utorak, 28.01.2020.

Gradovi i mjesta: Zagreb: Park - šuma Maksimir i Zoološki vrt Zagreb

Sastavni dio Zagreba kao njegov jedan vitalni organ jest park Maksimir sa pripadajućim zoološkim vrtom. Tim prelijepim djelom grada prošli su naraštaji Zagrebčana a on je još uvijek tu i dočekuje nove generacije.

Park - šuma Maksimir


Park Maksimir nastao je u drugoj polovici 18. stoljeća na inicijativu biskupa Maksilimijana Vrhovca koji je od biskupske šume napravio park za građane ondašnjeg Zagreba. U daljem uređenju parka važnu ulogu odigrali su biskupi Aleksandar Alagović i nadbiskup Juraj Haulik koji se smatra krajnjim tvorcem uređenja parka. Nadbiskup Haulik organizirao je izgradnju paviljona i građevina u parku od kojih i danas neke postoje. Njemu u čast promijenjeno je ime Maksimir u Jurjavec da bi nakon njegove smrti bilo vračeno ime Maksimir.
Maksimir je bio prvi park otvoren za javnost u jugoistočnoj Europi, te jedan od prvih u svijetu. Maksimir je zakonima o zaštiti prirode i o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture i kulturnog dobra.
U parku očuvana je flora i fauna nizinskih šuma a posebnu atrakciju predstavlja hrast lužnjak poznat kao "Dedek" starosti oko 600 godina. Posebnu čar i ljepotu parku daju pet jezera što prirodnih, što umjetnih. Na južnom dijelu parka smješten je zoološki vrt rodo posjećivan od građana kao i posjetitelja Zagreba.
U parku mogu se vidjeti građevinski objekti i skulpture koje su iz doba stvaranja parka kao i oni iz bliže prošlosti. Po mnogima najistaknutiji objekti parka su kameni Obelisk, Vidikovac i Mogila.
Obelisk spomenik u obliku kamene piramide koji je nadbiskup Juraj Haulik dao postaviti u Dolini dalija u čast završetka radova na parku Maksimir. Vidikovac poznat i pod nazivom Kiosk središnji je objekt iz kojeg se račvaju putevi i oko kojega su okupljene glavne partije parka. Jedan od simbola parka Maksimir svakako je Sokolska Mogila svojevrsni spomen-humak nastao 1925. godine povodom obilježavanja tisuću godišnjice hrvatskog kraljevstva. Mogila zbog svoje povijest i tajne komore koja bi se trebala otvoriti 2025. godine, izaziva poseban interes. Ulaz u park Maksimir doživio je kroz povijest promjene u izgledu i nazivu: Ulaz (ali bez natpisa imena), Jurjavec
(sa natpisom Jurjavec na luku koji povezuje stupove), Ulaz sa stihovima Gunduličeve Dubravke (1914), Park kulture (sa petokrakom) i konačno ponovno izvorni natpis iz 1914. godine.








Nadam se da će ovaj bajkoviti park sa svojim prirodno, povijesnim i kulturnim sadržajem ostati takav i kod budućih pokoljenja.
Park - šuma Maksimir

Zoološki vrt Zagreb



Zoološki vrt grada Zagreba osnovao je Mijo pl. Filipović 1925. godine i najstariji je zoološki vrt u jugoistočnoj Europi. Na dan otvorenja u njemu su bile samo tri lisice i dvije sove.
Danas u njemu moguće je vidjeti više od 7800 jedinki : sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca, riba i bezkralježnjaka sa gotovo svih kontinenata. Zoološki vrt sudjeluje u brojnim projektima i programima koji se bave istraživanjem i zaštitom ugroženih vrsta. Ako se ima omiljena životinja moguće ju je posvojiti. Životinja će i dalje ostati stanovnik vrta no svakim posvajanjem životinje posjetitelji pomažu u skrbi o životinjama. Kao znak zahvale dobiva se posvojiteljski paket.
Zoološki vrt Zagreb
- 21:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 23.01.2020.

