_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Natječaj za izbor direktora komunalnog poduzeća "EKO-PROMINA"

Osnivanje komunalnog poduzeća “EKO PROMINA” d.o.o priča je o kojoj će se sigurno burno raspravljati na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina.

Zadnja informacija koju sam saznao je ta, da Načelni Paula Cota tvrdi ( u razgovoru sa K.R) da ima pravo imenovati direktora spomenutog d.o.o., I da će to u svakom slučaju biti Damir Čveljo.

Ova vijest potakla me na razmišljanje koju bi zapravo stručnu spremu trebao imati direktor tog kumunalnog pogona, te kako druge Općine riješavaju izbor direktora svog komunalnog poduzeća?


Evo jednog od pronađenih natječaja na internetu:

* * * * * * * *
Natječaj za izbor direktora komunalnog poduzeća "Basilija"

Temeljem Odluke Općinskog vijeće Općine Šolta KLASA: 021-05/10-01/15, UR.BROJ:2181/03-01-10 od 28.12.2009. godine, Nadzorni odbor društva Komunalno «Basilija» d.o.o. objavljuje

NATJEČAJ

za izbor i imenovanje direktora
Komunalnog «Basilija» d.o.o. Grohote

UVJETI:

- VSS fakultet tehničkog ili ekonomskog smjera
- radno iskustvo na rukovodećem radnom mjestu
- Organizacijske sposobnosti
- Obvezna „B“ kategorija
- Poznavanje rada na računalu
- Plan i program poslovanja za 4 godine
- Strani jezik

Uz prijavu na natječaj kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju u izvorniku ili ovjerenom prijepisu:

1. Dokaz o stručnoj spremi;

2. Dokaz o radnom iskustvu (opis dosadašnjeg rada s kratkim životopisom);

3. Uvjerenje o nekažnjavanju i uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak
(čl. 239 ZTD-a) ne stariji od 15 dana;

4. Plan i program poslovanja za 4 godine;

Rok za podnošenje prijave je 15 dana od dana objave natječaja.
Sa svim kandidatima će se obaviti razgovor o prijemu u službu.
Prijave se podnose na adresu: Općina Šolta, Podkuća 8, 21430 Grohote, s naznakom „natječaj za izbor direktora“.

Kandidati će o izboru biti pismeno obaviješteni u roku od 8 dana po izboru direktora.

NADZORNI ODBOR

* * * * * * * *

Tako to rade drugi….

A kako se to radi kod nas…znate I sami….


Inače, nekad se volim “praviti blesav” I vjerovati u sve što mi ljudi govore…..

Ali, istina I voda uvijek nađu svoj put….a osobe koje me jednom prevare, više nikad ne mogu steći moje povjerenje.

Oznake: općina promina

Paško Bikić-Prominske beside 9.

Vrijeme je za novo početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovom „F“.

F

Faca….m— lice, obraz, osoba (novija riječ)
Fajda, vajda…. ž— korist, probitak (nije fajde — nema druge)
Fajercak, vajercak….m — upaljač (za cigarete)
Faka, vaka….i — pokvarenica, beštija
Fakin, vakin…. m— nosač, pren. vragolan, mulac
Falinga, valinga….ž — pogreška, nedostatak
Faliti, valiti….gl.— nedostajati, ali i propustiti
Falše, valše….pril. — krivo, nevrijedno
Familja, vamilja…. ž — obitelj
Fažol, važol…. m — grah
Feca, veća….ž — vinski talog poslije pečenja rakije
Feral, veral….m — svjetionik, petrolejska svjetiljka za potrebe izvan kuće (uz zaprežna kola)

Fermati, vermati gl.— zaustaviti se, stati
Fertik…. pril. — gotovo, dosta
Fešta….ž — svečanost, veselje, priredba
Feta, veta….ž — komad, komadić (tanko odrezan)
Fetiva, vetiva prid. — prava, potpuna, ista
Fibra, vibra…. ž — vrućica, povišena tjelesna toplina
Fijorin, vijorin…. m — forint, novac kod nas u upotrebi do 1892.

Filoksera, viloksera….ž — žiložder, trsna uš na korijenu vinove loze, krajem prošlog stoljeća poharala vinograde u Promini, što je bila velika nesreća za žitelje. Propast vinograda uzrokovala je brže iseljavanje mladih ljudi, osobito u Ameriku.

Finta, vinta….ž — lukavstvo, trik, činiti fintu: praviti se
Fiškal, viškal….m — prepredenjak, pren. mudar, koji se ne da prevariti lako od svakoga

Fjaka, vjaka…ž — mlitavost, pospano stanje pod utjecajem vrućine, pren. osoba koju ne treba uzimati ozbiljno

Fjok, vjok….m — sveza, način vezanja svezica, ukrasnih vrpci
Fjumbin….m — visak
Fjumbo….pril. — vertikalno
Fortica, vortica….i — tvrđava
Foša, voša….i — kanal (pri krčenju zemlje za sadnju loze)


Frajla….ž — gospođica (podrugljivo)
Fratar, vratar….m — svećenik, redovnik (franjevac)
Fregati, vregati…. gl. — ribati (pod i druge površine)
Frigati, vrigati…. gl. — pržiti na ulju ili masti
Fritule, vritule….ž—uštipci, prominski specijalitet, jednostavni slatkiš od tijesta s jajima, priređen na vrelom ulju ili masti

Friško, vriško….prid. — svježe, ono što nije kuhano, ali i novo u vremenskom smislu: friško uzorano

Frontin, vrontin….m — kapa sa štitnikom od sunca, v. kačket, mica
Frut, vrut….m — urod, prinos na zemljištu
Fudra, vudra….ž— podstava (u odjeći)
Fukara, vukara….ž — vucibatina, pokvarenjak, prosta osoba
Fundać, vundać m — talog od kave, soc
Furbe….m//ž — lukavac, prepredena osoba
Furda….m/i — nevrijedan pažnje, sitan čovjek, v. fu-
kara
Furešt….m — stranac

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

Osnovano komunalno poduzeće „EKO PROMINA“ d.o.o.

Osnivanje novog komunalnog poduzeća u vlasništvu Općine Promina priča je koja se često spominje u zadnje vrijeme, kako na promina blogu, tako i u lokalnim ćakulama.

Premda Općina Promina već ima „Vlastiti komunalni pogon“, na 28. sjednici, održanoj 20.ožujka 2009. godine, Općinsko vijeće Općine Promina donosi:

„Odluku o osnivanju trgovačkog društva s ograničenom odgovornošću za obavljanje komunalne djelatnosti“.

Detalje o ovoj Odluci, možete pronaći u Službenom Vijesniku Šibensko kninske županije broj.3- na stranici 47.

Evo samo nekoliko izvoda iz Odluke:

Komunalno poduzeće, Općinsko vijeće je planiralo osnovati za sljedeće djelatnosti:

-održavanje čistoće,
-održavanje javnih površina
-uređenje zelenih površina, parkova i dječjih igrališta
-odvoz i likvidacija komunalnog otpada i fekalija
-odvodnja i pročišćavanje otpadnih i atmosferskih voda
-uređenje i održavanje tržnica na malo
-uređenje i održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova
-održavanje nerazvrstanih cesta
-uređenje i održavanje javnih česmi cisterni i bunara
-obavljanje usluga parkirališta
-usluge građenja, projektiranja i nadzora nad grobljem

Nadzor nad radom društva, normalno radila bi tijela društva i to:

-Skupština društva
-Uprava društva

Skupština društva je tijelo u kojem osnivač donosi odgovarajuće odluke na koje je ovlašten zakonom i ovom odlukom.
Skupština društva ima 5 članova koje bira Općinsko vijeće Općine Promina.
Četiri člana Skupštine bira se iz reda vijećnika Općinskog vijeća, a jedan član iz reda zaposlenika društva.

Uprava društva sastoji se od jednog člana- direktora društva kojeg svojom odlukom imenuje i opoziva Skupština društva.
Uprava društva dužna je najmanje jednom godišnje izvjestiti Skupštinu o poslovanju.
Uprava je ovlaštena samostalno poduzimati poslove društva bez ograničenja osim ako izjavom ili pojedinačnim aktom za pojedine poslove nije drigačije određeno.



Sad kad znamo kako je priča krenula, evo i drugog dijela priče...odnosno realizacije Odluke Općinskog vijeća...i imamo sljedeću situaciju:



Osnovano je sljedeće društvo:


* * * * * * * * * * *

TEMELJNI PODACI
SUBJEKT: EKO PROMINA d.o.o.
Matični broj :100016114
OIB: 90431466150
Registarski sud : Trgovački sud u Šibeniku
Tvrtka : EKO PROMINA društvo s ograničenom odgovornošću za obavljanje
komunalnih djelatnosti
Skraćena tvrtka:EKO PROMINA d.o.o.
Sjedište :Oklaj, Put kroz Oklaj 129
Pravni oblik: društvo s ograničenom odgovornošću

PREDMET POSLOVANJA

Nkd Djelatnost
* - Djelatnost organiziranja sajmova
* - Održavanje čistoće
* - Odlaganje komunalnog otpada
* - Održavanje javnih površina
* - Održavanje nerazvrstanih cesta
* - Tržnice na malo
* - Održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika
* - Obavljanje dimnjačarskih poslova
* - Javna rasvjeta
* - Djelatnost javne odvodnje otpadnih voda
* - Vodoopskrbna djelatnost
* - Upravljanje grobljem
* - Skupljanje otpada za potrebe drugih
* - Prijevoz otpada za potrebe drugih
* - Posredovanje u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u ime drugih
* - Skupljanje, oporabe i/ili zbrinjavanja (oporabe odlaganja,
spaljivanja i drugih načina zbrinjavanja otpada), odnosno djelatnost
gospodarenja posebnim kategorijama otpada
* - Uređenje zelenih površina, parkova i dječjih igrališta
* - Obavljanje usluga parkirališta
* - Projektiranje, građenja, uporaba i uklanjanje građevina
* - Nadzor nad gradnjom

Temeljni kapital
20,000.00 kuna


Članovi društva - osnivači
OPĆINA PROMINA
Funkcija - jedini osnivač d. o. o.


Članovi uprave - likvidatori
Damir Čveljo, rođen/a 26.05.1965, ,
Funkcija - član uprave
Ovlaštenje - direktor, zastupa društvo samostalno i pojedinačno

Temeljni akt:
Izjava o osnivanju od 27. kolovoza 2009.g.

