto«, objašnjava Dettenmaier. Prema njezinim riječima radi se o jedinstvenom proizvodu koji smanjuje otpad, pomaže gradovima u očuvanju zrelih stabala i stvara sigurne i prohodne nogostupe na kojima ne vreba korijenje na koje se netko može spotaknuti. A ne manje važno je i da radovi mogu biti gotovi u jednom danu.

Različite namjene

Ipak, plastični pločnici su u startu skuplji od betona, no kod klasičnih nogostupa postoje visoki troškovi sanacije gdje je došlo do njihova odizanja te uklanjanja starog i sađenja novog stabla, napominje Dettenmaier i dodaje kako se tu radi o ciklusima koji se u budućnosti ponavljaju kada to novo drvce također postane problem.


Sadnja stabala na Bundeku (Foto: Zrinjevac)



Terrewalk nogostupi s jamstvom od 20 godina postavljeni su u Loganu prošlog ljeta i sada se pati kako će se držati na visokim ljetnim temperaturama, za oštrih zima i prilkom korištenja različitih metoda za uklanjanje snijega. Utjecaj vremenskih uvjeta je tu još najveća nepoznanica.

I dok su plastične ploče trenutno u fazi testiranja u Loganu, Lindsay Smith tvrdi kako je riječ o iskušanom proizvodu koji se odlikuje dugotrajnošću te je »gotovo neuništiv« čak i ako su potpuno smrznute. Uz to, navodi ona, ploče dobivaju sve veću popularnost u trgovačkim, korporativnim i sveučilišnim krugovima. Plastične ploče mogu izgledom kopirati granit, mramor i kamen, imaju i protukliznu površinu pa je na njima sigurnije i udobnije hodati ili trčati – (ili padati).

Stoga u Terreconu najavljuju i da će ih se ubuduće primjenjivati i za podloge sportskih terena, gdje će biti postavljene na posebnim jastučićima.

Ploče su pogodne i za zelenu gradnju jer su izrađene od recikliranog materijala i pokazale su se dobrima na sunčevom svjetlu. Za razliku od cementa i asfalta ne šire vrućinu, a polimerni kanali mogu imati ulogu u odvodnji oborinske vode. S donje strane Terrewalks ploče imaju kanale koji služe kao rezervoari što omogućava da oborinske vode postepeno natapaju tlo nad kojima se ploče nalaze.



Izvor:
ZG-Magazin:
Plastični pločnici koji čuvaju stabla


- 22:16 - Komentari (11) - Isprintaj - #

subota, 06.02.2016.

Zar samo Hrvati zaobilaze zakone?

Skloni smo vjerovati da mi Hrvati imamo odlične zakone, ali da smo ih skloni zaobilaziti. Onako, lagano, neprimjetno. Također smo skloni misliti da Zapadna Europa i Nijemci, Englezi, Skandinavci, kad se donese neki zakon ili uredba najprije promišljaju kako ispuniti zahtjeve, pa ako je nešto apsurdno, onda kreću u proceduru izmjene zakona, ali, uvijek po zakonu.

Ali, izgleda da ta naša vjerovanja baš i nisu točna. Ne mislim da griješimo vezano uz nas Hrvate, ali izgleda da griješimo za ove zapadnoeuropljane.


Da je to tako, ukazuje nam vrlo ilustrativan primjer proizvođača i distributera papirnih vrećica u Engleskoj, koji je doslovno primijenio odredbe i lagano zaobišao Uredbu o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica, a kojom je u listopadu uveden dodatni namet potrošačima u Engleskoj od 5 penija (oko 20 lipa). Tom uredbom, Engleska se zadnja priključila ostalim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva (Škotskoj, Welsu i Sjevernoj Irskoj) u kojima je već ranije uveden namet na tanke plastične vrećice.

No, engleski proizvođač i distributer papirne galanterije "The Card Factory" u svoj distribucijski program uveo je "prilagođene" tanke jednokratne plastične vrećice na koje se ne naplaćuje propisani namet. Jer te vrećice u stvari, čitajući uredbu, nisu vrećice. Uredba definira da je jednokratna plastična vrećica tanka vrećica s ručkama.

Čemu plaćati, još i k tome trošiti vrijeme i energiju kad i ove vrećice bez ručki mogu zadovoljiti tražene potrebe.



Što želim ovime ukazati - glupavi i apsurdni zakoni, nepotrebne uredbe zasnovane na lažnim argumentima, koje ljudima bezrazložno otežavaju život, a ujedno varajući ih i praveći od njih budale, zasigurno će naići na otpor, izbjegavanje, nepoštivanje ili na snalaženje - svugdje u svijetu, a ne samo kod nas.



Izvor:
Plastics Today:
This is nota a plastic bag


- 12:47 - Komentari (7) - Isprintaj - #

petak, 05.02.2016.