Gradovi i mjesta: Zagreb

Zagreb

Zagreb je moj rodni grad, meni najdraži i najljepši grad. Volim Rijeku i Kostrenu ali nostalgija za Zagrebom uvijek je bila prisutna. Voljela sam slušati pjesme o Zagrebu a i danas to volim. Mnogo je pjesama o Zagrebu
a pisali su ih oni koji su rođeni u Zagrebu, oni koji su došli i postali građani ovoga grada a i oni koji su dolazili i odlazili. Bilo mi je teško što izabrati od tolikih pjesama i zato sam napravila potpuri za jedan od mojih zagrebačkih videozapisa. Po mnogima "najzagrebačka" je nostalgična pjesma Zadnji fijaker u izvedbi legendarnog Viki Glovackija.
Često sam slušala (dok sam bila mlađa) od starijih " kak je nekad bilo vu Zagrebu ". Potaknuta tim pričama i njihovim sjećanjima nastao je jedan videozapis pod nazivom Stari Zagreb sa nekada popularnom pjesmom Lepe ti je Zagorje zelene. Šetnje gornjogradskim ulicama i centrom ponekad me podsjete na pjesmu Zagrebačke špancirancije u izvedbi Zvonka Špišića. Uvijek me posebno ganu riječi iz te pjesme:
" I bilo je lepo, skup bili smo tu
Zagreb vu meni, i ja ž njim vu njemu,
i bilo je lepo i navek nam bu "
Volim proći Strossmayerovim šetalištem i reći Matošu serbus. Pitam, da li se on kao i ja sjeća pjesme Krovovi koju izvodi Gabi Novak, dok nam pogled luta donjogradskim krovovima Zagreba.
Žive i lete po gradu ali nema tih stanovnika u slovima općinskih knjiga pjeva Ivo Robić u pjesmi Golubovi koji izgledaju kao da su pobjegle ruže sa cvjetnoga trga nad grad.
Ljubav prema Zagrebu osjeća se u pjesmi Zagrebačkim ulicama koju sa žarom izvodi zagrebački Trešnjevčan Zvonko Špišić. Ivo Robić dok šeće noću, čuje srce svoga grada u lijepoj pjesmi Zagrebačke noći
Šestine su višestoljetno zagrebačko naselje uz koje se vežu lijepe narodne nošnje sa poznatim šestinskim kišobranom. U videozapisu Šestine (folklor) i pjesmom Po lojtrici gor i dol pokušala sam prezentirati drage Šestinčane.
Zagrebčani za prirodno okruženje iznad grada kažu idemo na Sleme što je najviši vrh PP Medvednica. Odlasci na Sljeme Zagrepčanima gotovo su svakodnevno, naročito vikendima i u sva godišnja doba.
- 21:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 15.01.2020.

Gradovi i mjesta: Zagreb

Moj Zagreb tak imam te rad

Meni najdraže prepoznatljive zagrebačke znamenitosti

Serbus dečki i kistihand milostiva



A.G. Matoš: Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem




August Šenoa:
Divna si, bujna si zelen-goro rodnoga mi kraja, ti prvi vidiku moga djetinjstva. I dignem li oči prema tebi kada večernje sunce poigrava vrhom i dolom, kad svoje zlato prosiplje tvojim zelenilom, tu bude se u mojoj duši slike iz davne davnine, vrli junaci, uznosite gospe, ljuti silnici, bijedni kmetovi, a stari Medvedgrad, plamteći živim rumenilom, kao da je opet oživio! Ali nije! Ruši se stara gradina, ruši, nu dalje, dolje pod gorom, uspinje se sjajan, snažan kao mlađahan junak - naš Zagreb grad



Miroslav Krleža: Petrica Kerempuh
Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda nebu
da nam nekak nebu



Marija Jurić Zagorka, prva žena profesionalna novinarka kod nas, prvi borac za ženska prava i politička aktivistica, prva koja je javno istupila iz okvira žene isključivo u funkciji supruge i majke, prva masovno čitana hrvatska književnica…

Kazališni i Cvjetni trg



Uspinjača i Kamenita vrata



Lotršćak, Popov toranj i Krvavi most







Prepoznatljive zagrebačke crkve



Povijest i tradicija


Za odmor tijela i duše




Mirogoj


Zadnje počivalište mnogih Zagrebčana

Ne smije se zaboraviti najnovija zagrebačka atrakcija Zagrebački advent koji je tri puta za redom proglašen najboljom i najljepšom destinacijom za božične blagdane u Europi (2016., 2017. i 2018. godina), na radost domaćeg žitelja kao i mnogobrojnih posjetitelja


Zagreb u mom srcu
- 22:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.01.2020.

Pozdrav od ZHB: Gradovi i mjesta

Zagreb, Rijeka i Kostrena su gradovi i mjesto gdje sam živjela a u Samoboru živim sada.
Dok smo živjeli u Rijeci i Kostreni često smo odlazili na otok Krk, a unazad tridest godina u Malinskoj ljetujemo. Poseban osjećaj veže me za Hrvatsko Zagorje i Donju Kupčinu odakle vučem korijene. Od najranijeg djetinjstva pa sve do sada posjeti i izleti u zagorska mjesta i izletišta kao i Donju Kupčinu bili su mi uvijek lijepi i dragi. Sve te gradove i mjesta pokušati ću opisati putem slika, prezentacija i videozapisa koje sam izradila uz adekvatnu muziku.

Zagreb



Rijeka i Kostrena


Samobor
- 21:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.