* * * * * * * * * * *




Vratit ću se malo na sam početak priče:

„Uprava društva sastoji se od jednog člana- direktora društva kojeg svojom odlukom imenuje i opoziva Skupština društva“.

„Skupština društva ima 5 članova koje bira Općinsko vijeće Općine Promina“.

Ako se poštivala Odluka Općinskog vijeća Općine Promina kod osnivanja ovog Društva, onda se nije poštivalo Općinsko Vijeće koje je trebalo znati koga je izabralo za Direktora društva?

Sjećate se kad sam nedavno napisao:

„Uostalom, o Načelnikovoj transparentnosti u zapošljavanju svjedočit ćemo kad se osnuje novo komunalno poduzeće. I ptice na granama znaju kome je tamo obećano radno mjesto...a nama ostaje samo da pričekamo hoće li tako i biti- izborna obećanje su izborna obećanja!“

Ako Vas zanima kontekst u kojem je objavljen navod prije skoro mjesec dana, točnije 21.01.2010, ...onda posjetite link:

http://www.blog.hr/print/id/1627204681/raste-broj-nezaposlenih-u-promini.html

Jeli netko možda negdje pročitao Natječaj da se traži direktor EKO PROMINA d.o.o.????

Toliko o zamjeranju netransparentnosti drugima.....


Na kraju, koja će biti stvarna razlika u radu novog komunalnog poduzeća u odnosu na „staro“, (odnosno Vlastiti komunalnio pogon), ostaje nam da vidimo.


Nadopuna posta 25.02.2010:

Zaboravio sam navesti izvor temeljnih podataka za “EKO PROMINA d.o.o.”

Sve što sam naveo pod temeljnim podacima, može se provjeriti na web stranici:
“Sudski registar trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj”
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske.

Link je sljedeći:
https://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg/pages/detaljiSubjekta/temeljniPodaciSubjekta.faces

Kad kliknete na navedeni link, upišite u polje “Naziv” pojam “Promina”.
Na samom dnu stranice nalazi se “EKO PROMINA d.o.o.”, a detalje možete pročitati kliknuvši na Matični broj 100016114.

Podaci koje sam naveo, vrijede na dan pisanja posta 24.02.2010. ( za kasnije ne garantiram).


Zašto pišem sve ovo?

Danas sam razgovarao sa Damirom Čveljom, I on se ograđuje od konteksta u kojem se spominje u ovom postu, te navodi da nije niti Direktor “EKO PROMINA d.o.o.”, a isto tako da nije niti u radnom odnosu u spomenutom d.o.o.

Ispričavam se Damiru Čvelji zbog neugodnosti koje je doživio objavom mog posta.
Nije se radilo o zloj namjeri prozivanja Damira Čvelje, nego o doslovnom kopiranju podataka iz sudskog registra, a kako se njegovo ime tamo našlo postao je “ni kriv ni dužan” dio posta.


Kako se sada iz svega može zaključiti da zasnivanja radnog odnosa nije bilo…
Kako ne bi gubio vrijeme po sudovima zbog tužbi za klevetu od strane Načelnika Paula Cote, ako se on kojim slučajem našao uvrjeđenim ovim postom, I njemu se ispričavam.


Eto, nadam se da Vam je sada sve jasno….

Iskreno…meni tek sada ništa nije jasno….

Oznake: općina promina

Diplomski rad: Stanje i mogućnosti razvoja Prominskog kraja

Nedavno sam u jednom postu objavio Zahvalu koju sam dobio od čitatelja
promina.blog.hr-a, a odnosila se na pomoć u prikupljanju podataka za
jedan diplomski rad, vezan za budućnost Promine.

Evo uvoda u diplomski rad, koji će vjerojatno zainteresirati sve one
koje zanima budućnost Promine, gledana očima jednog mladog, sada već
diplomiranog ekonimista;


Stanje i mogućnosti razvoja Prominskog kraja

UVOD

1.1. Predmet i cilj Diplomskog rada uz primjerno određivanje
Predmet Diplomskog rada jest analiza stanja, procjena potencijala
obnove i mogućnosti razvoja, demografski i gospodarstveno,
devastiranog Prominskog kraja.

Cilj Diplomskog rada jest definirati potencijale za obnovu i
gospodarski razvoj Prominskog kraja uz poseban osvrt na specifičnosti
ograničenja, ali i ogromnog turističkog potencijala, gotovo iseljenih,
autohtonih naselja u gornjem toku rijeke Krke, lociranih unutar
granica NP Krka na način da se:

-analiziraju ekonomski pokazatelji ukupnog gospodarstva Općine Promina
te izradi SWOT analiza gospodarstva,

-analiziraju dostupni podaci o broju, kadrovskoj i dobnoj strukturi
zaposlenika najpotentnijih gospodarskih subjekata sa sjedištem na
području Općine Promina; Pogona HE na Krki i tvrtke Metalsint iz
Oklaja,

-obrade i analiziraju dostupni, kvalitativni i kvantitativni,
pokazatelji gospodarskog djelovanja registriranih Prominskih
obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, OPG,

-analiziraju sve aktualne mogućnosti koje stanovništvu Općine Promina,
području od posebne državne skrbi II-skupine u RH, stoje na
raspolaganju za poboljšanje uvjeta življenja i poticanje gospodarstva;
porezne olakšice, poticaji proizvodnje i kreditiranja,

-pokuša odrediti potencijal samozapošljavanja stanovništva Prominskog
kraja u poljoprivredi, analizirajući konkretne primjere podizanja 1 ha
novog nasada vinograda, maslina i tradicionalnih voćnih kultura,
badema i smokava, isplativosti podizanja oglednog nasada, ukupan
trošak kroz učešće troškova podizanja nasada, pokrića varijabilnih
troškova te mogućnost racionalizacije troškova optimiranjem učešća
vlastitog rada u svakom pojedinačnom nasadu,

-analiziraju dostupni podaci o broju, kadrovskoj i dobnoj strukturi
zaposlenika NP Krka, dosadašnjem utjecaju NP Krka na razvoj
gospodarstva i održivog razvoja naselja u zonama unutar granica NP te
izradi SWOT analiza mogućeg utjecaja NP Krka na gospodarski razvoj i
obnovu Prominskog kraja,

-pokušaju realno definirati ograničenja i mogućnosti pojedinih
gospodarskih grana te rangirati optimalnu strukturu gospodarskih
djelatnosti koje bi potakle istinsku demografsku i gospodarsku obnovu
Prominskog kraja.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Kako Općina Promina nema definiranu razvojnu strategiju niti izrađen
Operativni program za provedbu razvojno-planskih strategija, osim
Prostornog plana uređenja sa smanjenim sadržajem koji je usvojen 16.
travnja 2009., kao izvor podataka sam koristio dostupne iz:

-razvojnih i planskih dokumenata Šibensko-kninske županije te gradova
Drniša i Knina,

-objavljenih dokumenata ministarstava RH, centara za poduzetništvo,
HGK i HBOR-a koja obrađuju problematiku Područja od posebne državne
skrbi i prate poduzetničke projekte,

-dostupnih dokumenata Državnog zavoda za statistiku, Zavoda za
mirovinsko osiguranje, više ministarstava RH i Općine Promina,
novinskih članaka i članaka objavljenih na Internetskim portalima s
tematikom Prominskog kraja kao i osobno prikupljenih analitičkih
podataka gospodarskih subjekata, Pogona HE na Krki i tvrtke Metalsint
iz Oklaja, te vlasnika registriranih OPG s područja Općine Promina.


Sadržaj i struktura rada

Sadržajno je Diplomski rad podijeljen u 7 poglavlja. Prva dva su
uvodna poglavlja, od 3. do 6. poglavlja iznose se detaljni ekonomski
pokazatelji i struktura te analizira gospodarstvo Prominskog kraja i
područja NP Krka, dok se u posljednjem, 7. poglavlju, donosi
zaključak.

Strukturalno, Diplomski rad se bavi slijedećom problematikom:

-Poglavlje 2:

Temeljni podaci o Šibensko-kninskoj županiji i Općini
Promina

U ovom poglavlju iznose se osnovni geografski podaci, podaci o
stanovništvu, ukratko bitne značajke gospodarstva, prikaz
infrastrukture te planovi razvoja Županije i Općine.

-Poglavlje 3:

Aktualna struktura gospodarstva Općine Promina

U 3. poglavlju iznose se detaljni podaci o gospodarstvu po sektorima;
za poljoprivredu i stočarstvo u primarnom, energetiku, rudarstvo,
proizvodno obrtništvo i industriju za sekundarni, ugostiteljstvo,
turizam, trgovinu i promet u tercijarnom te za neproizvodne
djelatnosti, kvartarni sektor, obradom aktualnognog stanja školstva,
zdravstva, socijalne skrbi, lokalne uprave i udruga u Općini Promina.
Analiziraju se ekonomski
pokazatelji gospodarstva te donosi SWOT analiza gospodarstva Općine
Promina.

-Poglavlje 4:

Poticaji područjima od posebne državne skrbi, PPDS

U 4. poglavlju iznose se detaljni podaci o poreznim olakšicama,
poticajima proizvodnje i mogućnostima poduzetničkog kreditiranja
stanovništva Promine, njihova stečena prava, temeljena na stalnom
boravištu i poslovnim aktivnostima koje provode na teritoriju Općine
Promina, jednog od područja od posebne državne skrbi RH, svrstanog u
II-skupinu PPDS.

-Poglavlje 5:

Analiza isplativosti podizanja novih nasada tradicionalnih poljoprivrednih kultura Prominskog
kraja,

U 5. poglavlju iznose se detaljni ekonomski pokazatelji podizanja 1 ha
novih nasada; vinograda, maslina te tradicionalnih voćnih kultura,
badema i smokava, analizirajući pri tom isplativost nasada prema
troškovima njihovog podizanja, pokriću varijabilnih te mogućnostima
racionalizacije ukupnih troškova optimiranjem učešća vlastitog rada za
svaki novopodignuti nasad.

-Poglavlje 6:

Mogući utjecaj NP Krka na razvoj Prominskog kraja

U 6. poglavlju analiziraju se dostupni podaci o NP te iskustva
dosadašnjeg utjecaja NP Krka na razvoj gospodarstva i održivog razvoja
ostalih naselja u zonama unutar granica NP. SWOT analizom pokušava se
odrediti mogući utjecaj NP Krka na održivi razvoj i, gospodarsku i
demografsku, obnovu.

