ZHB

Srednja Dalmacija

Listopad ove godine. Lijepo, sunčano i toplo vrijeme. Odsjeli smo u Baška Vodi i po običaju svakodnevno odlazili na izlete u okolicu. Popodne se vraćali u hotel i aktivnosti završavali kupanjem u još uvijek toplom moru. Obišli smo veći dio Cetinske krajine, Imotsku krajinu, Makarsko primorje (rivijeru), bili na nebeskoj šetnici Biokova i njegovom najvišem vrhu sv. Juri, posjetili poznata i manje poznata kraška jezera i na kraju jedinstven grad Omiš. Plavetnilo mora, otoka, neba, goleti Biokova, Dinare, Omiške Dinare (Južna Dinara) i Mosora ostavljali su predivne slike u našim sjećanjima.
Srednja Dalmacija (Južni dio) - Prirodne ljepote
Prolazeći kroz Šestanovac (mjesto na putu unutrašnjosti i obalne Dalmacije) pozdravljale su nas vjetrenjače koje su uz samu cestu.
Vjetrenjače
Aktivnom boravku pridružilo se nenadano stresno uzbuđenje u Trilju. Prvi dan uputili smo se prema Cetinskoj Krajini. Zastali smo u Trilju i uz rijeku Cetinu na predivnoj šetnici šetali sa Stelom. Budući da nikoga nije bilo, pustili smo Stelu sa vodilice da se malo istrči. Kada je ugledala divlje patke, zaletjela se i skočila u Cetinu sa visine oko 3 metra.
Sreća da je Cetina bila plitka tako da se zadržala u plićaku. Sama se nije mogla popeti uz zidani nasip. Prestrašeno i očajničkim lajanjem zvala je u pomoć. HGSS bio je moj suprug. Do nje, spustio uz pomoću konopa i gurtne, zavezao je te smo oboje komunalni radnik i ja izvukli na sigurno.
Spašavanje Stele iz Cetine

Cetinska krajina
Nakon kratkog odmora nastavili smo put Sinja, Vrlike i izvora rijeke Cetine. Prolazeći tim krajem stalno mi se nametala misao o povijesti tog kraja, odnosno cijele Dalmatinske Zagore. Postoje tragovi života ljudi na tom području još od bakrenog doba, tragovi Ilirskih plemena i Rimljana. Dolaskom Hrvata nastaje novo razdoblje sa utjecajem Bizanta. Osmanlijska vlast, Mletačka vlast, kratkotrajni boravak Francuza i dugotrajna uprava Beča ostavili su tragove na tom području. U novijoj povijesti također bilo je mnogih turbulencija i previranja sa posljedicama na život ovdašnjeg stanovništva.
Ime Cetinske krajine potječe od hrvatske srednjovjekovne župe, odnosno Knežije Cetina. Postoji naselje Cetina nedaleko Vrlike gdje su tri najveća izvora rijeke Cetine.
Najveće je Veliko Vrilo dubine preko 100 metara. Pretpostavlja se kako je ime dobila po rijeci Cetyini iz južne Poljske a imenovali su je prvi Hrvati koji su naselili ove krajeve.
Od obronaka Dinare gdje izvire, nakon nekoliko kilometara utiče u akumulacijsko jezero Peruća, nastavlja svoj tok Sinjskim poljem i kanjonom te se kod Omiša ulijeva u more.
Rijeka Cetina
Kulturna i tradicijska baština Dalmatinske zagore uvrštena na UNESC-ov popis ugrožene svjetske baštine su zvuci ojkavice, rere i gange. To tradicijsko narodno pjevanje prenosi se generacijski sa starijih na mlađe. Već dugi niz godina organizira se u Biorinama kraj Imotskog festival ojkavice, rere, gange, diplara i guslara.
Gradovi Cetinske krajine su Vrlika, Sinj i Trilj. Sva ta tri grada smo posjetili. Svaki od njih ima svoju priču i značaj.
Vrlika. U samom gradu izvire jedan od pritoka rijeke Cetine zvana Česma. Grad i okolica bogati su ostacima povijesnih previranja. U Vrlici je rođen Milan Begović autor libreta za operu Jakova Gotovca: Ero s onoga svijeta.
Sinj poznati povijesno tradicijski grad koji ne treba posebno predstavljati.
Trilj oduvijek je značajno prometno čvorište i značajno mjesto najpovoljnijeg prijelaza preko rijeke Cetine neposredno prije njenog ulaska u kanjon. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama i povijesnim spomenicima.
Gradovi Cetinske krajine

