četvrtak, 12.11.2020.

Gradovi i mjesta: Vinodol, Senj, Vinodolsko - Crikvenička rivijera, Kraljevica i Bakarski zaljev

Ovo proljeće, početak lipnja, nakon što je dopušteno kretanje između gradova i mjesta otišli smo u Malinsku. Jedan dan odlučili smo posjetiti zaobalni i obalni pojas od Križišća do Senja. Budući da sam u djetinjstvu i ranoj mladost živjela u Rijeci i Kostreni sjećam se mnogih izleta u taj kraj sa pripadajućim primorskim mjestima u unutrašnjosti i na obali. Izlet je bio specifičan i jedinstven. Osjećali smo se kao da smo sami na svijetu. Mir, tišina, bez automobila, bez gužve, tek na Nehaj kuli dva auta stranih registracija.
Ovaj izlet predstavlja jednu predivnu priču. Onaj tko voli povijest, kulturne i i povijesne spomenike, a nada sve tradiciju i prirodnu ljepotu može naći na ovom području.

Vinodol ili Vinodolska dolina



nalazi se u zaleđu Crikvenice. Proteže se od mjesta Križišća do Novog Vinodolskog. Vrlo lijepi stari i tradicijski događaj vezan za Vinodol je Ružica Vinodola. Navodno radi se o događaju iz vladavine hrvatske plemićke obitelji Frankopan. Prema toj priči po završetku berbe u vinogradima među beračicama birala se RUŽICA djevojka koja je bila najljepša i najmarljivija. Ovjenčali bi je vinovom lozom i uz zvuke starinskih narodnih glazbala na čelu povorke odveli u grad. Ova manifestacija obnovljena je unazad par godine i odvija se na radost domaćeg stanovništva kao i mnogobrojnih posjetitelja i turista.
Oči Vinodola su također turistička atrakcija toga kraja. Radi se o šest vidikovca smještenih diljem Vinodola sa kojih puca nezaboravni pogled na Vinodol, okolna mjesta, mjesta na obali , more, kvarnerske otoke, Učku i planinske masive u daljini. Posjetili smo samo jedan vidikovac jer za posjet svih vidikovca, mjesta u zaleđu i obali treba više dana.

Vidikovac Slipica


Pogled je stvarno veličanstven. Kao na dlanu pruža se Vinodolska dolina, more i otok Krk a u daljini Učka sa riječkim zaljevom iznad kojeg se uzdižu planinski masivi Dinarskog gorja. Ono što me je iznenedilo to su u okolo stabla lipe koja su bila u punom cvatu. Udisali smo opojni miris cvjeta lipe i drugog bilja u cvatu.
Križišće
Mjesto raskrižja, mjesto križanja cesta, jedinstveno područje zbog svojih brojnih starih puteva i cesta koji se sijeku na jednom raskrižju a koje se nalazi u centru mjesta. Na tom raskrižju križa se čak 7 cesta, a nekoliko stotina metara ukrug ima još drugih cesta. Prateći njihov nastanak, način gradnje i trajanje može se sagledati cjelokupna povijest cestogradnje u Hrvatskoj od rimskih vremena pa do danas. Brojne ceste svladavaju reljefne prepreke ovog krajolika. Smjerovi u kojem pravcu one idu su prvenstveno istok, zapad, sjever i jug. Sa tog raskrižja ide cesta put Vinodolske doline. Sjećam se te ceste kao uske, vijugave, pune zavoja i prašnjavog makadama. Ostala je ista jedino što je asfaltirana.

Vozeći se područjem Vinodola susreli smo samo jedan auto zagrebačke registracije a jedan talijanske registracije nas je pretekao. Nakon Križišća veće mjesto je
Tribalj


poznat po umjetnom jezeru u Vinodolu. Ono je izgrađeno za potrebe hidroelektrane Vinoidol a poslije je poribljeno slatkovodnom ribom. U tribaljskom zaseoku Stranče otkrivena je starohrvatska nekropola. Povijesno mjesto Vinodolske doline je
Drivenik


Na brdu iznad mjesta uzdiže se relativno dobro sačuvan frankopanski kaštel sa kojeg se pruža pogled na sjeverni dio Vinodola. Drivenički stari grad nema stanovnika, svi su se preselili u podnožje brijega. Na brijegu su ostali usamljeni kaštel iz 13. stoljeća, župna crkva Sv. Dujma, crkva Sv. Stjepana iz 15. stoljeća. Vozeći se uskom cestom sa sjeverne strane uzdizala se kamena golet koja je u isti mah bila lijepa i stravična.