-Poglavlje 7:

Zaključak,

U 7. poglavlju donosi se zaključak, pokušava se definirati ograničenja
i mogućnosti pojedinih gospodarskih grana uz rangiranje optimalne
strukture gospodarskih djelatnosti koje bi zaustavile negativna
kretanja te potakle istinsku, demografsku i gospodarsku obnovu, ali i
dugoročno osigurale održivi razvoj, demografski i ekonomski,
nerazvijenog, a prirodnim ljepotama obdarenog, Prominskog kraja, još
uvijek ekološki nezagađenog i neizgrađenog, dakle, izuzetno sačuvanog
za buduće generacije.

Eto, na kraju, i ja se zahvaljujem Ivanu Perici, što je baš ovu temu
odabrao za svoj diplomski rad, jer bi ovaj rad:
„mogao poslužiti kao dobar ekonomski vodič i analitička podloga svima
onima što još uvijek promišljaju - 3 isplati li se ulagati u Prominu3.

Oznake: Razvoj Promine

Otvara se ljekarna u Oklaju

Prije nekoliko dana, točnije 19.02.2010 u vijestima Radio Drniša, čuo sam da se u Oklaju u ponedjeljak 22.02.2010. otvara ljekarna.

Još 2007. godine, u postu «Ljekarna u Oklaju”, napisao sam sljedeće:







* * * *
«Na 27. sjednici Županijskog poglavarstva, kojom je predsjedavao župan Goran Pauk jednoglasno su prihvaćene i usvojene sve točke dnevnog reda.

Jedna od prihvaćenih točaka dnevnog reda je i sljedeća:

Poglavarstvo je dalo suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Doma Zdravlja Drniš o davanju u najam dijela prostora u zgradi ambulante u Oklaju Ljekarni Drniš u svrhu otvaranja ljekarničke jedinice u Oklaju.

Vijest je objavljena 27.09.2007 14:18:13 na web stranici Šibensko-kninske županije.»
(Na Blogu 03.10.2007.)
* * * *

Radno vrijeme ljekarne uskladit će se sa radnim vremenom oklajske ambulante, tako da će određene dane raditi ujutro, a određene popodne...a subotom samo «prvu» smjenu.

Kako je u Promini pretežno starije stanovništvo, otvaranje ljekarne u Oklaju, poslovni je potez jednak otvaranju slastičarne odmah pored dječijeg vrtića...

Oznake: Ljekarna Oklaj

Gospa Čatrnjske opet svijetli…

Jučer sam u jednom komentaru napisao:

* * * * * *
„Maloprije me na telefon nazvao i jedan prijatelj koji se uključuje u ovu akciju, te se obavezuje do kraja godine svaki mjesec uplaćivati po 200.00 kuna za troškove vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

U subotu ću se naći sa Zvonom Barom, te ćemo tada najvjerojatnije i uključiti rasvjetu.
Račun za struju plaćat će se direktnim uplatama na računa HEP-a, a svi oni koji su se odazvali ovoj akciji, detalje će dobiti na svoj e-mail uskoro.

Zahvaljujem se svima koji su se uključili u ovu akciju, te prihvatili obavezu plaćanja rasvjete do kraja 2010 godine.“
* * * * * *


Rasvjeta je prije nekoliko sati uključena.
Zvone Bare se sa fra Krešimirom dogovorio da novac uplaćujemo na račun naše Župe…ali o tom ću detaljnije i više napisati sutra, jer se danas zbog obaveza nisam uspio naći sa Zvonom.

Evo fotografije Gospe Čatrnjske, napravljene doduše po kiši i bez stativa…tako da je možda malo lošija…

Ali ono što je najbitnije: Naša Gospa opet svijetli!




Nadopuna posta 21.02.2010.

Evo kako bi trebala izgledati uplatnica za rasvjetu Gospe Čatrnjske.
Navedeni iznos je za sada 50,00 kn mjesečno, ali pošto je sada rasvjeta podešena na uključivanje od 19:00 do 24:00 sati, trošak će u sljedećim mjesecima vjerojatno biti manji, ali o tom će oni koji su odlučili sudjelovati u ovoj akciji biti na vrijeme obaviješteni.

Oznake: Gospa Čatrnjska

Paško Bikić-Prominske beside 8.

Vrijeme je za dva nova početna slova „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je riječima sa početnim slovima „Đ“ i „E“.


Đ



Đandinera….ž— luksuzna zaprežna kola s gibnjevima za svečane prilike (svadbu), v. karaca

Đardin….m— uređen park, prostor za odmor
Đatar….m— zamjena za riječ vrag. Iz bogobojaznosti lakše se pridavalo đatru nego vragu, v. vrantul

Đerdan….m — ogrlica
Đilet….m — prsluk, v. krožet
Đilozan….prid. — neviran, nenavidan, jalan
Đipati….gl. — naglo poskakivati, skakati
Đir….m — dio puta prijeđen pješice ili biciklom, prednji ili stražnji dio zaprežnih kola

Đubar….m— stajski gnoj
Đubarnjak….m — gnojnica, spremište stajskog gnoja
Đul….m— ruža
Đulati….gl.— lutati
Đurludati….gl.— hodati bez cilja, lunjati
Đuvegija….m — zaručnik, muž (ali samo u šali)


E


erlav prid. — iskrivljen, kriv
evola uski. — usklik pohvale: bravo, baš ti hvala, ali i ej!

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

Rodio se na današnji dan

Evo jedne vijesti koju sam davno pronašao, a danas je baš prigodan dan da istu objavim:



U Oklaju je 19. veljače 1877. rođen Ilija Dizdar, pedagog.
Pučku školu završio je u rodnom mjestu.
Mušku učiteljsku preparandiju završio je 1895. u Arbanasima.
Bio je učitelj u Razvodu i Oklaju, potom nadučitelj u Vrlici odakle je premješten na Učiteljsku preparandiju u Arbanasima najprije kao učitelj vježbaonice, a ubrzo je postao i profesor.
Predavao je hrvatski jezik, pedagogiju, zemljopis i povijest te povijest prirodnih znanosti, a vodio je školsku praksu i školske propise.
Među ostalim bio je član ispitnog povjerenstva za opće pučke i građanske škole.
Potkraj I. svjetskog rata bio je tajnik Narodnog vijeća u Zadru.
Zajedno s Mirkom Perkovićem pokrenuo je i uređivao časopis Narodni učitelj, koji je izlazio u Zadru u prvoj polovici 1914.
Ukidanjem preparandije u Zadru prelazi u Dubrovnik gdje je učitelj, a neko vrijeme i upravitelj Učiteljske škole.
Godine 1925. premješten je na Učiteljsku školu u Beograd, a ubrzo prelazi u Ministarstvo prosvjete na mjesto referenta za osnovne škole u Dalmaciji, gdje radi do umirovljenja 1927.
Objavio je nekoliko vrijednih pedagoških djela, koja je tiskao u Zadru i Zagrebu.

Umro je 21. veljače 1929. u Beogradu.

Link:

http://www.zadarskilist.hr/clanci/23022009/ilija-dizdar

Oznake: Ilija Dizdar, Školstvo u Promini

Prilog prominskim prezimenima

Na e-mail promina.blog.hr@gmail.com stigla mi je sljedeća poruka:

* * * * *
Poštovani Sanimire,

Čitam Vaš odličan blog i javljam se s prijedlogom da
malo udatirate rubriku Prezimena u promini.
Npr. vrstan i svjetski poznati
mladi pijanist Javor Bračić - mama mu Irena Bračić, dr i kćerka Mate
Bračića iz Puljana.




Mislim da Javor ima i sigurno svoj web, a za sada
šaljem samo nekoliko linkova:

http://www4.dubrovnik-festival.hr/default.asp?ru=940

http://www.ezadar.hr/clanak/sjajni-mladi-pijanist-javor-bracic-odusevio-zadarsku-publiku

http://www.youtube.com/watch?v=XAapQCc5h_k

Pozdrav A.P.P.

* * * * *

Zahvaljujem se A.P.P na prilogu, te isti uvrštavam u post: Prezimena u Promini

A što se krije pod navedenim naslovom, provjerite pod linkom:
http://promina.blog.hr/2008/04/1624621879/prezimena-u-promini.html

Oznake: Prominsko prezime

Vratija se Roko iz....Australije

Nakon niza loših vijesti kada su u pitanju demografska kretanja...evo i jedne lijepe vijesti...

Prije skoro godinu dana, zamolio sam našu Prominku Radmilu.... na «privremenom radu» u Australiji, da za promina.blog.hr opiše svoj jedan radni dan.


Evo što nam je tada Radmila napisala:

«Nakon trinaest godina života u Australiji, započeti priču i nije baš jednostavno, jer godine provedene ovdije imaju priča, tema i događaja.
No pokušati ću prikazati slike iz svakodnevnog života običnog čovjeka, ili život u jednom tipičnom prigradskom naselju.
E, pa krenimo iz vlastitog dvorišta (avlije ) kako se kaže. Ta avlija je ograđena sa svih strana, visokom ogradom, da imam osjećaj kao da sam u zatvoru.
Susjede ne vidim,a niti oni mene, ali sam sigurna da me čuju, kao što i ja čujem njh, kada u vrijeme nedjeljnog ručka započmu kositi travu. To da su Australci opsjednuti kosilicama za travu, nije neka novost, meni je kosilica samo kosilica, sluzi svojoj svrsi”.

Cijeli post možete pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2009/04/1626172890/putujmo-zajedno-zivot-down-under-australija.html


Nedavno sam na facebook-u pročitao vijest kako se Radmila s obitelji vraća u Prominu...i baš sam se obradovao. Obično se iz našeg kraja odlazi...a malo kad u njega "trajno" dolazi....

Jučer su moja djeca došla oduševljena iz škole «Tata, Roko je krenuo u školu....U školi je danas cijeli dan ludnica...Kao da je došla najpoznatija rock zvjezda...»

Promina je bogatija za jednu mladu obitelj...škola za jednog učenika....i život za njih i nas piše neke nove stranice....

