subota, 29.02.2020.

Gradovi i mjesta : Samobor

Samobor

Sada živim u Samoboru, pitoresknom gradiću koji je omiljena a možda i najstarija izletnička destinacija kontinentalne Hrvatske. Atraktivna okolica sa predivnom netaknutom prirodnom ljepotom (PP Žumberak - Samoborsko gorje), Grgosova špilja, očuvani nekadašnji rudnik željeza i bakra sveta Barbara u Rudama, mnogobrojne planinarske staze, brojne plemićke (na žalost većina ruševne i zapuštene) kurije, mnogi restorani, gostionice, izletišta i izvori termalne vode (zaboravljeno !!!!!!), obilježja su vezana za Samobor. Volim šetati centrom ovog šarmantnog gradića, naročito radnim danom u jutro. Sviđa mi se:

Očuvana stara gradska jezgra



Stari grad Samobor


Srednjovjekovna tvrđava burne prošlosti i mnogih vlasnika: grofova Celjskih, Frankopana, Tahi i .....

Bitka kod Samobora


Svake godine Samobor se na jedan dan vraća u srednji vijek i u središte europskih borbi za prijestolje. Rrekonstrukciju bitke koja okuplja 400-njak sudionika među kojima 100-njak vitezova u oklopima. Vugrinščak se pretvara u viteški vojni tabor s konjanicima, oklopljenim vitezovima, mačevaocima, streličarima, kuburašima, bojnim spravama, katapultima, kolskim taboromi i fortifikacijama. Oko bojnog polja održava se srednjovjekovni sajam i mogu se vidjeti stari obrti.

" Samoborska Venecija "



Livadičev dvorac


U ovom dvorcu Ferdo Livadić ugostio je brojne poznate ilirce kao što su Gaj, Preradović, Vraz, Lisinski i drugi. U salonu ovog dvorca u društvu Gaja, Livadić je uglazbio njegov tekst poznatu hrvatsku budnicu Još Hrvatska ni propala.

Grobni spomenik Vrazove Ljubice


Julijana Cantilly - ljubavni stihovi Stanka Vraza u " Đulabijama " posvećeni Julijani najpoznatija je samoborska ljubavna priča.

Šetajući, puno puta mi se nametnulo pitanje gdje, na kojem mjestu i kako je Bela IV darivao povelju kojom Samoboru potvrđuje status slobodnog kraljevskog trgovišta.Ne zna se ni točan datum. Pretpostavka je da je to bilo iza 14. listopada i zato se svake godine treća subota u listopadu obilježava kao Dan grada Samobora u spomen na dobivenu povelju.



Ne, nisam zaboravila najpoznatiju samoborsku manifestaciju: Samoborski fašnik koja se smatra za najstariju pokladnu svečanost u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tradicionalni sudionici fašnika su princeza Sraka, Princ, Fiškal i Sudac.
Nekada se u Zagreb putovalo vlakom zvanim Samoborček koji je postao i omiljeno prijevozno sredstvo brojnih izletnika. Zauvijek će ostati podsjetnik na romantičnija vremena zahvaljujući Golikovom filmu “Tko pjeva, zlo ne misli” i pjesmi Ja ljubim u izvedbi mnogih pjevača a u ovom videozapisu Kraljeva ulica.
Možda najpoznatija samoborska pjesma je Kraj kapele svete Ane za koju je tekst i glazbu napisao žumberački pjesnik Marko Vukasović. Mnogi pjevači uvrstili su je u svoj repertoar a u ovom videozapisu izvedba je od strane Samoborskog maestrala.
U videozapisuSamobor: Potpuri pokušala sam pokazati Samobor uz poznate stare pjesme u izvedbi TD Ferdo Livadić koje se u ovim krajevima još uvijek rado pjevaju.
Prirodne ljepote okolice Samobora su opće poznata činjenica i nije čudo da je taj kraj proglašen parkom prirode.
- 22:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 23.02.2020.

