HEBREJIMA

VJERA PRAOTACA/PRIMJERI ŽIVE VJERE
11

Vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.
2 Zbog nje su stari postigli pohvalno svjedočanstvo.
3 Vjerom spoznajemo da je svijet stvoren Božjom rječju, tako da je vidljivo proizvedeno od nevidljivoga.
4 Vjerom Abel prinese Bogu bolju žrtvu nego Kain. Po njoj primi svjedočanstvo da je pravedan - Bog nad njegovim darovima posvjedoči - po njoj i mrtav još govori.
5 Vjerom Henok bi prenesen da ne vidi smrti te iščeznu jer ga je prenio Bog. Doista, prije prijenosa primio je svjedočanstvo da omilje Bogu.
6 A bez vjere nemoguće je omiljeti Bogu jer tko mu pristupa, vjerovati mora da postoji i da je platac onima koji ga traže.
7 Vjerom Noa, upućen u ono što još ne bijaše vidljivo, predano sagradi korablju na spasenje svoga doma. Time osudi svijet i postade baštinikom vjerničke pravednosti.
8 Vjerom pozvan, Abraham posluša i zaputi se u kraj koji je imao primiti u baštinu, zaputi se ne znajući kamo ide.
9 Vjerom se kao pridošlica naseli u obećanoj zemlji kao u tuđini, prebivajući pod šatorima s Izakom i Jakovom, subaštinicima istog obećanja,
10 jer iščekivaše onaj utemeljeni Grad kojemu je graditelj i tvorac Bog.
11 Vjerom i Sara unatoč svojoj dobi zadobi moć da začne jer vjernim smatraše Onoga koji joj dade obećanje.
12 Zato od jednoga, i to obamrla, nasta mnoštvo poput zvijezda na nebu i pijeska nebrojena na obali morskoj.
13 U vjeri svi su oni umrli, a da nisu zadobili obećanja, već su ih samo izdaleka vidjeli i pozdravili priznavši da su stranci i pridošlice na zemlji.
14 Doista, koji tako govore, jasno očituju da domovinu traže.
15 Dakako, da su mislili na onu iz koje su izišli, imali bi još prilike vratiti se u nju.
16 Ali sada oni čeznu za boljom, to jest nebeskom. Stoga se Bog ne stidi zvati se Bogom njihovim: ta pripravio im je Grad.
17 Vjerom Abraham, kušan, prikaza Izaka. Jedinca prikazivaše on koji je primio obećanje,
18 kome bi rečeno: Po Izaku će ti se nazivati potomstvo! -
19 uvjeren da Bog može i od mrtvih uskrisiti. Zato ga u p redslici i ponovno zadobi.
20 Vjerom baš u pogledu budućnosti Izak blagoslovi Jakova i Ezava.
21 Vjerom Jakov, umirući, blagoslovi oba sina Josipova i duboko se prignu oslonjen na vrh svojega štapa.
22 Vjerom Josip na umoru napomenu ono o izlasku sinova Izraelovih i dade zapovijed o svojim kostima.
23 Vjerom su Mojsija netom rođena tri mjeseca krili njegovi roditelji jer vidješe da je djetešce lijepo i nisu se bojali kraljeve naredbe.
24 Vjerom Mojsije, već odrastao, odbi zvati se sinom kćeri faraonove.
25 Radije izabra biti zlostavljan zajedno s Božjim narodom, nego se časovito okoristiti grijehom.
26 Većim je bogatstvom od blaga egipatskih smatrao muku Kristovu jer je gledao na plaću.
27 Vjerom napusti Egipat, ne bojeći se bijesa kraljeva, postojan kao da Nevidljivoga vidi.
28 Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih.
29 Vjerom prođoše Crvenim morem kao po suhu, što i Egipćani pokušaše, ali se potopiše.
30 Vjerom zidine jerihonske padoše nakon sedmodnevnoga ophoda.
31 Vjerom Rahaba, bludnica, ne propade zajedno s nepokornicima jer s mirom primi uhode.
32 I što još da kažem? Ta ponestat će mi vremena, počnem li raspredati o Gideonu, Baraku, Samsonu, Jiftahu, Davidu, pa Samuelu i prorocima,
33 koji su po vjeri osvojili kraljevstva, odjelotvorili pravednost, zadobili obećano, začepili ralje lavovima,
34 pogasili žestinu ognja, umakli oštrici mača, oporavili se od slabosti, ojačali u boju, odbili navale tuđinaca.
35 Žene su po uskrsnuću ponovno zadobile svoje pokojne. Drugi pak, stavljeni na muke, ne prihvatiše oslobođenja da bi ih zapalo bolje uskrsnuće.
36 Drugi su opet iskusili izrugivanja i bičeve, pa i okove i tamnicu.
37 Kamenovani su, piljeni, poubijani oštricom mača, potucali se u runima, u kozjim kožusima, u oskudici, potlačeni, zlostavljani -
38 svijet ih ne bijaše dostojan - vrludali po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim.
39 I svi oni po vjeri, istina, primiše svjedočanstvo, ali ne zadobiše obećano
40 jer Bog je za nas predvidio nešto bolje da oni bez nas ne dođu do savršenstva.





















































































































































































































































































































































































































