Oznake: Naseljavanje Promine

Vjetroprakovi u (ili na?) Promini

Nedavno sam u emisiji Žute minute na Radio Drnišu čuo pitanje slušatelja:
Da li će se graditi vjetroprakovi u (ili na?) Promini?
Nemojte me hvatati za riječ, ali mislim da je baš tako glasilo pitanje.

Pitanje mi se učinilo zanimljivim, pa sam se I sam odlučio pozabaviti istim.




Sjećam se da je prije skoro desetak godina jedna firma na Brljanu postavila mjerne uređaje za mjerenje brzine vjetra (anemometri), kako bi ispitali postoji li mogućnost izgradnje vjetroleketrane na toj poziciji.
Kako stvari stoje, ispitivanja su pokazala da izgradnja vjetroelektrane na toj poziciji nije isplativa.

Ipak, uspio sam pronaći podatak da se na području općine Promine I njenih susjednih općina Biskupija I Drniš planiraju graditi vjetroelektrane.

Tako se na granici općina Promina I Biskupija vrše ispitivanja za gradnju vjetroelektrana čija bi ukupna instalirana snaga iznosila 59,80 MW.

Na granici općina Promina I Drniš, planira se izgradnja vjetroelektrana čija bi ukupna instalirana snaga iznosila 42,00 MW.

Koliko bi zapravo vjetrenjača/stupova “krasilo” naš krš, teško je predvidjeti, jer sve zavisi kolike će instalirane snage biti vjetrogeneratori.

Ako uzmemo da vjetrogeneratori na Trtaru imaju instaliranu snagu 0,8MW, onda će u vjetroparku:
-VE Vrbnik biti približno 74 vjetrenjače?
-VE Promina biti približno 52 vjetrenjače?

Ako uzmemo da neki vjetrogeneratori mogu imati instaliranu snagu I do 3MW, onda je situacija sljedeće:
-VE Vrbnik biti približno 19 vjetrenjače?
-VE Promina biti približno 14 vjetrenjače?

Koliko će točno biti vjetrenjača, teško je pretpostaviti, ali će mo sigurno o tome više saznati kad dođe vrijeme-a ove brojke ne morate uzimati odmah za ozbiljno….

Uglavnom, ovi projekti nisu tek obećanja koja krase naslovnice dnevnih novina (a čudno tamo ih nema?) I odmakli su prilično daleko, pa su tako za iste izrađene I određene studije I dobivene razne suglasnosti od nadležnih institucija.

Eto, mislim da sam za nas smrtnike iznio sasvim dovoljno podataka na ovu temu.

Zaključak je da se na ovim projektima radi, a kad će mo u našem okruženju ugledati vjetrenjače, vrijeme će nam dati odgovor….

Traži se socijalni radnik!!!

Ukoliko nekoga zanima posao socijalnog radnika na neodređeno vrijeme, u Oklaju-Promini,
evo prilike:

DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK/DIPLOMIRANA SOCIJALNA RADNICA

Zanimanje: Diplomirani socijalni radnik/diplomirana socijalna radnica
Mjesto rada: OKLAJ
Općina: PROMINA
Županija: ŠIBENSKO-KNINSKA

Rok za prijavu: 20.2.2010

Traženo radnika: 1

Razina obrazovanja: Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Tražena zvanja: Socijalni rad

Radno iskustvo: 1 godinu

Način zaposlenja: Na neodređeno

Radno vrijeme: Puno radno vrijeme

Poslodavac: DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE OKLAJ

Djelatnost: Socijalna skrb u ustanovama sa smještajem

Način prijave: l pismena zamolba: PUT KROZ OKLAJ BB, 22303 OKLAJ

Ostale informacije: ZAVRŠEN DIPLOMSKI STUDIJ SOCIJALNOG RADA (VSS); NAJMANJE JEDNA GODINA RADNOG ISKUSTVA;
PRIJAVI NA NATJEČAJ PRILAŽE SE: ŽIVOTOPIS, PRESLIK DOMOVNICE O ODGOVARAJUĆOJ STRUČNOJ SPREMI, TE UVJERENJE DA SE PROTIV KANDIDATA NE VODI KAZNENI POSTUPAK TE DA NIJE PRAVOMOĆNO OSUĐEN ZA KAZNENA DJELA (NE STARIJE OD ŠEST MJESECI), KAO I KOPIJA RADNE KNJIŽICE.



HZZ Savjetodavac: DANIJELA LAPIĆ, Telefon: 022/887-794, Soba: 2

Natječaj je objavljen pod linkom:
http://hzzweb.hzz.hr/manager/posloprimac.asp?pageMode=04&txtSearchField=oklaj



Svi koji misle da je ovaj natječaj tek radi reda, a da se već zna tko će posao dobiti..grdno se vara...jer se natječaj po drugi puta objavljuje!!! -a prvi puta se nitko nije javio!!!

Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju

Gospa Čatrnjska utonula u mrak II dio

Prije četiri dana napisao sam u jednom od komentara:

* * * * *
Kad smo kod rasvjete Gospe Čatrnjske;
Saznao sam… račun za struju je oko 450,00 kuna mjesečno…a rasvjeta radi skoro 12 sati dnevno.
Ako je račun previsok, onda se može rasvjeta programirati da se uključuje u 18:00 i radi do 24:00 sata, te na taj način smanjiti račun skoro upola…




Kontaktirao sam Zvonu Baru, i on će o ovoj temi popričati u subotu sa fra Krešom, pa ćemo vidjet što će biti dalje…

* * * * *

Razgovara sam danas sa Zvonom Barom, i saznao da je popričao sa fra Krešimirom na temu vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.

Ukratko fra Krešimir ima sljedeći stav:

Vanjska rasvjeta Gospe Čatrnjske je preskupa i Župa nema novca za plaćanje iste.
Tko želi da vanjska rasvjeta radi, neka to i plati.
(to bi bilo to-ukratko)

Moj prijedlog je sljedeći:

Ako je iznos od 450,00 kuna prevelik, smanjimo vrijeme rada vanjske rasvjete na 6 sati dnevno, te ćemo na taj način smanjiti trošak upola.
Iznos od oko 200,00 kuna, možemo pokriti na način da se skupi nas 10 koji će mo se obavezati svaki mjesec uplaćivati 20,00 (ili 45 ako će rasvjeta raditi kao do sada) kuna na žiro račun Župe sv, Mihovila-Oklaj, u svrhu pokrivanja troškova vanjske rasvjete Gospe Čatrnjske.


Eto, za sada smo Zvone, Marko Perić i Ja spremni na ovakav način pokušati uključiti ponovno vanjsku rasvjetu…a svi ostali zainteresirani mogu se javiti na e-mail promina.blog.hr@gmail.com, ili direktno fra Krešimiru.


Ovim putem pozivam sve koji imaju neku bolju ideju za rješavanje ovog problema da je iznesu…
Možda nas trojica i nismo u pravu…

Možda rasvjeta i ne treba više obasjavati noću Gospu Čatrnjsku????



Nadopuna posta:

Na mobitel mi je stigla sljedeća poruka:
„Bok susjed!
Računaj na mene za rasvjetu!
Pozdrav, Škare“

Eto, za sada nas ima četvero….hoće li se još netko javit pa da idemo po uplatnice za struju u fra Krešimira?

Oznake: Gospa Čatrnjska

Paško Bikić-Prominske beside 7.

Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovima „D“ i „Dž“.


D



Dacija….ž — namet, porez
Danguba….m/ž — neradnik
Dangubiti….gl:— beskorisno tratiti vrijeme, ništa ne raditi
Debit….m — bijelo grožđe (najčešće u Promini) od
koga se dobiva vino — prominska žutina

Decima….ž — utvrđeni dio nameta, poreza
Dekovati..gl. — skriti, prikriti delija m — junak
Desećak….m — mjera za vino (10 litara), kolac u vino¬gradu (tanji od babice)
Dešenj….m — plan, nacrt
Dešpar….m — nepar dešpera i — potištenost, griza
Dešperatan….prid. — utučen, potišten
Dešpet….m — inat, prkos, zloba
Deverati….gl. — preživljavati, teško živjeti, životariti
Devor….m — strano mjesto, daleko mjesto ili kraj
Devorac….m — strana osoba, stranac
Dežgracija….i — nevolja, usud, nesreća
Did….m — djed, ali i tast
Diližansa….ž — zatvorena poštanska kočija, v. karaca
Diljati….gl. — rezuckati drvo
Diljenici….m mn — sudionici podjele naslijeđa
Diple… žpl. tant. — puhaći narodni instrumenat s dvije cijevi (dva piska)

Dirinčiti….gl. — teško raditi, zlopatiti se
Divan….m — govor, razgovor
Divenica….ž — krvavica s kukuruznim brašnom —
prominski specijalitet

Diver….m — mužev brat
Diviji….prid. — divlji
Divoloza…..ž — samonikla penjačica s mnogo bijelih cvjetića
Dobrina….pril. — puno nečega, dosta, veći dio
Dočepati (se)…. gl. — domoći se, steći nešto s teškoćom, postići neočekivano (Dočepao se snage, a nije pameti.)

