Od kamenoloma male zarade? II dio
Ovih dana nema dnevnih novina koje ne pišu o “Previsokim rudarskim naknadama», i donose članke kao što su sljedeći pod linkovima:
http://www.poduzetnistvo.org/news/previsoke-rudarske-naknade
http://www.slobodnadalmacija.hr/Biznis/tabid/69/articleType/ArticleView/articleId/89696/Default.aspx
Istaknut ću ono najvažnije što je navedeno u tim novinskim napisima:
“Uredbe koje su na snagu stupile s prvim danom ove godine povisile su iznos te naknade s 2,6 posto tržišne vrijednosti iskopanog materijala na 7,5 posto. To je, kazao je predsjednik Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva pri HUP-u Predrag Mikulčić, postao značajan financijski izdatak za tvrtke koje, pogođene krizom i sve manjom potražnjom za građevinskim materijalom, ionako loše posluju”.
“Naknadi za otkopanu količinu, sada je dodana i naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja, pa za tvrtku koja je do sada, primjerice, za pola milijuna kubika iskopane mineralne sirovine plaćala 530.000 kuna, sada će istu količinu plaćati nešto manje od 2,6 milijuna kuna”.
Gledano iz pozicije Vjećnika Općine Promina, ovo je lijepa vijest za punjenje proračuna Općine Promina.
Iz navedenog se lako može zaključiti da bi Općina umjesto dosadašnjih približno 250.000.00 kuna godišnje, sada trebala dobijati barem duplo veći iznos…ako ne I više.
Gledadno očima prijatelja mladića zaposlnih u kamenolomu “Prvi bljesak”, bojim se da ovi novi nameti nebi bili iskorišteni za djeljenje otkaza.
Prema nekim neslužbenim informacijama, promet je kamenom toliko pao…sutuacija je toliko teška, … da je budućnost kamenoloma upitna!
Kad sam malo duže razmišljao o ovoj temi, sjetio sam se da sam u jednom od postova prije godinu dvije, baš pisao na temu zarade lokalne uprave I županije od kamenoloma.
Sjetio sam se odmah naslova: “Od kamenoloma male zarade?”
Cijeli post možete pročitati pod linkom:
http://promina.blog.hr/2007/11/1623595855/od-kamenoloma-male-zarade.html
Navest ću vam nekoliko citata iz tog posta, kako bi vidjeli da u svakoj priči, kao I u ovoj postoji I ona druga strana medalje:
* * * *
"Šibensko-kninska županija ima više štete nego koristi od iskorištavanja kamena.
Ovdje se vadi, drobi, koriste se i uništavaju naše ceste i onda se izvozi u Veneciju, a za sve to županija dobiva mizernu naknadu od 190 tisuća kuna godišnje!
Istaknuo je to HDZ-ov saborski zastupnik i županijski vijećnik Jozo Topić, na jučerašnjoj sjednici (op.a 14.05.2007.)"
* * * *
Evo još jedan navod iz tog posta (napisanog 13.11.2007):
"Prvi bljesak trenutačno izvozi oko 6000 tona kamena tjedno.
Kamen iz Promine do šibenske luke prevoze tvrtke Drniški transporti i Viatoni.
U Prvom bljesku kažu kako su zadovoljni i suradnjom s Transadriom i carinskom ispostavom u Šibeniku, a roba se carini na samom kamenolomu gdje je za potrebu kućnog carinjenja nedavno montirana i vaga.
Također ističu kako će dogodine u ovo vrijeme izraditi tvornicu u blizini Oklaja, a za koju je u pripremi projektna dokumentacija, te imaju namjeru zaposliti još nekolicinu radnika.
(Slobodna Dalmacija, četvrtak, 9.6.2005. Matilda JELČIĆ).
Koliko se stvarno novca iz kamenoloma slilo do sada u Proračun Općine Promina, to je posebna priča, ali u svakom slučaju, I to je bila žestoka tema u rasparava na promina.blog.hr-u.
Iz sljedećih riječi načelnika Općine, Paula Cote, možemo zaključiti da je jedan od razloga zahtjeva za njegovu smjenu prije nešto više godinu dana bila upravo I ta naknada Općini od strane kamenoloma;
Evo jedan citat (u cjelosti) iz Novog tjednika (broj od 05.03.2009) na tu temu:
- “Pitam se jesu li moju smjenu zatražili jer sam zaustavio dovoženje opasnog otpada, spriječio širenje kamenoloma, izradio konačni prijedlog prostornog plana, osnovao DVD, uveo red u djelovanje Općine i smanjio izdatke mobitela i goriva, jer sam počeo naplaćivati godinama nenaplaćene koncesijske naknade kamenolomima. Jesam li ja nenamjenski potrošio 200 tisuća kuna koje Općina sada vraća, izdao bjanko zadužnice na 700 tisuća kuna tvrtkama koje nisu odradile posao u cijelosti? – veli Cota te dodaje kako se njegova glava traži jer je nepodoban, a ne nesposoban. (jd)”
Ali, vratimo se opet samom početku priče, odnosno samim naknadam koje se povećavaju.