Map IP Address
Powered byIP2Location.com

TIGNARIUS

13.10.2013., nedjelja

TALIJANSKI NA ĆIRILICI

Ne pada mi napamet komentirati tzv. postavljenje "mrtvih ploča" po Vukovaru, nego samo jedna mala parabola u dijagonali

Početkom 90-tih, u ranoj fazi naše nezavisnosti, mi je jedan istaknuti hrvatski i jugoslavenski politički rukovodilac(komunist) rekao kako su "talijani" nominirani za našeg "mentora" na putu prema EU....
I u finacijskom i kultorološkom smislu...
Kako je dotični bio visoko rangirani član KPJ, a samim time i KOMINTERNE, nisam imao razloga sumnjati u njegove "izvore informacija".
Doduše, u tom trenutku nisam znao ono što danas znam (osim činjenice da je "ujedinitelj" Italije bio visoko rangirani "zidarčić" Garibaldi)

B 92
Beograd -- Premijer Ivica Dačić kaže da je Srbija spremna da dodatno razvije odnose sa Italijom i očekuje da joj Rim pomogne u promovisanju promene svog imidža u svetu.


"Očekujemo da Italija, naš najveći prijatelj među svim zemljama zapada, promoviše tu promenu imidža Srbije u svetu", na osnovu politike koju sprovodi u unutašnjim reformama, napretku u evrointegracijama, uspeha u dijalogu s Kosovom i napora u regionalnom pomirenju, rekao je Dačić tri dana uoči zajedničke sednice vlada Italije i Srbije u Ankoni.



Evo što Raspudić priča o tome

Kako Talijani (kroz povijest) gledaju na Hrvate
(Blog VL S.Tomašević) Published 11. prosinac 2010.


U subotnjem (11. prosinca 2010.) “Obzoru” objavljujem tekst o knjizi Nine Raspudića, koja je zapravo njegov doktorski rad. Ovdije prenosim prošireni dio objavljenoga u “Obzoru”.