Dočikati….gl, — dočekivati, primati nekoga
Dokon….prid. — besposlen, onaj tko ima previše vremena
Dola….ž — udubljenje na zemljištu
Dolac….m — udolina s plodnom zemljom
Dolijati….gl. — biti uhvaćen (u laži ili nečemu drugom), biti suočen s istinom

Dolika….pril. — dolje (izg. i dolikarce)
Donjak….m — blagi zapadni povjetarac, maestral (u
Promini počinje oko 11 sati)

Doorancija…ž — završetak oranja kada se pripravlja bogatija večera

Doreni….imp. — dotjeraj (blago)
Dosaga….m/i — nezgrapna i nedotupna osoba dota i— miraz koji djevojka donosi udajom

Dotarica….i — djevojka koja nema brata, pa nasljeđuje
očevo imanje (s drugim sestrama)

Dovratak….m — okvir vrata, gornja poprečna greda okvira
Dozoriti….gl. — sazreti
Drača….i — samonikli bodljikavi grm
Dračiti….gl. — ograđivati posjed dračom
Dramoser….m — svesebica, škrtica, mizerija, v. podrep
Drangulije….žmn — bezvrijedne sitnice
Dražiti….gl. — zadirkivati
Drčajina….pl. tant. — dječurlija
Drčina….pl. tant. — dječurlija
Drečiti….gl. — vikati
Drečiti….gl. — gledati otvorenim očima (u strahu)
Dreljiti (se)….gl. — pjevati bez sluha
Drežditi….gl. — tvrdo spavati
Drito….pril. — ravno, naprijed
Drkulica….ž — ni dijete, ni cura, curica
Drlepača….ž — razvijena, neotesana curetina
Drob m — utroba
Drop….m — kom, ono što od mašta ostane odlijevanjem ciđe
Drozga….i — česta ptica u Promini, hrani se smričkama i tako pomaže širenju smreke po kršu, drozd

Drpati…. gl. — pipati rukama osobu u cilju ljubakanja
Drugovačije…. pril. — drugačije
Dubanjac…. m — najdublje mjesto u vodi (lokva, rijeka)
Dubiti…. gl- — stajati uspravno (dijete prije nego prohoda)
Dumijana….i — staklenka opletena vrbovom šibom, demižon
Dunkve….pril. — dakle
Dura….uskl. — usklik pri smirivanju magareta
Durati….gl. — trajati, ali i podnositi teškoće, trpjeti
Duperati….gl. — zanijeti odjeću ili obuću koja prije nije nošena

Duplo….pril. — dvostruko
Dusa…..ž — ljutnja, mržnja (na nekoga)
Dut…..m — zajednička seoska ispaša
Duvna….ž — redovnica
Duzina…..i — tucet, dvanaest komada nečega (jaja)
Dvizac….m — ovnić od dvije godine
Dvize.....sr — ovca, koza od dvije godine
Dvor….m — prostor oko kuće, dvorište



DŽ


Džabe….pril. — badava, besplatno, ali i uzalud
Džemper….m — vesta
Džigerica….ž — jetrica s plućicama

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

Brza cesta Šibenik-Drniš-Promina-Knin….strpite se unuci još malo….

Kad ponestane tema koje bude nadu onima koji žive na ovim prostorima….kao Joker se uvjek iz rukava izvlače obećanja vezana uz gradnju brze ceste Šibenik-Drniš-Promina-Knin- granica BIH.

Novine dođu u kavane, kafiće…mesnice…trgovine…I priča opet može krenuti…

* * *

-Mate…jesi čuja….gradi se brza cesta…sad ćemo za dvajst minuta doć do Šibenika

-Je Ive…u pravu si…samo neznam oćemo ove il’ neke druge godine…pročitajde malo bolje naslov!

-Evo Mate: “Brza cesta Šibenik-Knin: ‘prvi mašklin’ 2012”.

-Pa koja je ovo moj Ive godina?????

-Šta si I ti poludija…2010…sićaš se da smo je nedavno zajno slavili uz teletinu ispod peke…

-Ma nisam ja zaboravija teletinu ispod peke…bila je odlična…a tek šampinjoni…mmmmmm…ali nekako su mi se godine pobrkale…
Svake godine najavljuju da će baš ove godine krenuti gradnja te ceste “Žile crkavice Županije” kako je zovu…pa nikako dočekat…

-Kakva “Žila crkavica”, kaže se “Žila kucavica”!

-E to ćemo još vidit, oće li do 2012 crknut, ili kucnut!
-Ja kad god idem doktoru u Šibenik…obično crkavam…a nikako crknut…
Iznutra me prokidaju bubrežni kamenci…a izvana ova današnja “spora cesta”…..


I tu je priči na ovu temu, barem djelomično kraj do sljedećih izbora…ili rupa u političkom životu koje se popunjavaju-fugiraju ovakvim temama.

A sad, vratimo se na Slobodnu Dalmaciju I već spomenuti naslov:
“Brza cesta Šibenik-Knin: ‘prvi mašklin’ 2012”.

“Naime, župan Pauk bio je vrlo oprezan u procjenama kada će ta cesta biti konačno i izgrađena. - U ovom trenutku to bi bilo gotovo nemoguće precizirati. Bit ću vrlo zadovoljan budu li u roku od dvije ili dvije i pol godine završeni svi poslovi pripreme projektne dokumentacije - rekao je Pauk. I o izvorima financiranja brze ceste zna se vrlo malo. Tek kako HC namjerava taj projekt kandidirati za europske pretpristupne fondove.”

Više o ovoj temi pročitajte pod linkom:

http://www.slobodnadalmacija.hr/Šibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/91471/Default.aspx

Ali ako i ne pročitate, nećete ništa propustit…jer ste se sličnih izjava načitali od ‘71 na ovamo.

Ipak ovom problemu nazire se kraj.
Kako stvari stoje, na liniji Knin-Promina-Drniš-Šibenik, živi sve manje i manje ljudi, tako da nama koji ostanemo, ionako neće biti priša na putu prema Šibeniku.
Oni koji bi češće trebali putovati prema Šibeniku, kad zbroje sve što ih veže za Prominu I tjera iz nje…. Ipak se odlučuju za odlazak…Lakše je plaćati stan u Šibeniku, Splitu ili Zadru, nego troškove putovanja prema tim odredištima.

Uglavnom, ova cesta je debelo zakasnila, a prjelomni trenutak “ostati ili otići” iz ovog kraja daleko je iza nas.

Nezaposlenost u Promini zadnjih dana sve više raste….a novih radnih mjesta na vidiku nema (osim u staračkom domu).

Nažalost, dogodit će se situacija kao i u Marasvinama gdje se godinama čekala voda, a samo su je četiri stanovnika-četiri kuće i dočekale.

Sada se oni koji su ostali, i oni koju su otišli mogu na Stipandan kada se okupe u selu zapitati:

“Da li je vrijedilo čekati?”

Oznake: Brza cesta Šibenik-Drniš-Oklaj-Knin

Podnošenje zahtjeva za subvencioniranje sadnje dugogodišnjih nasada u 2010. godinu

Upravni odjel za gospodarstvo Šibensko-kninske županije na temelju Programa poticanja razvoja poljoprivrede za 2010. godinu r a s p i s u j e

JAVNI POZIV
za podnošenje zahtjeva za subvencioniranje sadnje dugogodišnjih nasada u 2010. godinu

1. CILJEVI PROGRAMA
Subvencijama kod nabave sadnog materijala intenzivirati podizanje novih nasada vinograda, maslina i drugih voćaka.

2. KORISNICI PROGRAMA
Korisnici sredstava mogu biti: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredne zadruge i udruge poljoprivrednih proizvođača,obrtnici i društva sa ograničenom odgovornošću do 50 zaposlenih. Pravo na subvenciju imaju oni s prebivalištem/sjedištem na području Šibensko kninske županije, te koji imaju poljoprivredne površine na području Šibensko-kninske županije.

3. NAMJENA POTICAJNIH SREDSTAVA
Subvencionirati će se samo sadni materijal iz domaće rasadničarske proizvodnje, a poticajna sredstva primarno su namijenjena za subvencioniranje:
· loznih cjepova sorte: babić, plavina, merlot, lasin, debit i maraština,
· sadnica maslina sorte: domaća oblica, levantinka, lećino i sl.( domaće sorte min. 70%) i
· sadnice voćaka: višnje maraske, badema, smokve, breskve, šljive , trešnje oraha, dunje i šipka.
Minimalno poticana količina:
· 0,25 ha ili 1000 loznih cjepova za podizanje nasada vinograda,
· 0,50 ha ili 100 sadnica za podizanje nasada maslina i ostalog voća.
Subvencija za vinovu lozu iznosi 3,50 kuna po komadu, za masline i voćke 10,0 kuna po sadnici.

4. PODNOŠENJE PRIJAVE ZA ODOBRAVANJE SREDSTAVA IZ PROGRAMA
Obrazac zahtjeva može se podići u Upravnom odjelu za gospodarstvo Šibensko-kninske županije svakog radnog dana od 11.30 do 13.00 sati ili na web stranici Šibensko-kninske županije
www.sibensko-kninska-zupanija.hr.
Podnositelj zahtjeva za subvencioniranje nabave sadnica uz ZAHTJEV prilaže:
· presliku osobne iskaznice,obrtnice ili rješenja o osnivanju tvrtke,
· rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava,
· dokaz o vlasništvu ili korištenju zemljišta,
· mišljenje Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (prema analizi tla)
· preslika računa za kupljeni sadni materijal,
· otpremnica s deklaracijom sadnog materijala,
· preslika žiro računa.

5. PODNOŠENJE ZAHTJEVA
Zahtjevi s potrebnom dokumentacijom zaprimaju se osobno ili šalju preporučeno poštom najkasnije do 01. prosinca 2010. godine, odnosno do iskorištavanja namjenskih sredstava na adresu:

Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za gospodarstvo
Trg Pavla Šubića br. 2
22 000 Šibenik
u zatvorenim omotnicama s oznakama: »ne otvaraj – javni poziv – sadnice» i adresom predlagatelja projekta.
Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: 460-735; 460-737

Gospa Čatrnjska utonula u mrak

Prije nešto više od tri godine, uz pomoć gospodina Bare iz Suknovaca, crkva Gospe Čatrnjske dobila je vanjsku rasvjetu.

Pisao sam o toj temi u postu pod naslovom:
Gospa Čatrnjska dobila vanjsku rasvjetu
Pod linkom:
http://promina.blog.hr/2006/10/1621645701/gospa-catrnjska-dobila-vanjsku-rasvjetu.html


Koliko sam samo puta s posebnim guštom i radošću promatrao Gospu Čatrnjsku, vraćajući se s puta iz Zagreba.
Ali ovaj put….svjetla više nije bilo.
Crkva Gospe Čatrnjske utonula je u mrak.
Kad malo bolje razmislim, u cijeloj ovoj priči, ima jako puno simbolike

Zapitam se, da li smo mi u Promini utonuli u duhovni mrak?
Zapitam se, da li smo mi svjesni u koliki smo utonuli mrak?

Navodno je račun za vanjsku rasvjetu bio prevelik za našu Župu, I rasvjeta je isključena.
Ipak, mislim da je fra Krešo ovim potezom pokušao probuditi sve nas…potaknuti na razmišljanje o trenutku u kojem živimo, o značaju vjere u našem životu.
“Opaliti šamar svima”- da se konačno probudimo.

Bit ću iskren, I ja sam tužan i razočaran kad vidim sve ovo oko sebe.

Žalostan sam kad ljude raduje djeljenje otkaza….
Žalostan sam kad se ljudi raduju rušenju tuđih mukotrpnim radom izgrađenih kuća…
Žalostan sam kad ljude čini sretnim gašenje promina.blog.hr-a….i kažnjavanje Urednika sa novčanima iznosima od nekoliko desetaka tisuća kuna….