Kada smo se dovezli u
Bribir


konačno smo ugledali ljude, jer od Križišća pa do Bribira nismo sreli čovjeka. Bribir je grad turbulentne prošlosti. Od starog kaštela ostala je jedna kula i mali dio zidina Unatoč tome što gradić obiluje vrijednim kulturnim i sakralnim spomenicima, doima se otužno. Naišli smo na podatak da je u Bribiru rođen Josip Pančić, poznati liječnik i botaničar, koji je odgovoran za otkriće endemske četinjače, omorike koja je po njemu dobila ime.
Napustili smo Vinodolsku dolinu i krenuli za

Senj


najstariji grad na gornjem Jadranu. Utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina. Grad se nalazi podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, je tvrđava poznata i pod nazivom Kula Nehaj, koja je bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Sa Kule Nehaj pogled leti Velebitskim kanalom, na Senjska vrata te otoke Krk, Prvić, Sv. Grgur, Goli i Rab.



Vinodolsko - Crikvenička rivijera

Jadranskom magistralom, uz more, odnosno uz sjeverni dio Velebitskog kanal, te uz Vinodolski kanal i Mala vrata do Bakarskog zaljeva koji je poput slijepog crijeva Riječkog zaljeva, vozili smo se duž Vinodolsko - Crikveničke rivijere. Ugodno iznenađenje bila je nedavno novo obnovljena magistrala, proširena i novi asfalt. Vožnja kao po satenu za razliku od prijašnjih godina kada se vozilo po zakrpanim rupama. Promet nikakav, tu i tamo po koji auto. Nizala su se priobalna mjesta, nekada većinom nepoznata ribarska mala mjesta a danas lijepo uređene male turističke destinacije: Sibinj, Smokvica, Klenovica, Povile. Središta ove regije su Novi Vinodolski i Crikvenica, dva poznata turistička odredišta duge tradicije koja zajedno s okolicom čine poželjno mjesto za sve one koji žele sadržajan odmor. Rivijera Novi Vinodolski spoj je izvanrednog povijesnog i kulturnog naslijeđa te lijepe prirode. U Novom Vinodolskom nastao je Vinodolski zakonik - najstariji hrvatski pravni dokument. Novi Vinodolski ishodište je obitelji Mažuranić iz koje je u dva stoljeća poniknulo više književnika i jedan ban.


Na Crikveničkoj rivijeri turistička tradicija duga je čak dva stoljeća i datira od vremena kada su ondje izgrađene mondene vile i hoteli za goste iz aristokratskih krugova. Uz Crikvenicu


tu su i druga zanimljiva turistička središta kao što su Selce, Dramalj sa malim poluotokom Kačjak i Jadranovo. Zaseban dio sijeverno zapadnog priobalnog područja je

Kraljevica sa Bakarskim zaljevom


gdje su smješteni:

Bakarac


i

Bakar


Šire područje Kraljevice nastanjeno je još od pretpovijesnog doba. Grad Kraljevica mjesto je zanimljive prošlosti a poznata je i po najstarijem brodogradilištu na Mediteranu. Bakarac poznat je po jakim navalama bure a nekada kao i Jadranovo po tunerama. Danas i u Jadranovu i na ulazu u Bakarac postoji po jedna tunera kao spomenik i turistička atrakcija. Za Bakarac i Jadranovo vežu me lijepe uspomene iz djetinjstva. U Jadranovu


često smo boravili vikendima tokom ljeta. Za nas djecu to je bio raj. Penjali smo se po tunjerama, sa njih skakali u more, plivali, ronili .... Na kupalištu Bakarac


jela sam jabuku i sa ograde pala u more. Izronila, a tata mi je uz podršku riječima pomogao da isplivam. Izašla sam ponosno sa jabukom u ruci i to je bio trenutak kada sam proplivala. Imala sam pet godina.
Na sjevernoj strani Bakarskog zaljeva smjestio se grad Bakar, povijesno- kulturni spomenik. Na prijelazu 18. stoljeća u19. Bakar je bio najveći grad po broju stanovnika u Hrvatskoj. Bakar je poznat po pomorskoj školi koja je osnovana polovicom 19.stoljeća a koja je dala mnogobrojne vrhunske moreplovce cijenjene diljem svijeta. U 19. stoljeću osnovano je i Hrvatsko brodarsko društvo. Bakar je bio centar tunolovstva sjevernog Jadrana sa opskrbom Rijeke, Trsta i Venecije. Iznad Bakra pustopoljine omeđene suhozidinama pretvarane su u vinograde gdje se uzgajala vinova loza za proizvodnju poznatog pjenušca Bakarska vodica. Danas na mjestu tih vinograda izrasla je gusta makija. Na žalost i ovaj biser platio je danak industrijalizaciji. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u uvalu grada smješteni su privredni objekti : koksara uz koju je izgrađen 250 m visoki dimnjak koji je služio za emisiju štetnih ispušnih plinova, luka i postrojenja Ine koji su doprinijeli ekološkoj devastaciji cijelog područja. Dno u zaljevu, grad i okolica godinama bili su obojeni u sivocrnu boju. Gašenjem koksare i micanjem dimnjaka okoliš se po malo vraćao normali ali lijepi pitoreskni zaljev i danas nagrđuje s jedne strane plato bivše koksare a sa druge strane zaljeva terminal za rasute terete luke Rijeka.
Vinodol, Senj, Vinodolsko - Crikvenička rivijera, Kraljevica i Bakarski zaljev
- 21:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.