Imotska krajina
Imotska krajina smatra se jednom od najstarijih hrvatskih povijesnih regija. Većim dijelom zauzima prostor stare Hrvatske županije Imota. Povijesna zbivanja tog području jednaka su zbivanjima ostatka Zagore. U prilog tome govori mnogobrojna povijesna, sakralna i kulturna ostavština. Ovaj kraj poznat je po bogatstvu narodne poezije, epova i pjesama. Najpoznatija balada ovog kraja je Hasanagenica koju Imoćani prezentiraju uz gusle, najpoznatijeg instrumenta Dinarskog podneblja. Mnogi epovi i pjesme o hrvatskoj povijesti opjevani su na guslama. Poznate su i diple, puhački instrument uz koji se igralo kolo. Vokalni način pjevanje je nadaleko poznata ganga, koja je proglašena zaštićenom kulturnom baštinom Hrvatske.
Najveće plodonosno i vodom bogato područje Imotske krajine je Imotsko polje kojim teče rijeka Vrljika. Planina Biokovo izdiže se iznad Imotske krajine i čini granicu između Krajine i obale a njihova povezanost je tunel sv. Ilija koji prolazi kroz Biokovo.
Prirodni dragulji ovog kraja su Crveno i Modro jezero za koje je vezana legenda o bogatom Gavanu i nastanku jezera. Manje znano je Prološko jezero (Prološko blato) sa tri Lokvičićka jezera: Lokvičićko (Mamića jezero), Knezovića jezero i Galipovac. Tu je i akumulacijsko Zeleno jezero (Ričica).
Imotska krajina

Jezera
Svjetski poznati prirodni fenomeni Dalmatinske zagore su Crveno i Modro jezero kod Imotskog. Predstavljaju zaštićene spomenke prirode i vrednote koje se mora vidjeti. Manje poznata ali vrlo lijepa su jezera Prološko blato i Zeleno jezero. Osim ova četiri jezera posjetili smo i Baćinska jezera koja ne spadaju u Zagoru nego su locirana nedaleko Ploča.
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom. Visinska razlika (od vrha litice do dna jezera koje je ispod razine mora) iznosi 528 metara. Smatra se najdubljim jezerom u Europi i među najdubljima u svijetu. Ime je dobilo po strmim liticama crvene boje koje okružuju jezero. Postoje legende, mitovi i stvarni događaji koji su vezani uz Crveno jezero. Nastajanje jezera veže se za legendu o Gavanovim dvorima. Postoji mit da nitko do sada nije uspio baciti kamen u jezero a stvarnost je kako su Nijemci u toku drugo svjetskog rata oborila dva američka vojna aviona. Jedan je direktno pao u vodu a drugi se razbio o stijene tako da je veći dio završio također na dnu jezera.
Modro jezero je krško jezero. Smatra se jednim od najljepšim krških jezera u Hrvatskoj. Nalazi se na ulazu u Imotski ispod klisure sa utvrdom Topana. Razina vode tijekom godine oscilira tako da katkada ljeti presuši. Tada se na njegovom dnu igra nogomet - Jezerski derbi Vukodlaka protiv Vilenjaka. Inače ljeti predstavlja kupališno mjesto do kojeg se dolazi lijepo uređenim stazama.
Zeleno jezero Jezero se nalazi u blizini sela Ričice. Radi se o akumulacijsko jezeru Ričice koje je poznatije kao Zeleno jezero. Izgrađeno brana trebala je spriječiti prodor vode a voda iz akumulacije trebala je biti za navodnjavanje okolnog poljoprivrednog zemljišta. Taj projekt nida nije realiziran tako da se na toj lokaciji stvorilo jezero lijepe zelene boje. Danas je jezero sportsko - rekreativno - turističko odredište.
Prološko blato je zaštićeni pojas prirode. U blizini mjesta Lokvičići nalaze se tri jezera: Lokvičićko (ili Mamića jezero), Knezovića jezero i Galipovac. Ta tri jezera zajedno sa Prološkim jezerom (nasuprot) i Imotskim poljem koje na tom području je većim djelom poplavljeno, čine jedinstvenu cjelinu: Prološko blato. Na tom području uzdiže se mali brežuljak Manastir sa ostacima franjevačkog samostana koji su zaštićeno kulturno dobro. Kod izlijevanja vode iz jezera u okolicu ovaj brežuljak postaje otočić.
Baćinska jezera su skup krških kriptodepresijskih jezera koja ne pripadaju Imotskoj krajini već se nalaze u mjestu Baćina pored Ploča. Sastoje se od šest spojenih jezera. Voda u njima je slatka no međutim ima i izvora koji su povezani direktno s morem tako da se tu voda miješa. Jezera su stanište mnogih močvarnih biljnih zajednica a bioraznolikosti jezera doprinose ptice, gmazovi i kukci.
Jezera