Pa šta je s vama ljudi?
Za kakvu se vi to Prominu borite?
Čije interese štitite?

Zar se tako naseljava Promina?
Zar se tako pomaže mladima ljudima da u Promini ostanu?
Postoji li netko u Promini tko nešto vrijedi I ima svoje mišljenje, a da trenuta vlast s njim nije u sukobu?


Fra Krešo, znam da Vam nije lako s nama…ali ako I “Bog od nas digne ruke”…….

Prominci, hoćemo li, možemo li upaliti ponovno svjetlo?

Oznake: Gospa Čatrnjska

Tko je gazda u dvorištu?

Još sam davno u jednim dnevnim novinama pročitao kako se budući ratovi neće voditi osvajanjem oružjem i čizmom, nego ekonomijom.
Naši bi stari rekli, „moj sinko, dok pješadija nije ušla-rat nije bio gotov“.
Čuvanje rodne grude doslovno se shvaćalo, a u glavi se vrtile slike ogradica, vrtlića, oranica, kuća i razne „starine“ koju tu istu grudu čine.

Čitam jučer jedne dnevne novine, i pročitam informaciju da se jedan „moćnik“ uknjižio kao vlasnik skoro cijelog sela….Što je najgore, nije to jedini slučaj, jedini primjer.

Dok ljudi mirno spavaju, nije im niti na kraj pameti da su možda upravo u danu koji je iza njih izgubili djedovinu, jer se nisu odazvali na suđenje za koje vjerojatno nisu niti znali!

Osim što zemlju gube obični ljudi, gube i općine, gradovi, firme.
Nekidan sam tako čuo (dez)informaciju da je nedavno prodana jedna građevinska čestica, vlasništvo Općini Promina.
Kako znam da je zadnji natječaj za prodaju jedne građevinske čestice poništen, ta mi je informacija bila malo čudna.
Odlučio sam tu priču provjeriti kod Pročelnika Žare Sumana, i saznao da osim legalnih putova prodaje građevinskih čestica putem natječaja, postoje i neki drugi putovi.
Savjetovao me kako se može provjeriti da li je nedavno neka čestica prodana ili ne.
Na kraju se informacija o prodaju-kupnji građevinske čestice pokazala kao obična „patka“.

Ipak, odlučio sam provjeriti koje sve građevinske čestice ima Općina Promina u svom vlasništvu, u samom središtu Oklaja i novom naselju, i kada se na njih uknjižila.

Napravio sam i kartu na kojoj je CRVENOM bojom označeno sve na što se uknjižila Nova vlasti u prošloj godini, i ZELENOM što je bilo u njenom (Općinskom) vlasništvu i prije.
(Jedino sam pogrešno označio česticu 276/72 zelenom, umjesto crvenom bojom).
Nažalost, neke čestice nisam imao na krati koja mi je poslužila kao podloga, ali kad nabavim veću katastarsku kartu Oklaja, onda ću i to obraditi.





NA KARTI JE OBRAĐENO STANJE U KATASTRU, DOK JE U ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA, MOŽDA NEŠTO SASVIM DRUGO!


Uglavnom, svi Vi koji ste primjetili da je „vaša“ čestica u CRVENOM ili ZELENOM polju, znate i sami da ste u nezavidnoj situaciji, pa je bolje da vam ništa ne govorim, nego da što prije potražite savjet nekoga pametnijeg od mene.

Nažalost, postoji i određeni broj građevinskih čestica koje se na mojoj karti ne vide, a na njoj ljudi odavno imaju izgrađene kuće….a iste se također vode kao vlasništvo Općini Promina.

To su čestice:

276/17, 276/18, 276/21, 276/22, 276/24, 276/27, 276/47, 276/55, 276/63.

Svi podatci odnose se na stanje na dan 01.02.2010. i na posjedovni list broj 261 i 532 u k.o. Oklaj, tako da nema smisla podizati tužbu za klevetu, jer se radi o svima dostupnim dokumentima.


Vrlo je važno shvatiti što je zapravo katastar, a što su zemljišne knjige.

Evo odgovora i na ta pitanja;

* * * * * * * *


1.Što su zemljišne knjige?

Zemljišne knjige su javne isprave koje vode Općinski
sudovi(tzv.Gruntovnica) u koje svatko može zahtijevati uvid i iz nje
dobiti izvadak, ispis ili prijepis(u nazočnosti voditelja zemljišnih
knjiga). Zemljišna knjiga i svi izvaci imaju snagu javnih isprava.



2. Što je zemljište?

Zemljište je dio zemljine površine koje je u katastru označeno
posebnim brojem i nazivom Katastarske općine u kojoj leži (katastarska
čestica).

Sve što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje
sastavni je dio zemljišta i dijeli njegovu pravnu sudbinu (osim ako
zakonom nije drukčije određeno).


3. Što je katastar?

Katastar je registar podataka o zemljištu I nekretninama DRŽAVNE
GEODETSKE UPRAVE. Katastar je podrška sustavu registracije prava
vlasništva i drugih stvarnih prava vezanih za nekretnine, odnosno
podrška gruntovnici.
Ukoliko stranka želi zatražiti uvid u zemljišno-knjižno stanje treba
prethodno u katastru saznati podatke o katastarskoj čestici.


4. Što je to nekretnina?

Prema načelu jedinstva nekretnine, nekretnina je čestica zemljine
površine zajedno sa svime što je s njom razmjerno trajno spojeno na
površini ili ispod nje, što znači da kupnjom stana ujedno kupujete i
idealni dio zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, odnosno
ukoliko kupujete katastarsku česticu ujedno postajete vlasnikom svega
što je na istoj izgrađeno neovisno o tome da li je izgrađeno
prijavljeno, ucrtano i upisano u katastarske planove i zemljišne
knjige.



5. Pravo vlasništva:

Kupnjom nekretnine I potpisivanjem kupoprodajnog ugovora ne stječe se,
automatizmom pravo vlasništva.
Da bi se to pravo ostvarilo potrebno je upisati to pravo u zemljišne knige...
Dakle, po svakoj kupnji nekretnine potrebno je podnjeti PRIJEDLOG ZA
UPIS u zemljišne knjige. Po ostvarenom upisu vlasnik dobiva VLASNIČKI
LIST. (čl. 119 Zakona o vlasništvu).


Više informacija o ovoj temi pod linkovima:

http://www.olimpia.hr/hr/faq.php#3

http://www.katastar.hr/dgu/papl.php?so=305847&ff=0


Nadam se da ste sada naučili koju novu o katastru i zemljišniku, te da ste sretni i zadovoljni jer ste vlasnici građevinskog zemljišta, i kuća u kojima živite!!!!

Paško Bikić-Prominske beside 6.

Vrijeme je za još jedno početno slovo „Prominskog rječnika“, autora Paška Bikića, a ovaj post, posvećen je slovu „Ć“


Ća….pril.— dalje odavde, negdje drugdje
Ćaća….m— otac
Ćajo….m— »stari svat«
Ćaknut….prid —koji nije pri sebi, »udaren u glavu«
Ćakula….ž— brbljarija, neprovjerena glasina
Ćakulati….gl.— ogovarati, brbljati
Ćakulona….i— žena koja se bavi ćakulama
Ćapiti….gl.— zgrabiti (na brzinu), ugrabiti, uhvatiti
Ćarati….gl. — bistriti
Ćaro (ćarno)….prid — bistro, vedro, jasno
Čemer….m — ovalni strop
Cesta….i— cesta
Ceto….pril.— isto
Cer….i— ćerka, kći
Ćika….ž— opušak od cigarete
Ćikara….i— šalica
Ćimbušiti….gl.— paliti, raspaljivati vatru (s velikim dimom)
Ćiriti….gl.— lagano puhati, popuhivati
Ćitaba….ž— potvrda, papir koji nešto svjedoči
Ćiverica….i— glava (šaljivo, podrugljivo)
Ćo….uski. — usklik pri tjeranju psa
Ćoka….ž — viseći svijećnjak s više svijeća (u crkvi)
Ćorav….prid. — koji nema oka, slijep na jedno oko
Ćosav….prid. — golobrad, onaj koji nema što brijati
Ćoša…..ž— ugao (s vanjske strane)
Ćubiti….gl. — stajati na mjestu, dugo stajati tamo gdje
ne treba (u društvu u koje osoba ne spada), ne znati otići u pravo vrijeme, smetati

Ćuk….m — sova, pren. glupa osoba
Ćula….ž— biljeg (od naslaganog kamenja)
Ćumez….m — neugledna mala prostorija
Ćupter….m— slatkiš od mašta i brašna s bajamima (orasima)
Ćurlika….ž— frulica, svirak napravljen od drveta
Ćuskija….ž— željezna poluga za vađenje kamena,
sađenje kolaca
Ćuš….uski.— usklik pri tjeranju magareta
Ćušiti….gl.— nositi nekoga na leđima
Ćutuk….m — glupa muška osoba
Ćuvilje….uski. — usklik pri tjeranju goveda

Oznake: Paško Bikić, Prominski riječnik

Vratite nam babu Likotinku!

Vrijeme u kojem se u Matasima širio miris rakije iz kotlovuše babe Likotinke na oboru, odavno je iza nas.

Tek ponekad napuni se koji kotao, okupi se u jesen ekipa…I opet se kao nekad peče rakija, baci koja ćakula.

Ali, babe Likotinke više nema….

A ja je se još sjećam, kao da još loži kota.
Budno je mrkim pogledom nadzirala kotlove, I čekala kad će poteći prva rakija s kojom su plaćane njene “kotlovske usluge”.

Lako bi se obračunala cijeni usluga , PDV, …Lako bi baba Likotinka platila porez na reklamu, porez na dobit…komunalnu naknadu…mirovinsko osiguranje, socijalno osiguranje, doprinose za zapošljavanje…obračunala prihode I rashode…
Lako bi ispunila I poreznu prijavu I zahtjeve za doplatak….zatražila poticaje za poljoprivrednike.

Naravno….ništa od tog nije bilo, a svejedno se živilo.
I baba Likotinka je bila “gazda” sa svojim kotlićem, I prikupljenom rakijom.
Što je najvažnije, nije se mučila sa pustom administracijom, nego je život živila u miru I blagoslovljenoj neinformiranosti.