Ukoliko pogledate “UREDBU O NOVČANOJ NAKNADI ZA KONCESIJU ZA EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA”, tamo će te pronaći I sljedeće članke:
Članak 2.
Godišnja minimalna visina novčane naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog
polja neenergetskih mineralnih sirovina iz članka 61., stavka 3. Zakona o rudarstvu iznosi
2 000 kn/ha zauzete površine odobrenog eksploatacijskog polja za eksploatacijska polja čija
površina nije veća od 20 ha, 2 500 kn/ha zauzete površine odobrenog eksploatacijskog polja
za eksploatacijska polja čija je površina od 20 ha do 50 ha, i 3 000 kn/ha zauzete površine
odobrenog eksploatacijskog polja za eksploatacijska polja čija je površina veća od 50 ha.
Kamenolom “Prvi Bljesak” je smješten na površini od 26 hektara, iz čega možemo zaključiti da je godišnja minimalna visina novčane naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih mineralnih….
2,500,00 kuna x 26 hektara=65,000,00 kuna.
Idemo dalje…
Članak 4.
Novčana naknada za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih
mineralnih sirovina u cjelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijem području se
nalazi odobreno eksploatacijsko polje.
Znači da taj cijeli iznos od 65,000,00 kuna ide Općini Promina.
Članak 5.
Minimalna novčana naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku
preradbu iznosi 8,0 % od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine za industrijsku
preradbu.
Iskazana tržišna vrijednost otkopane mineralne sirovine za industrijsku preradbu ne može biti
manja od tržišne vrijednosti mineralne sirovine utvrđene temeljem tehno-ekonomske ocjene iz
Elaborata o rezervama mineralne sirovine za industrijsku preradbu na eksploatacijskom polju
na kojem je ista otkopana.
Do donošenja ove Odluke, novčana naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku preradbu iznosila je 2,6%.
Sad se vraćam opet na moj post :
“Od kamenoloma male zarade?”
Link:
http://promina.blog.hr/2007/11/1623595855/od-kamenoloma-male-zarade.html
…. a u njemu možete pročitati navod čovjeka koji se u komentarima predstavio kao “BRZI” te se kasnije predstavio kao dobar prijatelj Željka Džape tadašnjeg vlasnika kamenoloma:
* * * *
“Lokalnoj upravi pripada 2,6% a ŽUC-u 2.5% od prodajne cjene kamena.
Ja sam izračuna da je to
350000kn općini,
350000kn županiji
a 700000kn cestarima.
A to nije sve
2.6kn luci Šibenik
2.5kn lučkoj upravi po toni kamena,
plus još TEF, Transadrija,INA, razni servisi.....
čini mi se milion mjesečno u državnu kasu.
* * * *
Eto, ako je istina da smo sa 2,6% novčane naknada za otkopanu količinu mineralne sirovine za industrijsku preradbu trebali dobiti 350,000,00 kuna, onda bi sa 8% trebali dobiti negdje oko 1,076,923,00 kuna-(naravno-ako sam ja sve to dobro izračunao?)!
Članak 10.
Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za otkopanu količinu neenergetskih mineralnih
sirovina utvrđuje se na način:
- 40 % prihod je jedinica lokalne samouprave, na čijem području se otkopava mineralna
sirovina;
- 20 % prihod je jedinica područne (regionalne) samouprave, na čijem području se
otkopava mineralna sirovina;
-40 % prihod je državnog proračuna.
Potrudio sam se pronaći koji je prije bio “Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za otkopanu količinu neenergetskih mineralnih sirovina”, ali mi to nije pošlo za rukom.
Uglavnom, da zaključim:
Prihodi općine Promina od ubiranja naknada koje sam naveo u postu trebale bi rasti u 2010 godini, sa planiranih 250.000.00 kuna (koliko je navedeno u Proračunu za 2010 ako se dobro sjećam) na višestruko veći iznos.
Naravno to bi se dogodilo uz pretpostavku da će kamenolom godišnje proizvoditi istu količinu kamena kao I do sada.
Nažalost, gospodarska situacija u kojoj je građevinska aktivnost zamrla, kao I tržište u Italiji kamo se prominski kamen odvozi… ne idu u prilog tim radovanjima.
Što će se dogoditi, ostaje nam da pričekamo “Rebalans proračuna Općine Promina za 2010”, tamo će sigurno pisati koliko smo naknada na kraju “ubrali”, ali i statistiku broja nezaposlenih u Promini na kraju 2010 godine.
Oznake: Gospodarstvo
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