Biokovo
Biokovo je planinski masiv koji dijeli Jadransko priobalje od Dalmatinske zagore a proteže se duž Jadranske obale od prijevoja Dubci do Bačinskih jezera (Ploče). Najviši vrh Biokova je sv.Jure (1762 metra), treći najviši planinski vrh Hrvatske. Do samog vrha može se doći uskom, jednotračnom ali asfaltiranom cestom dugom 23 km. To je najviša cesta u Hrvatskoj.
Biokovom dominiraju ponikve. Neke su izrazito duboke čak i više od 100 metara. Neke su urušene a neke se nastavljaju u duboke jame. Biljni svijet Biokova raznolik je i na tom kršu raste 2.274 raznih biljnih vrsta. Po Biokovu mogu se vidjeti ruševine jednostavnih nastambi i štala građenih od suhozida gdje su ljudi sa svojom stokom jednim djelom godine živjeli. Može se naići na bunare također od suhozida kojima se skupljala kišnica. Zbog predivnog krajobraza, tradicijsko-povijesnih vrijednosti, bogatstva biljnih vrsta i turističko-rekreacijskih poriva sjeverni dio planine Biokovo proglašen je Parkom prirode.
Ono što je najljepše su vidici koji ostaju u trajnom sjećanju. Pogled na mjesta Makarske rivijere, more sa otocima Brač, Hvar i u daljini golet jugozapadne strane Pelješca. S druge strane pogled na goli, pomalo zastrašujući kameni masiv Biokova pun strmih padina, oštrih uskih grebena i visokih šiljatih vrhova. Konačno i pogled sa vrha sv, Jure na Zagoru i prema BiH. Čuveni vidikovac "Nebeska šetnica" izrađena od stakla doživljaj je bez presedana. Na putu prema vrhu Biokova može se vidjeti vrh Vošac smješten na primorskom rubu biokovske visoravni na kojoj je planinarski dom Vošac. Smatra se jednim od najljepših biokovskih vidikovaca.
Biokovo

Makarsko primorje - Makarska rivijera
Makarsko primorje ili rivijera je dio jadranske obale podno planine Biokovo dužine 53 kilometara i najšireg djela od 3 kilometra. Proteže se od uvale Vrulje (Vruje) na sjeveru pa do mjesta Baćina na jugu (Ploče). Iznad uvale je prijevoj Dubci preko kojeg orkanski naleti bure pušu prema morskoj obali i moru.
Makarska rivijera poznata je po mnogim turističkim destinacijama kao što su Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora, Igrane, Živogošće, Drvenik, Zaostrog, Gradac... Centar rivijere je grad Makarska po kojem je primorje dobilo ime. Bajkovitost rivijere čini šumovit pojas crnogoričnog drveća sa predivnim plažama, topla mediteranska klima, nezaboravni krajobrazi kao što je upečatljiva golet Biokova u zaleđu i pogled na plavetnilo mora Bračkog kanala, otoke Brač, Hvar, Korčulu i poluotok Pelješac.
Makarsko primorje - Makarska rivijera