“Kao i svaki drugi putopisac, i Fortis (Alberto Fortis, 1741-1803, autor djela Put po Dalmaciji) u mnoštvu elemenata koje susreće na svom putovanju vrlo lako dolazi u napast vidjeti i istaknuti samo ono što želi i očekuje vidjeti. Ono što se uklapa u očekivano, u unaprijed fiksiranu sliku svijeta i očekivanu dozu egzotike, biva selektirano, zabilježeno i naglašeno”, napisao je Nino Raspudić u knjizi (94. str) “Prekojadranski (polu)orijentalizam: prikazi Hrvata u talijanskoj književnosti” koju je 2010. izdala kuća “Nakladnik Jurčić”. Nino Raspudić kroz analizu knjiga i zapisa talijanskih i drugih autora dolazi do zaključka kako “unutar talijanske književnosti i publicistike postoji, uglavnom dominantna, tradicija gledanja na Hrvate (i istočnu obalu Jadrana u cjelini) koja ih promatra kao Druge u odnosu na vlastitu, ‘europskiju’ i ‘višu’ civilizaciju”. Istina kaže kako postoje i talijanski autori koji su pisali o Hrvatima i Hrvatskoj tako da im nisu pristupali kao civilizacijski drugorazrednima, ali naglašava kako je “pojmovno” odredio kao “prekojadranski poluorijentalizam” prikaze Hrvata u talijanskoj književnosti. Orijentalizam je kao novi vid kolonijalizma 1978. formulirao palestinsko-američki književni teoretičar i docent na Columbia University Edward W. Said (1935-2003). Zapravo je to eurocentristički pogled na ostatak svijeta.

Raspudić iznosi kako u talijanskoj književnosti postoji “poluorijentalizam”. Koristio je upravo Saidovu teoriju o postojanju Istočnog razmišljanja u zapadnih povjesničara i istražitelja koji ostatak svijeta stavljaju pod skup lažnih i stereotipnih koncepata. “Tijekom većeg dijela povijesti, talijansko-hrvatski odnosi odvijaju se kao odnosi ‘nadređene’ i ‘podređene’ kulture”, drži Raspudić i naglašava kako je to vidljivo u nekim povijesnim razdobljima, najprije tijekom venecijanske, a zatim talijanske, političke, vojne i ekonomske dominacije.

Veliku pažnju Raspudić posvećuje Fortisovim zapisima za koje kaže kako, prema mišljenju dosadašnjih proučavatelja talijansko-hrvatskih književnih veza, predstavlja prekretnicu u talijanskom prikazivanju istočne obale Jadrana. Fortis piše o Morlacima, narodu koji se ne ponižava, koji ne traži milostinju od namjernika, jer dok u jednog u selu ima za jesti ima i za druge, te naglašava kako je među njima prijateljstvo postojano, za razliku od odnosa među Mlecima. Morlaci su narod koji živi u unutrašnjosti Dalmacije, jadranskom zaleđu, i Fortis je među prvima koji ih spominje u svome putopisu 1774. S temom “Morlaci u europskoj književnosti” u Milanu je doktorirao Inoslav Bešker, koji u istoimenoj knjizi (objavljenoj 2007.) kaže kako su oni u europosku literaturu ušli 1770. kada ih Voltaire stavlja na prvo mjesto popisa “divljih naroda”. I Bešker citira Fortisa, Niccoloa Tommasea, Giulia Bajamontija…kada opisuje Morlake, njihove običaje i život. Iste izvore citira i Raspudić. Fortis priznaje kako taj gorštački narod opisuje i u svrhu mogućeg venecijanskog boljeg ekonomskog korištenja Dalmacije i njezina zaleđa.


“Unatoč izvrsnoj prirodnoj nadarenosti da sve nauče, Morlaci su vrlo oskudna znanja u zemljoradnji i uzgoju stoke. Morlaci općenito nimalo ne drže do domaćega gospodarstva. U toj su pojedinosti slični Hotentotima, jer za tjedan raspu ono što bi im moralo biti dovoljno za nekoliko mjeseci, samo ako se pruži prilika za veselje”, pisao je Fortis, a taj citat Raspudić ocijenjuje kao “osudu morlačke neekonomičnosti, lošeg iskorištavanja zemlje i rasipnosti” što spada u repertoar “kolinizatorskih kritika”.