Nju nije Ante Gotovac zamarao svojim suzama napuštenog ljubavnika….
Nisu je zamarale nikakve Rosite koje bi joj svjetom sapunica nadopunile sve snove za životom u luksuzu koji će jednog dana doći.
Nisu je mučili razni modni kreatori koji svoju želju da postanu “curice” ostvaruju oblačeći “zvjezdice”.
Nisu je zanimale kreme za “kožu glatku poput svile”….
Nisu je mučili ni državni ni lokalni izbori….

Najvažnije bi bilo da vatra u jesen gori….

Meni je tada bilo najčudnije kako to baba Likotinka ni pet- ni šet, bez razmišljanja, kad bi bilo hladno stavi ruke usred vatre, raširi prste I tako se grije….

Baba pa opećete se! – samo bi prošaptao….Ali ona je (iako kao gluha na mnoge priče) samo raširila u osmjeh usne natkrivene sa tankim brčićima –e moj sinko… davno je u ovim rukama izgorilo što je imalo izgorit….

Baba Likotinka je sada u svijetu u kojem alkoholne pare I dalje putuju u oblake, a rakija se na ovom svijetu, u Matasima pod Prominom sve manje peče, kotlovnica sve manje otvara.
Nema više vinograda, nema više masta… nema više ljudi…nema više ojkalice uz vatru čekajući rakiju…nema više seoskih priča…

Evo, sada sam se sjetio I jedne priče tada “klapca” Zele…iz njegovih trgovačkih dana na pijaci u Kninu.

Slušaj….
Poslala ti mene moja stara u Knin prodavat jaja…
Ja ti nji’ lipo posložija na banak…
I tako…ja vičem “jaja-jaja”, “jaja-jaja”, a gospođe dolaze, kupuju. Posa cvate.
Kad, donija ti vrag jednu, I vrti jedno jaje…. Drugo jaje…. Pa ovo je dobro…pa ovo nije.
A štaš, mislim ja u sebi…jaja ka jaje?
Ša se tu ima birat?
A nju ti vrag nikako maknit od štanda, a ja neznam šta ću?
Pati mi posa…Ljud misle da nešto nije u redu kad ih ona tako nešto čudno pribire.
Vidim ja… neće to na dobro izać, I ja odlučim na brzinu taj problem riješit, te ti ja njoj vako kažem:

Gospođo moja…možete Vi moja jaja privrnut I okrent koliko god oćete puta, al’ u njima ku…. nećete nać!

I ode lipo gospođa kada sam je vrilom vodom polija…a jaja se prodaše začas….


Eto….tko može platit ovo obrazovanje u predmetima iz trgovine I marketinga na selu?
Ali nažalost, sveučilište u kotlovnici je zatvoreno… I priča je utihnila…


Ono što me podsjetilo na te dane, spominjanje je trošarine na rakiju.
Ljudi moji, više na ovoj zemlji nema onog što čovjek uzme u ruku, a da državi ne da dio.
A još se sjećam priča iz povjesti kada se državi Ili crkvi davalo jednu desetinu na sve što proizvedeš- a mi smo se nad tim zgražali- kao koji je to bio teror I nepravda.

Sad kad gledaš….pa ti su ljudi živili mukti!

Uglavnom…za sve “Babe Likotinke”, koje još peku rakiju, I održavaju semestre iz trgovinskog poslovanja na selu, evo zakona koji će im pomrsiti računa brže od najjače rakije:



* * * * * * *

Novi zakon o trošarinama

Ulaskom u 2010. godinu stupio je na snagu novi Zakon o trošarinama (NN 83/09) i s njim povezani Pravilnik o trošarinama (NN 1/10).
Kako bi malim proizvođačima jakih alkoholnih pića omogućili snalaženje u novim propisima, ovom prilikom upućujemo na odredbe zakona i potrebnu proceduru kod registracije i prijave kotlova.
Dakle, prema Zakon o trošarinama (NN 83/09) mali proizvođač jakog alkoholnog pića (onaj koji proizvede za vlastite potrebe alkoholnog pića s količinom koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje) mora nadležnoj carinarnici, ovisno o prebivalištu, podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje, te istovremeno dostaviti podatak o volumenu pojedinog uređaja za proizvodnju alkohola-kotla kojeg ima u vlasništvu, odnosno uporabi.
Mali proizvođač jakog alkoholnog pića plaća trošarinu ovisno o zapremini kotla.
Trošarina za svaki kotao zapremine 40 do 100 litara iznosi 100,00 kuna, a za kotao zapremine preko 100 litara iznosi 200,00 kuna. Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića proizvede jako alkoholno piće u količini većoj od 20 litara čistog alkohola godišnje, na tu količinu obračunava i plaća trošarinu u iznosu od 5.300 kuna po hektolitru čistog alkohola.
Mali proizvođač jakog alkoholnog pića obvezan je carinarnici nadležnoj prema prebivalištu, dostaviti godišnje izvješće s podacima o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla i obračunatoj trošarini do 20. siječnja tekuće godine za proteklu godinu. Trošarinu je dužan platiti do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
(Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića najkasnije do 31. siječnja tekuće godine obavijesti nadležnu carinarnicu da kotao nije u uporabi i zatraži da se zapečati, u sljedećim poreznim razdobljima ne nastaje trošarinska obveza dok je kotao zapečaćen. Pečaćenje i skidanje pečata s kotla obavlja nadležna carinarnica na zahtjev i trošak malog proizvođača jakog alkoholnog pića.
Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika podnosi se u tri primjerka na Obrascu PUR.
Za sve proizvođače koji se dvoume s postupkom prijave, potrebno je naglasiti da su kaznene izuzetno visoke.

* * * * * * *

I sad ti na kraju živi I peci rakiju na selu????

Oznake: život na selu

Prominska noć u Zagrebu 20.02.2010!

Zamoljen sam od strane organizatora Prominske noći da objavim sljedeću informaciju (koju sam dobio na e-mail bloga):

* * * * * * * * *

Poštovani,

Umoljavam vas da ovaj plakat-obavijest objavite na vašem blogu.

Za sve zainteresirane Promince bit će osiguran autobus koji
će iz Oklaja krenuti 20.02. oko 11,00 sati za Zagreb.
Iz Zagreba će krenuti odmah nakon Prominske noći.
Dakle, prijevoz je besplatan.

S poštovanjem!
Joso Mudrinić

* * * * * * * * *


Svim Promincima koji će se družiti na Prominskoj noći želim dobru zabavu, i puno lijepih priča i sjećanja vezanih uz rodni kraj, vezanih uz djetinjstvo pod Prominom!

Oznake: Prominska noć

Jedni me hvale drugi me...... tuže

Prije dva dan dobio sam jedan, meni jako lijep tekst zahvale.
Kad sam prije skoro pet godina krenuo u pisanje promina.blog.hr-a, bila mi je želja ljudima „približiti“ Prominu, koju mnogi i dalje svrstavaju u regiju „Dalmatinska zagora-nepoznata zemlja“.

Ova Zahvala je dokaz da sam barem u jednoj obitelji, odškrnio vrata "nepoznate zemlje"...da sam barem jednoj obitelji približio Prominu.

Evo nekoliko navoda iz Zahvale:


* * * * *
Sanimire,

izvještavam Te da je moj sin XXXX, u četvrtak, 28.01.2010. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, uspješno obranio Diplomski rad: "Analiza stanja i mogućnosti razvoja Prominskog kraja" / Mentor: prof.dr.sc. XXXXX /.

Stoga Ti zahvaljujem, prvenstveno na svim dostavljenim podacima, posebno o zaposlenima koji su poslužili za analitički prikaz broja i strukture zaposlenih u poslovnim subjektima Općine Promina, ali i na:

o na Tvom Promina-blogu koji je meni stvaran "prozor u naše napušteno kućište na Mečetu“, posebno onoj reportaži o Nečvenu,

o na Tvom izvještavanju o problematici donošenja Plana prostornog uređenja Općine Promina i prošlim Lokalnim izborima, u kojima su prevladavale teme o nužnosti gospodarske i demografske obnove Promine,

o na svim Blogovskim diskusijama, posebno onoj o solarnoj elektrani "PROMINASOL 60" i podizanju novog/starog etnosela "PROMINALAND",
jer su:
- zaslužni da Prominske teme postanu gotovo svakodnevica u mom zagrebačkom domu, u kojem sam osobno tek manjina pošto su moja supruga i djeca Zagrepčanci po rođenju, a ja Prominac, iako rođen u Kninu, a kao dijete, s nepune 2 godine, uz roditelje /ne/trajno preseljen u Zagreb.
- poslužili kao inspiracija za pronalazak kvalitetne teme za pisanje ovog Diplomskog rada
Ponosan sam na izbor ove "životne teme" i uradak mog sina, koji je 3.-a po mom ocu, a 4.-ta generacija Prominaca koja živi u Zagrebu, po mojoj majci, a nažalost zbog njegove dobi u vrijeme okupacije tijekom Domovinskog rata, nije dospio izgraditi "tu čvrstu nit" koja je mene, lijepim uspomenama sa školski praznika provedenih kod dida u Nečvenu i dječačkih "Robinsonskih provoda" uz rijeku Krku, trajno vezala uz naš Zavičaj tako da neke motive i danas, nakon više od 50 godina, još uvijek rado sanjam.

Ako želiš, kad slijedeći put dođeš u Zagreb, javi se i svrati u moj Ured pa ću Ti, s ponosom, pokazati taj Diplomski rad koji bi mogao poslužiti kao dobar ekonomski vodič i analitička podloga svima onima što još uvijek promišljaju - " isplati li se ulagati u Prominu".

Srdačan pozdrav s Mečeta,

* * * * * *


Znam da mnogima od Vas, ova Zahvala ne znači baš previše...Ali eto....ja sam je s guštom čitao, i dao je svojoj djeci i supruzi da je pročitaju.

Konačno sam osjetio neki duboki mir u sebi, i baš sam se pitao što bi se sad lošeg moglo dogoditi da pokvari ovaj lijepi osjećaj.....



Baš kao „naručen“ stiže poštar Mate i nosi preporučeno pismo od suda.
Mislio sam da je to poziv na ostavinsku raspravu za pokojnog oca....ili možda kazna za prekoračenje brzine....vožnja u krivom smjeru.....