Omiš
Cijeli jedan dan proveli smo u Omišu, prekrasnom malom gradiću bogate i burne prošlosti. Smješten je na ušću rijeke Cetine u more. Okružuju ga tri planine: Poljička planina, Mosor i Omiška dinara (Južna Dinara). Krajolik Omiša je izuzetne ljepote i oduzima dah. Predstavlja kombinaciju riječnog ušća, kanjona, pješčanih plaža i strmih litica planinske goleti.
Omiš je grad koji ima kontinuitet postojanja od antike do danas što svjedoče mnogi povijesni pokazatelji. Možda najinteresantnije doba sa današnjeg gledišta je srednji
vijek za koji je vezana omiška povijest gusarenja. U to doba gradom su vladali knezovi Kačići koji su ujedno bili i na čelu gusara. Omiški gusari napadali su papinske galije i trgovačke brodove Venecije, Dubrovnika i mnogih drugih što je prouzročilo ratovanja.
Prvi rat vodio je papa Honorije radi napadanja gusara na križare koji su plovili prema Palestini. Iz tog rata gusari su izašli kao pobjednici. Međutim, drugi rat koji vode Mlečani, gusari gube što je označilo kraj moći knezova Kačić i kraj njihove vladavine Omišom. Za vrijeme vladavine knezova Kačića nastale su tvrđave Mirabella (Peovica) i Starigrad (Fortica) koje se kao povijesne atrakcije moraju vidjeti. Sa tih tvrđava puca pogled na Omiš, Brački kanal, otoke Brač, Hvar, Šoltu, na Srednje Poljice i ušće rijeke Cetine. Gusarima to je bilo od velike važnosti jer su tako mogli nadzirati veliko područje mora i kopna.
Omiški gusari koristili su brodove na vesla tzv. Omiške strijele. Ti brodovi bili su plitkog gaza što je omogućavalo brzinu i pokretljivost pri povlačenju u korito rijeke Cetine. Gusari su izgradili podvodni zid (Mostina) u koritu ušća rijeke koji se nije vidio. Imao je jedan otvor prilagođen omiškim brodovima plitkog gaza i koji se zatvarao lancima. Neprijateljski brodovi kada bi pokušali slijediti gusare, tu bi se nasukali.
Omiš i njegova okolica imaju vrijedne povijesno - sakralne građevine. Posebno treba istaknuti interesantno svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića u podnožju slapa Ilinac. Radi se o iskopanom hodniku u kamenoj litici Mosora gdje je uređena kapelica sa moćima svetoga Leopolda Mandića. Srebrni reljef s likom zaštitnika dominira kapelicom. Na otvorenom ispred svetišta nalazi se i brončani kip sv. Leopolda.
Slap Ilinac (presušio radi sušnog perioda) tragično je povezan sa heroinom Milom Gojslanić koja je svoj život skončala bacivši se sa litice u ponor slapa. Na litici Mosora iznad Omiša postavljen je njen kip djelo Ivana Meštrovića.
Umorni ali zadovoljni i puni dojmova, posjet Omišu završili smo u Radmanovim mlinicama. Izgrađene u 18. stoljeću bile su centar lokalnog gospodarstva gdje su se mljele žitarice i proizvodilo brašno. Danas je to ugostiteljski objekt koji uz izvrsnu hranu pruža razne mogućnosti: aktivnosti na otvorenom kao što je rafting, vožnja brodom, planinarenje i zip-line.
Omiš
Nadam se da ćemo ponovno posjetiti Omiš , šetati već poznatim i upoznati ono što ovim posjetom nismo stigli

Južna Dalmacija

U svibnju ove godine posjetili smo južnu Dalmaciju. Odsjeli smo u Hodiljama kraj Stona. Odavde smo svaki dan odlazili na razna mjesta. Vrijeme je bilo dobro, bez kiše, toplo ali ne prevruće.
Putovanje od Samobora do Stona trajalo je šest sati sa odmorom od pola sata na odmorištu Krka iznad Skradina.

Gospa od puta
Prukljansko jezero

Putujući dalje, posebno zadivljujući pogled zaustavljao se na veličanstvenim planinama Mosoru i Biokovu. Prelijepe prirodne tvorevine ujedno i pomalo zastrašujuće ostale su iza nas. I evo nas konačno Komarna i toliko željno viđen Pelješki most. Kratko zaustavljanje i razgledavanje a onda polagana vožnja mostom. Dalje prema Stonu vožnja novom pristupnom cestom i zaobilaznicom Stona. Osjećaji? Nemoguće je opisati sve detalje tog puta. Mogu jedino iskazati divljenje tom jako zahtjevnom projektu i ponos što je Hrvatska napokon spojena. Videozapisom pokušala sam malim dijelom pokazati taj dio puta.