Čak ni stečaj se provesti ne može

Naši (bivši) plastičari: DINA


Odgođena odluka o obustavi stečaja Dina Petrokemije


Skupština vjerovnika Dina Petrokemije u srijedu je na Trgovačkom sudu u Rijeci odlučila da se odluka o obustavi i zaključenju stečajnog postupka odgodi za tri mjeseca, jer postoji mogućnost da se novac za vođenje stečaja ipak osigura, izjavila je nakon skupštine stečajna upraviteljica Marija Ružić.


Foto: Diana Sokolić

Stečajna upraviteljica predložila je obustavu i zaključenje stečajnog postupka, jer nema novca za pokriće troškova stečaja i zbrinjavanje opasnog otpada iz Dininih pogona. Kazala je da je odluka o obustavi stečaja danas skinuta s dnevnog reda, jer je izgledno da će se novac za stečaj ipak osigurati.

Skupština vjerovnika usvojila je izvješće stečajne upraviteljice, koja je naglasila da problemi u Dini nisu riješeni, da nema novca za stečajni postupak kao ni za zbrinjavanje opasnog otpada, koji se procjenjuje na 11 milijuna kuna. Radi sigurnosti i čuvanja pogona, sud je odobrio da ona i u veljači zaposli vatrogasce, čuvare i kontrolore pogona.

Tijekom stečaja, od unovčenja stečajne mase, opreme i zaliha te od zakupa prostorija i prodaje sekundarnih sirovina ostvaren je prihod od 1,8 milijuna kuna.

U izvješću stečajna upraviteljica navodi da je uvidom u dokumentaciju utvrđeno kako su tijekom predstečajne nagodbe evidentirani propusti koji do otvaranja stečaja nisu otklonjeni. Iz dokumenata proizlazi kako se u Dini nalaze velike količine opasnih otpadnih tvari o kojima se nakon obustave proizvodnje nije vodila primjerena briga, niti provodile zakonske sigurnosne mjere, kaže se u izvješću. Dodaje se kako nisu ažurirani zakonski akti o novim okolnostima, kao što su zaustavljanje proizvodnje, odlazak radnika na čekanje i čuvanje postrojenja s minimalnim brojem ljudi. Dini su, kaže Marija Ružić, potrebna značajna sredstva za uklanjanje kemikalija i izradu dokumentacije.

U izvješću piše i da je tijekom stečaja napravljen Operativni plan zaštite i spašavanja i Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća, koji su dostavljeni MUP-u, kao i da sve mjere zaštite od požara koje je inspekcija naložila nije moguće provesti, jer se bez višemilijunskih ulaganja svi sustavi ne mogu staviti u funkciju.

Izrađen je i eleborat o zatvaranju postrojenja, po kojemu bi trošak zatvaranja bio 77,3 milijuna kuna, a zatvaranje bi se obavljalo do 2019. godine. Za dokumentaciju i radove je potrebno 112,7 milijuna kuna, a od prodaje postrojenja očekuje se 35,3 milijuna kuna. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je potkraj prošle godine pozvano da prihvati plan i financira provedbu sanacije s pravom nadoknade troškova, a, kako je navela stečajna upraviteljica, ono se o tome još nije očitovalo.

Tražbine vjerovnika Dine veće su od 2 milijarde kuna, ukupna imovine procijenjena je na oko 460 milijuna kuna, a razlučni vjerovnici potražuju 670 milijuna kuna. Najveći vjerovnici su Hypo banka, država i HEP.

Skupština vjerovnika odlučila je u listopadu o gašenju djelatnosti u Dini, a Ministarstvo okoliša i prirode u studenom je izvijestilo da je u dotadašnjim inspekcijskim nadzorima utvrđeno da u Dini, dok se opasne kemikalije propisno nadziru i skladište, nema opasnosti za život i zdravlje ljudi.



Izvor;
© Portal croenergo.eu
(T.M.): Odgođena odluka o obustavi stečaja Dina Petrokemije


- 18:04 - Komentari (3) - Isprintaj - #

srijeda, 03.02.2016.

Kako jedna plastična vrećica …

… može usrećiti dijete


Vjerujem da Vam je poznata priča iz medija kako je petogodišnji Afganistanac Murtaz Ahmadi navukao plastičnu vrećicu kao nogometni dres, želeći što više sličiti svom idolu, argentinskom reprezentativcu, igraču Barcelone i najboljem nogometašu svijeta Lionelu Messiju.








Kako stvari stoje, cijeli virtualni i sportski svijet prepoznao je tu iskrenu želju malog dječaka i osmjehnula mu se sreća. Kako je objavio sam Lionel Messi na svom twiter profilu, radi se na tome kako bi se dogovorio susret dječaka i njegovog idola.




Eto, nisu plastične vrećice zlo ovoga svijeta niti su pokora čovječanstva, plastična vrećica, osim svega onoga o čemu piše ovaj blog, katkada nekome stvarno može donijeti neslućenu sreću. Pitajte maloga Murtaza.



Izvori:
Daily Mail:
Lionel Messi keen to meet young Afghan kid who dressed as Argentina star in blue-and-white striped plastic bag
You Tube / TYT Sports: Lionel Messi FAN Wearing Bag Shirt FOUND In Afghanistan


- 00:14 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se