Gradovi i mjesta: Donja Kupčina

Donja Kupčina


Donja Kupčina veće je seosko naselje uz Kupu, oko trideset kilometara južno od Zagreba. Selo je okruženo šumom, livadama a nekada i bogatim oranicama.
Donja Kupčina poznata je po svom Zavičajnom muzeju (drugom po veličini u Hrvatskoj) koji godinama njeguje ljubav za očuvanje kulturne baštine. U prostoru Muzeja nalaze se seoske kuće: drvene prizemnice i čardaci zajedno sa gospodarskim objektima, te izloženim etnografskim predmetima. Zgrade narodnog graditeljstva predstavljaju kulturnu i povijesnu vrijednost ( kraj 19.st. i početak 20.st.), odnosno predstavljaju tipične stambene i gospodarske objekte sela Pokuplja, Turopolja i Hrvatske Posavine. Unutrašnjost Muzeja bogata je tekstilnim inventarom, tradicijskim kućnim namještajem, keramičkim, željeznim i drvenim uporabnim i ukrasnim predmetima.
Donja Kupčina je selo roda. Na području Zagrebačke županije u Donjoj Kupčini ima najviše gnijezda (preko 20 gnijezda) i upravo ovdje najviše se izvrši prstenovanja ptića bijelih roda. Svake godine organizira se manifestacija " Rodino ljeto u Kupčini " sa ciljem povezivanja kulturne i prirodne baštine.
Sjećam se iz djetinjstva nekih predaja koje su stariji Kupćinci pričali ozbiljnim tonom. Najdraža mi je bila o anđelu koji lovi neumivenu djecu.Trči za njima sa lavorom vode i ručnikom a kada zazvoni podne baca na njih vodu iz lavora.To je trebalo biti upozorenje za onu djecu koja se u jutro nisu umila. Pričalo se kako je moguće vidjeti vilu po noći kod zdenca. Mi djeca često smo odlučili kako ćemo čekati pojavljivanje vile. No, uvijek bi zaspali tako da ju nikada nismo vidjeli wink
Za današnju župnu crkvu sv. Marije Magdalene vežu se predaje o njezinoj izgradnji. Izgrađena je od kamena koji se zimi dopremao zaprežnim kolima preko zamrznute Kupe. Graditelje je često pratio jedan crni pas. Predaja kaže kada su zadnja natovarena kola prolazila preko rijeke Kupe led je počeo pucati i taj crni pas se utopio. To su graditelji protumačili kao znak kako je dovoljno kamenja za gradnju crkve što se pokazalo točnim. Još jedna zanimljiva predaja veže se uz mjesto izgradnje župne crkve. Stanovnici sela odlučili su da se crkva treba izgraditi u centru sela. Kamenje za gradnju crkve preko noći je nestalo i pojavilo se izvan sela na mjestu gdje je župna crkva danas. Idućih dana graditelji su i dalje dovozili kamenje u centar sela, ali svake noći to bi kamenje tajanstveno nestajalo i pojavljivalo se na lokacije gdje je crkva danas.Tadašnje stanovništvo to je protumačilo kao Božju volju da se crkva izgradi na mjestu gdje je danas a ne u centru sela.
Zanimljive su i posebnu povijesno - kulturnu vrijednost imaju Kupčinske glagoljaške listine iz 1552. i 1564. godine koje se čuvaju u HAZU. Predstavljaju dokument o prodaji zemlje pisan glagoljicom a obično su ga na pergameni pisali popovi glagoljaši.


Donja Kupčina
- 16:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 15.02.2020.

Gradovi i mjesta: Hrvatsko zagorje

Hrvatsko zagorje


Očuvana priroda, pitomi brežuljci, izvori ljekovite termalne vode, male crkvice, marijansko svetište u Mariji Bistrici, stare hiže, kurije, dvorci, izvrsna seoska domaćinstva i kleti, gastro i eno ponuda obilježja su Hrvatskog zagorja i nije čudo što je to omiljena vikend desatinacija mnogih Zagrebčana.


Nastojala sam u svojim videozapisima uz adekvatne pjesme opisati meni drago Zagorje i Zagorce. Pjesma Suza za zagorske brege meni je najljepša pjesma posvećena Zagorju. Elegična muzika i tekst u izvedbi zagrebačkog dečka Zvonka Špišića uvijek mi stegne grlo i ovlaži oko.
O osjećajima i nostalgiji Zagoraca na radu u tuđinu pjeva i Rajko Suhodolčan u pjesmi Pod brajde sa nadom u izgledni povratak .
U pjesmi Vu plavem trnaci Marko Novosel pjeva o siromašnom i teškom životu Zagoraca nekada, napuštanju njihovi kuća u kojima su unatoč teškom životu bili sretni i veseli,

Vre slaba je stara prek stotinu let,
od njezine brajde posušil se cvet
od blata je zbita i škopom pokrita,
ne moreš prav znati jel hiža ili klet.
Nju muški su žuli prinesli na svet
za onda dok zagorec bil je još kmet
al bila je bela i zmirom vesela,
a danas od tuge se hoče podret...

Unatoč nekada mučnom i teškom životu Zagorce je krasio veseli duh što se može osjetiti u pjesmi Veselo, veselo Zagorci u izvedbi Kvartet Gubec i Kavaliri.
Hrvatska je bogata tradicijom i narodnim običajima kao što su Martrinje i Vincekovo. Iako se slave u cijeloj Hrvatskoj meni su ti običaji u Zagorju najdraži.
Vincekovo
Martinje
A sada malo šale na račun mojih Zagoraca. Nadam se da se ne će naljutiti, no sigurna sam da će moje drage Zagorke likovati.
Jezuš kak me hiče
- 21:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.