Odmorište Krka - Ston

Boravak na jugu bio je lijep i dinamičan. Svaki dan negdje. Obišli smo cijeli Pelješac, mjesta do Dubrovnika, Srđ i Dubrovnik, Župu Dubrovačku, Konavle, otoke Mljet i Korčulu te Neretvansku dolinu.

Pelješac
Pelješac
Poluotok Pelješac, prirodni ukras južne Dalmacije, povezan kopnom pjeskovitom Stonskom prevlakom nastalom naplavinama što upućuje da je nekada to bio otok. Cijeli poluotok je stjenovit i brdovit sa kraškim poljima. Ime je najvjerojatnije dobio po brdu Pelisac iznad Orebića. Bogat je raznovrsnom mediteranskom florom što mu daje zelenu boju koja sa sivim kršem čini predivnu prirodnu sliku. Krase ga mnogobrojne lijepe plaže koje se protežu sa jedne i druge strane poluotoka. Dužina mu iznosi 77 kilometara, računa se od Malog Stona (Stonska prevlaka) pa do Lovišta (krajnja točka poluotoka). Pelješka mjesta pretežno su turističke destinacije naročito ona koja su na obali. Pelješac je poznat po vinogorju Dingač i Postup kao i po uzgoju kamenica u Malostonskom kanalu.
Pelješac
Mjesta Malostonskog zaljeva
Ston i Mali Ston
Područja Velikog i Malog Stona smatraju se povijesno najbogatiji dijelovi dubrovačkog teritorija. Postoje dokazi življenja čovjeka na tim prostorima još iz metalnog doba prapovijesti. S obzirom na položaj i prirodna bogatstva tog kraja tu su živjela ilirska plemena koje budu romanizirana od Rimljana. Tim područjem vladale su dinastije domaćih knezova, velikaša, župana te bosanske vlastele. 1333. godine Ston dolazi u posjed Dubrovačke Republike. Počinje se graditi novi Ston u koji se naseljavaju dubrovačke obitelji a na čelu grada je knez. Obnavljaju se i proširuju solila. Ubrzo su Ston i Mali Ston opasani dvostrukim obrambenim zidom koji i danas postoji a po veličini je drugi na svijetu i najduži u Europi.
Stonska solana turistička atrakcija ali i ekonomska komponenta toga kraja. Radi se o najvećoj i najstarijoj solani sačuvanoj iz sredozemne povijesti. Svojim današnjim izgledom datira iz vremena Dubrovačke Republike a cijeli sustav predstavlja proizvodnju soli iz srednjeg vijeka. Ubrana sol je nerafinirana, dobivena prirodnom kristalizacijom na tradicionalni način, sadrži prirodnu prisutnost joda i minerala, bez kemijskih aditiva i izbjeljivanja, ne zahtjeva ispiranje jer je ekološki proizvod.
Ston i Mali Ston

Dubrovnik
Dubrovnik i Sveti Vlaho
O Dubrovniku već je sve rečeno a ja ću nadodati: Ponos Hrvatske
Dubrovačke zidine
Grad
Okolica Dubrovnika
Vidjeti okolicu Dubrovnika lijep je i nezaboravni doživljaj. Isprepliću se prirodne ljepote, povijesno - kulturni sadržaji, tradicija i gastro-enološka ponuda. Posjetili smo Općinu Dubrovačko primorje koja se proteže od Stonske prevlake pa do Rijeke dubrovačke sa Slanom kao administrativnim središtem. Rijeka dubrovačka lijep je morsko-riječni zaljev u koji se ulijeva rijeka Ombla a premošćuje ga most dr. Franje Tuđmana.
Brdo Srđ koje je dobilo ime po sv. Srđu, zaštitniku Dubrovnika sve do 972. godine kada zaštitnikom postaje sv. Vlaho. U podnožju grad Dubrovnik kao na dlanu, morsko plavetnilo spaja se sa nebom a otoci Lokrum i Elafiti poput ukrasa tog plavetnila. Desno pogled luta prema Rijeci Dubrovačkoj, lijevo prema Župi Dubrovačkoj i Konavlima.
Župa Dubrovačka sa poznatim turističkom mjestima (Kupari, Srebreno, Mlini, Soline, Plat) i Konavle najjužniji dio Hrvatske. Centralno se proteže plodno i vodom bogato Konavosko polje trenutačno zaraslo i zapušteno. Jugoistočno izdižu se planinski obronci prema BiH i Crnoj Gori. Strme stijene spuštaju se prema morskoj obali do grada Cavtata i poluotoka Prevlake. Konavle imaju bogatu i raznovrsnu povijesno kulturnu baštinu pa se ima što vidjeti.
Okolica Dubrovnika