Od odnosa prema Morlacima do onoga prema Hrvatima, Raspudić u talijanskoj književnosti vidi taj kolonizatorski pristup. Citira, dakako, samo one dijelove pojedinih književih djela preko kojih može dokazati kako Talijani na taj odnos (zapad-istok, civilizacija-divljak, čovjek-životinja, urbano-ruralno itd.) gledaju kao na odnos između kulturonog i obrazovanog zapadnjaka i neobrazovanog istočnjaka. Čak i kada autori spočitavaju Morlaku, Slavenu, Skijavu, Hrvatu što se ne drži tradicija, već se počinje ponašati zapadnjački, Raspudić i to ocijenjuje kao negativni pogled na taj narod.

“Slika Hrvata kao okrutnog, barbarskog Drugog, koji čini najmračnije i najizopačenije sadističke zločine, domonantna je u talijanskoj književnosti, historijografiji i publicistici o Drugom svjetskom ratu na istočnoj obali Jadrana. Takva slika ima uporište u književnoj tradiciji (prikazi uskoka, hrvatskih vojnika na teritoriju Italije u 19. stoljeću i dr.)”, iznosi Raspudić i naglašava kako se uvijek želi prikazati Talijana kao dobrog čovjeka. No, u talijanskoj suvremenoj književnosti ima mnogo knjiga o fašističkim logorima u Hrvatskoj, o Talijanima kao “palikućama” u Hrvatskoj itd.


Raspudić je u svome djelu pokazao kako u talijanskoj književnosti prevladava “orijentalizirano” gledanje na Hrvata. Ali, “‘orijentalizirani’ Drugi često reproducira ‘orijentalizam’ prebacujući sliku koja se stvara o njemu na još orijentalnijeg susjeda preko svoje istočne granice, ili na unutarnjeg ‘orijentalca’ unutar svog vlastitog nacionalnog korpusa”, pa je “orijentaliziranje” neprestana igra u kojoj svatko uspjeva pronaći svoga “Orijentalca”. Svatko ima svoga Orijentalca, najbolji je zaključak.


Rafael Rimić u GK(13.10.2013) "Naša je vjera slaba, krhka" prenosi sljedeće:

"..blaženi Ronaldo Rivi ubijen je zbog jedne rečenice, "Sutra jedan svećenik manje." Izrekao ju je jedan politički komesar garibaldijevske partizanske formacije- piše na talijanskoj internetskoj stranici o svecima i blaženicima KC, koja ističe da su mnogi svećenici ubijeni za i poslije 2. svj. rata (od strane nacista, partizana i militantnih komunista)
U pokrajini Emilia Romagna ubijeno je 93 svećenika..većina zbog osvete "crvenih"..


A evo kako nas "varali" sa sladunjavim pesmuljcima


Ovo je priča o nekom talijanskom partizančiću ....mi smo je "pevušili" ne znajući šta ovaj žabar parla



znam da će Geo@co biti zadovoljna


- 13:30 - Komentari (11) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< listopad, 2013 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Travanj 2024 (3)
Ožujak 2024 (13)
Veljača 2024 (4)
Siječanj 2024 (7)
Prosinac 2023 (8)
Studeni 2023 (9)
Listopad 2023 (6)
Rujan 2023 (4)
Kolovoz 2023 (7)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (4)
Travanj 2023 (5)
Ožujak 2023 (7)
Veljača 2023 (5)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (8)
Studeni 2022 (8)
Listopad 2022 (4)
Rujan 2022 (4)
Kolovoz 2022 (6)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (1)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (5)
Ožujak 2022 (5)
Veljača 2022 (4)
Siječanj 2022 (5)
Prosinac 2021 (9)
Studeni 2021 (8)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (5)
Kolovoz 2021 (9)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (1)
Svibanj 2021 (2)
Travanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (13)
Veljača 2021 (8)
Siječanj 2021 (9)
Prosinac 2020 (9)
Studeni 2020 (8)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (6)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (2)
Opis bloga
ako imate primjedbi
mrežna pošta vam je ikpurger@gmail.com

Flag Counter