Otvaram kuvertu a tamo nešto sasvim drugo.....

Na sud se poziva Okrivljenik Sanimir Sarić zbog kaznenog djela iz čl.:200. st.2 KZ-a.

Nesmijem ulaziti previše u sadržaj tužbe, pa ću samo navesti sljedeće:


Članak 200. st.2. Kaznenog zakona RH (opisuje što je kleveta):

(2) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je kleveta postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom.




Eto, bile bi to dvije strane medalje pisanja Bloga o svom kraju.


Zahvaljujem se ovim putem od sveg srca autoru Zahvale sa samog početka posta.....

Što se tiče tužbe i tužitelja....o tom ću pisati više kad sve bude gotovo...ako mi bude na raspolaganju računalo.....

Na svu sreću jedan se bloger iz Vukovara izborio (opet Vukovarci brane ponos, čast i demokraciju u Hrvatskoj) da na osnovu ovakvih tužbi ne mogu završiti u zatvoru do godinu dana- kao što je to bilo do prije samo dva mjeseca!!!!


Pod ovim postom zabranjujem komentiranje do okončanja kaznenog postupka.

Zahvaljujem Vam se na razumjevanju.

Oznake: Suđenje

Od kamenoloma male zarade? II dio

Ovih dana nema dnevnih novina koje ne pišu o “Previsokim rudarskim naknadama», i donose članke kao što su sljedeći pod linkovima:

http://www.poduzetnistvo.org/news/previsoke-rudarske-naknade

http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/89696/Default.aspx

Istaknut ću ono najvažnije što je navedeno u tim novinskim napisima:

“Uredbe koje su na snagu stupile s prvim danom ove godine povisile su iznos te naknade s 2,6 posto tržišne vrijednosti iskopanog materijala na 7,5 posto. To je, kazao je predsjednik Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri HUP-u Predrag Mikulčić, postao značajan financijski izdatak za tvrtke koje, pogođene krizom i sve manjom potražnjom za građevinskim materijalom, ionako loše posluju”.

“Naknadi za otkopanu količinu, sada je dodana i naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja, pa za tvrtku koja je do sada, primjerice, za pola milijuna kubika iskopane mineralne sirovine plaćala 530.000 kuna, sada će istu količinu plaćati nešto manje od 2,6 milijuna kuna”.


Gledano iz pozicije Vjećnika Općine Promina, ovo je lijepa vijest za punjenje proračuna Općine Promina.
Iz navedenog se lako može zaključiti da bi Općina umjesto dosadašnjih približno 250.000.00 kuna godišnje, sada trebala dobijati barem duplo veći iznos…ako ne I više.

Gledadno očima prijatelja mladića zaposlnih u kamenolomu “Prvi bljesak”, bojim se da ovi novi nameti nebi bili iskorišteni za djeljenje otkaza.

Prema nekim neslužbenim informacijama, promet je kamenom toliko pao…sutuacija je toliko teška, … da je budućnost kamenoloma upitna!



Kad sam malo duže razmišljao o ovoj temi, sjetio sam se da sam u jednom od postova prije godinu dvije, baš pisao na temu zarade lokalne uprave I županije od kamenoloma.

Sjetio sam se odmah naslova: “Od kamenoloma male zarade?”
Cijeli post možete pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2007/11/1623595855/od-kamenoloma-male-zarade.html


Navest ću vam nekoliko citata iz tog posta, kako bi vidjeli da u svakoj priči, kao I u ovoj postoji I ona druga strana medalje:


* * * *
"Šibensko-kninska županija ima više štete nego koristi od iskorištavanja kamena.
Ovdje se vadi, drobi, koriste se i uništavaju naše ceste i onda se izvozi u Veneciju, a za sve to županija dobiva mizernu naknadu od 190 tisuća kuna godišnje!

Istaknuo je to HDZ-ov saborski zastupnik i županijski vijećnik Jozo Topić, na jučerašnjoj sjednici (op.a 14.05.2007.)"
* * * *

Evo još jedan navod iz tog posta (napisanog 13.11.2007):

"Prvi bljesak trenutačno izvozi oko 6000 tona kamena tjedno.
Kamen iz Promine do šibenske luke prevoze tvrtke Drniški transporti i Viatoni.
U Prvom bljesku kažu kako su zadovoljni i suradnjom s Transadriom i carinskom ispostavom u Šibeniku, a roba se carini na samom kamenolomu gdje je za potrebu kućnog carinjenja nedavno montirana i vaga.
Također ističu kako će dogodine u ovo vrijeme izraditi tvornicu u blizini Oklaja, a za koju je u pripremi projektna dokumentacija, te imaju namjeru zaposliti još nekolicinu radnika.
(Slobodna Dalmacija, četvrtak, 9.6.2005. Matilda JELČIĆ).


Koliko se stvarno novca iz kamenoloma slilo do sada u Proračun Općine Promina, to je posebna priča, ali u svakom slučaju, I to je bila žestoka tema u rasparava na promina.blog.hr-u.

Iz sljedećih riječi načelnika Općine, Paula Cote, možemo zaključiti da je jedan od razloga zahtjeva za njegovu smjenu prije nešto više godinu dana bila upravo I ta naknada Općini od strane kamenoloma;

Evo jedan citat (u cjelosti) iz Novog tjednika (broj od 05.03.2009) na tu temu:

- “Pitam se jesu li moju smjenu zatražili jer sam zaustavio dovoženje opasnog otpada, spriječio širenje kamenoloma, izradio konačni prijedlog prostornog plana, osnovao DVD, uveo red u djelovanje Općine i smanjio izdatke mobitela i goriva, jer sam počeo naplaćivati godinama nenaplaćene koncesijske naknade kamenolomima. Jesam li ja nenamjenski potrošio 200 tisuća kuna koje Općina sada vraća, izdao bjanko zadužnice na 700 tisuća kuna tvrtkama koje nisu odradile posao u cijelosti? – veli Cota te dodaje kako se njegova glava traži jer je nepodoban, a ne nesposoban. (jd)”





Ali, vratimo se opet samom početku priče, odnosno samim naknadam koje se povećavaju.

Ukoliko pogledate “UREDBU O NOVČANOJ NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA”, tamo će te pronaći I sljedeće članke:


Članak 2.

Godišnja minimalna visina novčane naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog
polja neenergetskih mineralnih sirovina iz članka 61., stavka 3. Zakona o rudarstvu iznosi
2 000 kn/ha zauzete površine odobrenog eksploatacijskog polja za eksploatacijska polja čija
površina nije veća od 20 ha, 2 500 kn/ha zauzete površine odobrenog eksploatacijskog polja
za eksploatacijska polja čija je površina od 20 ha do 50 ha, i 3 000 kn/ha zauzete površine
odobrenog eksploatacijskog polja za eksploatacijska polja čija je površina veća od 50 ha.

Kamenolom “Prvi Bljesak” je smješten na površini od 26 hektara, iz čega možemo zaključiti da je godišnja minimalna visina novčane naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih mineralnih….
2,500,00 kuna x 26 hektara=65,000,00 kuna.

Idemo dalje…



Članak 4.

Novčana naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih
mineralnih sirovina u cjelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijem području se
nalazi odobreno eksploatacijsko polje.

Znači da taj cijeli iznos od 65,000,00 kuna ide Općini Promina.



Članak 5.

Minimalna novčana naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku
preradbu iznosi 8,0 % od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine za industrijsku
preradbu.
Iskazana tržišna vrijednost otkopane mineralne sirovine za industrijsku preradbu ne može biti
manja od tržišne vrijednosti mineralne sirovine utvrđene temeljem tehno-ekonomske ocjene iz
Elaborata o rezervama mineralne sirovine za industrijsku preradbu na eksploatacijskom polju
na kojem je ista otkopana.


Do donošenja ove Odluke, novčana naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku preradbu iznosila je 2,6%.

Sad se vraćam opet na moj post :
“Od kamenoloma male zarade?”
Link:
http://promina.blog.hr/2007/11/1623595855/od-kamenoloma-male-zarade.html
…. a u njemu možete pročitati navod čovjeka koji se u komentarima predstavio kao “BRZI” te se kasnije predstavio kao dobar prijatelj Željka Džape tadašnjeg vlasnika kamenoloma:

* * * *
“Lokalnoj upravi pripada 2,6% a ŽUC-u 2.5% od prodajne cjene kamena.
Ja sam izračuna da je to
350000kn općini,
350000kn županiji
a 700000kn cestarima.
A to nije sve
2.6kn luci Šibenik
2.5kn lučkoj upravi po toni kamena,
plus još TEF, Transadrija,INA, razni servisi.....
čini mi se milion mjesečno u državnu kasu.

* * * *


Eto, ako je istina da smo sa 2,6% novčane naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku preradbu trebali dobiti 350,000,00 kuna, onda bi sa 8% trebali dobiti negdje oko 1,076,923,00 kuna-(naravno-ako sam ja sve to dobro izračunao?)!



Članak 10.

Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za otkopanu količinu neenergetskih mineralnih
sirovina utvrđuje se na način:
- 40 % prihod je jedinica lokalne samouprave, na čijem području se otkopava mineralna
sirovina;
- 20 % prihod je jedinica područne (regionalne) samouprave, na čijem području se
otkopava mineralna sirovina;
-40 % prihod je državnog proračuna.


Potrudio sam se pronaći koji je prije bio “Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za otkopanu količinu neenergetskih mineralnih sirovina”, ali mi to nije pošlo za rukom.


Uglavnom, da zaključim:

Prihodi općine Promina od ubiranja naknada koje sam naveo u postu trebale bi rasti u 2010 godini, sa planiranih 250.000.00 kuna (koliko je navedeno u Proračunu za 2010 ako se dobro sjećam) na višestruko veći iznos.

Naravno to bi se dogodilo uz pretpostavku da će kamenolom godišnje proizvoditi istu količinu kamena kao I do sada.
Nažalost, gospodarska situacija u kojoj je građevinska aktivnost zamrla, kao I tržište u Italiji kamo se prominski kamen odvozi… ne idu u prilog tim radovanjima.

Što će se dogoditi, ostaje nam da pričekamo “Rebalans proračuna Općine Promina za 2010”, tamo će sigurno pisati koliko smo naknada na kraju “ubrali”, ali i statistiku broja nezaposlenih u Promini na kraju 2010 godine.

Oznake: Gospodarstvo