Otoci
Vožnja trajektom na otoke. Jedan dan bili smo na Mljetu i jedan dan proveli na Korčuli.
Na Mljet vozi trajekt iz uvale Propratno a na Korčulu iz Orebića
Mljet
Endem - Mljetska meduza
Otok Mljet, zeleni otok. Bogat šumama hrasta crnike i crnogorice sa dominacijom ogromnih stabala alpskog bora i pinije. Otok raznih povijesnih zbivanja, mitova i legendi. Za Mljet se vežu priče o Homerovom Odiseju i brodolomu sv. Pavla apostola. Na spomen toga postoji Odisejeva špilja i pličina sv. Pavla. Otok skoro pa nema zmija. To se može zahvaliti mungosima koji su doneseni na otok radi istrebljenja zmija otrovnica pred oko sto godina. Sjeverozapadni dio otoka predstavlja NP Mljet koji krije mnogobrojna prirodna bogatstva, kulturno - povijesne znamenitosti, endeme u biljnom svijetu a u Velikom jezeru otkrivena je jedna endemska vrsta meduze. Najposjećeniji su Veliko i Malo jezero sa otočićem sv. Marije na Velikom jezeru.
Otok Mljet
Korčula
Korčula
Otok Korčula šesti je otok po veličini u Jadranu. Obala mu je razvedena sa mnoštvo uvala, rtova i plaža a okružuju ga 48 otočića. Bogat je povijesnom i kulturnom baštinom, poznat je po vrhunskim bijelim vinima koja se dobivaju iz autohtonih sorti grožđa Grk i Pošip. Kulinarski specijaliteti su žrnovski makaruni, korčulanski klašuni i blatska lumblija. Otok Korčula poznat je po mačevalačkim plesovima od kojih je najpoznatija Moreška vezana za grad Korčulu.
Otok Korčula

Neretvanska dolina - Delta Neretve
Neretvanska dolina
Neretvanska dolina pruža se od grada Metkovića pa do utoka Neretve u Jadransko more kod Ploča a okružena je ograncima dinarskih planinama. Bogato i plodno tlo nastalo dugotrajnom sedimentacijom predstavlja poljoprivrednu dolinu sa agrumima, maslinama i uzgojem drugog raznovrsnog voća i povrća. Za dolinu znade se reći da je to "Hrvatska Kalifornija". Prvobitno delta je imala 12 rukavaca ali melioracijom i kultivacijom broj je sveden na četiri. Kretanje po delti moguće je jedino vodenim putem sa tradicijskim lađama. Metković, Opuzen i Ploče najznačajniji su gradovi Neretvanske doline.
Neretvanska dolina
Došao je dan povratka. Kišno jutro kao da je željelo odagnati žaljenje što napuštamo Ston i Južnu Dalmaciju. Uspomene na ovo lijepo putovanje sažete su u slijedećem videu.
Ljepote Južne Dalmacije

Zbirka se uglavnom sastoji od melodija zabavne glazbe. Birala sam pjesme koje mi se sviđaju zbog melodije, teksta, aranžmana ili pak glasovne sposobnosti izvođača. Među pjesama ima dosta evergreena, a mislim da od izabranih pjesama današnjice neke će to postati. Također pjesme sam birala prema koncepciji izrade prigodnog videozapisa.

Cesarica
Bijele ruže
Bijeli jorgovan
Oči boje lavande
Prodavačica ljibičica
Ruža crvena
Dimnjačar
Golubica bijela
Instrumental - Adio Bella
In vino veritas
Jezuš kak me hiće
Konobo moja
Kuća naše pisme
Laku noć ravnico
Lastavica
Magla
Galeb i ja
Jedna lađa morem plovi
Kraljica mora
Moja laterna
Na obali
O more duboko
Spanish eyes - instrumental
Ne dirajte mi ravnicu
Nezahvalno srce
Oj ti vilo, vilo Velebita
Pokloni svoj mi fotos
Prozor prema zalazu
Prvi snijeg
Ružo bila
Ružo bila - powerpoint
Skitnica
Srce, laku noć
Stavi svjetiljku u prozor
Stranci u noći
Tango
Teške boje
Vatra
Vilo moja
Vino i gitare
Vjeruj u ljubav
Zlato moje
Zvona moga grada
Žuta ruža

Slavonija

Volim putovanja, razgledavanje svega i svašta, upoznavanje kulturno - povijesne naše baštine a posebno su mi drage legende vezane za kraj koji posjetim. Jednako volim boraviti na Jadranskoj obali kao i u lijepoj našoj kontinentalnoj Hrvatskoj. Posjeti su bili Istri, tradicionalno Primorju, gdje sam obnavljala uspomene dok sam tu živjela i našoj dragoj predivnoj Slavoniji.

Istra

Emocionalno sam vezana za ovaj kraj jer sam djetinjstvo i ranu mladost provela u Rijeci i Kostreni. Dolazak ovdje uvijek me raduje i budi lijepe uspomene iz dalje a i bliže prošlosti budući da godišnje par puta posjetim taj kraj.
Teško je biti objektivan, ali mislim da Kvarnerski zaljev sa svojim otocima Krčkim otočjem, Cresom, Lošinjom i Rabom spada među najljepše zaljeve. Na ovom području zbog mnoga društveno- politička previranja možemo mnogo doznati o svom identitetu i hrvatskoj povijesti.
Obala Primorja koju zapljuskuju valovi Jadranskog mora gusto je naseljena. Rijeka glavni i najveći grad te mnoštvo manjih gradića i mjesta pretežno turističkog značaja, neki poznati stoljećima a neki novijeg datuma. Posebno se treba istaknuti prirodne ljepote: more sa predivnim plažama na kopnu i otocima, zaštićena područja podmorskih parkova, prirodnu ljepotu Gorskog kotara, PP Učka, NP Risnjak, bogatu faunu među kojima ima dosta zaštićenih vrsta kao i bogatu floru sa mnogim endemskim vrstama.
Unutar godine dana u dva navrata boravila sam na otoku Krku i Lovranu. Posjetili smo mnoge poznate lokacije a neke i po prvi put kao što su vrh Veli vrh - Obzova i Mjesečev plato na otoku Krku
Veli vrh - Obzova i Mjesečev plato
Konačno mi se ostvarila želja da sam se uspjela popeti na najviši vrh otoka Krka: Veli vrh - Obzova i na Mjesečev plato. Južnim djelom otoka pružaju se dva paralelna gorska lanca između kojih leži Bašćanska dolina. Zapadni gorski lanac, okrenut prema otoku Cresu sa najvišim otočkim vrhom i sjeveroistočni, okrenut prema kopnu sa impozantnom krškom goleti: Mjesečev plato. Ne znam sa kojeg vrha se pruža ljepši pogled na Kvarnerski zaljev i njegove otoke ili pak na kopno.
Veli vrh - Obzova - Mjesečev plato
Primorje je dio Dinarida koje obilježava krš ili kras, odnosno kamen. Otok Krk je nastavak Dinarskog gorja pa prema tome obiluje kamenom koji na ovim prostorima ima povijesno - kulturno - egzistencijalni značaj.
Kamen, kamen
Volim more u svakom stanju, bilo da puše bura ili jugo ili je bonaca. Divim se pogledu gdje se ono spaja sa nebom naročito raskoši boja pri zalazu ili izlazu sunca.
Pogled na more i nebo sa otoka Krka
Tu je opet Malinska, moja najdraža Malinska za koju sam vezana skoro cijeli život.
Malinska - Dubašnica
Ribarsko selo i Rajska cesta
Kastav i Bakar dva su stara gradića bogate tradicije i povijesno - kulturne baštine, Kastav na brdu iznad mora a Bakar na moru u dnu Bakarskog zaljeva.
Kastav - Bakar
Često sam dolazila u Lovran i danima boravila jer su tu živjeli vjenčani kumovi mojih roditelja. Ovo zimski boravak u Lovranu probudio je siječanja na te dane: šetnje uz more, šetnje predivnim parkom magnolija koji je doslovce nestao na račun izgradnje ogromnog hotela, posjet Lovranskoj Dragi i poznatoj manifestaciji : marunijada.
Sjetila sam se kako sam par dana kao apsolvent zajedno sa par kolegica bila na edukativnom programu u Ortopedskoj bolnici Lovran. Bilo je lijepo sa puno duhovitih događaja.
Lovran
Lovranska Draga
Mošćenice srednjovjekovni utvrđeni gradić smješten na brdu iznad Mošćeničke Drage na padinama planine Učka. S Moščenica puca prekrasni pogled na Kvarner, Mošćeničku Dragu i Učku. Temeljem zakona o zaštiti spomenika povijesna jezgra Mošćenica uvrštena je u registar nepokretne kulturne baštine. Iz mjesta, stepenicama kojih ima preko 700, može se spustiti na jednu od plaža Mošćeničke Drage, Isto tako iz mjesta može se doći do povijesno-mitske staze Trebišća-Perun koja pripada PP Učka.
Moščenice i Moščenička Draga
Opatija , što reći? Opatijo bajna, Opatija biser.
Opatija
Osim već opće poznatih znamenitosti Opatije, manje je poznat jedan perivoj imena Amerikanski vrtovi a nalazi se iznad centra Opatije. Odande pruža se predivan pogled na okolna mjesta Opatijske rivijere, Rijeku, Riječki zaljev sve do Kvarnerskih otoka te na planinski lanac Dinarida. Na više od osam tisuća kvadratnih metara prostire se raskošni perivoj koji je desetljećima bio nedostupan javnosti.
Amerikanski vrtovi povezani su sa ljubavnom pričom između bogatog Mađara Michael Paulus Kuczora (u Americi se obogatio trgovinom papreike) i Opatijke Hilde von Hortenau koja mu je postala suprugom. Mađar je kupio i uredio terasaste vrtove u čest svoje supruge.
Amerikanski vrtovi

Došašće, advent ili predbožićno vrijeme, od djetinjstva pa do sada, predstavlja mi najljepši i najdraži period godine. Danas je ovo doba raskošnije i bogatije, ali uvijek mi se bude sjećanja na vesele i radosne događaje iz djetinjstva vezana za ovo doba i Božić. Volim okićeni bor, puno lampica i svijetla koji čine jedinstveni ugođaj.
U Samoboru već više godina za redom organizira se adventski program uz kićenje grada. No ove godine, ovaj pitoreskni gradić nadmašio je sve godine do sada. Svaka osobe kada vidi Samobor u adventskom ozračju, reći će: "Jako lijepo "

Jesen je posebno godišnje doba. Mene podsjeća na odlazak i kada na to pomislim čini me tužnom. No, kada vidim svu tu jesensku ljepotu, bogatstvo plodova te prirodu obojenu predivnim bojama vrati mi se raspoloženje i nada u novi život koji će opet doći dolaskom proljeća. Mislim da jesen posebnom čini pojava raznolikih boja sa svojim nijansama. Legendarni van Gogh je izjavio:
Sve dok postoji jesen, neću imati dovoljno ruku, platna i boja da oslikam ljepotu koju vidim.
Vincent van Gog

Samoborska jesen

Šaljivo i zabavno u mojim prezentacijama i videozapisima

Svjedoci smo grozno - strašnog vremena u kojem živimo. Pandemija i pojava raznih oboljenja koja malo pomalo zahvaćaju cijeli svijet, ratne strahote, vremenske globalne promjene koje su trenutačno izražene u pustošećim požarima diljem svijeta pa tako i kod nas, svjetska energetska i ekonomska kriza, prijetnja glađu, i t.d. Sve to uz vlastite probleme odražava se na svakog od nas. Želja mi je, dobiti bar u jednom trenu mali osmjeh na našim licima. Stoga, jedna prezentacija sastavljena od primitaka sa društvenih mreža i mobilnih aplikacija možda posluži toj svrsi, pojavljivanju željenog osmjeha.

Prezentacija 18

Šaljivo i zabavno u mojim prezentacijama i videozapisima


Prošla još jedna epidemijska godina. Godina kako nisam ništa objavila iz opravdanih razloga. I sada vlada strah, neizvjesnost i depresija Želim opet unijeti malo smijeha i šale u naš monotoni svakodnevni život. Nadam se da ću bar malo uspjeti ovim mojim uradcima. Osim općim situacijama ostala sam vjerna šalama o muškarcima, ženama i njihovim odnosima.