Plastično je fantastično

Piše:
prof.dr.sc. Igor Čatić

I hrvatski europarlamentarci svojim
glasovima pridonijeli gašenju
radnih mjesta u Hrvatskoj

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se predviđa ograničavanje potrošnje tankih plastičnih vrećica, debljine od 15 do 50 mikrometra, prihvaćena je 28. travnja 2015.

Hrvatski mediji su trenutno reagirali. Na temelju jednog priloga u emisiji komercijalne televizije, proglašeno je to velikom pobjedom ideje o zaštiti okoliša. Nastupi pojedinca, predvođenih čelnicom ORaH-a vidljivo su slavili pobjedu nad najgorim proizvodom plastičarske industrije svih vremena. Samo je jedan sudionik upozorio da Direktiva smanjuje broj radnih mjesta u Hrvatskoj i izvoz u zemlje EU-e. Ali mu je izbačena misao da je to pobjeda krupnog kapitala i ispranih mozgova. Treba pridodati. Plaćeno pranje mozga s plastičnim vrećicama započelo je još davne 1993. i pouzdano se zna kome i koliko je to platila podružnica Greenpeacea iz Budimpešte.

Pobjeda krupnog kapitala, težak poraz ideji o zaštiti okoliša

Početak rada na sada usvojenoj Direktivi započeo je tijekom mandata tadašnjeg povjerenika za zaštitu okoliša, gospodina Janeza Potočnika. Jedina zemlja koja se suprotstavila toj Direktivi bila je Hrvatska. Službeno je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode prihvatilo stav HGK. Međutim u stvaranju stavova HGK odlučujući bili su argumenti koje su sakupili tijekom neprekidne 20-godišnje obrane najekološkijih vrećica, onih plastičnih, članovi Društva za plastiku i gumu i časopis Polimeri. Društvo je pokrenulo 2012. okupljanje proizvođača plastičnih vrećica i te godine oformilo odgovarajuću Sekciju.

Vrećice su podijeljene u tri skupine. One debljine do 15 mikrometara, koje bez problema dobijete besplatno i u tajkunskim trgovačkim lancima. Jasno s njihovim logom. Stvarno kuda ćete upakirati kupljene suhe šljive ili grožđice. Drugu skupinu čine vrećice deblje od 50 mikrometara koje će se naplaćivati. Pa ćete kupiti odijelo za nekoliko tisuća kuna i u računu će pisati da morate platiti koju kunu i za takvu vrećicu. Nekada su vam to zamotali u papir bez naplate.

Dakle sporne su vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara. Zašto? Odgovorio je na to pitanje glasoviti njemački filozof Oswald Spengler. Koji je u svom glasovitom predavanju održanom 16. svibnja 1931. govorio o propasti Zapada. Što je tada rekao?

»Najteži simptom dolazećeg sloma Zapada je izdaja tehnike... Golema nadmoć Zapadne Europe i Sjeverne Amerike u drugoj polovici 19. stoljeća temelji se na nadmoći industrije... Kolonijalna politika tražila je stalno nova tržišta i područja bogata sirovinama, a nije razvijala proizvodna područja... Nadmoć se temeljila na postupcima i mozgovima. U vremenima nezaposlenosti, visina plaće bijelih radnika danas je opasnost za njihov život, temelji se na navedenom monopolu... Krajem tog stoljeća umjesto da bijeli narodi čuvaju najveće blago - tehničko znanje, oni ga hvalisavo pokazuju cijelom svijetu... U maksimiranju profita približava se proizvodnju tržištu (izmještanje, danas glasoviti outsourcing). Umjesto isključivog izvoza proizvoda, izvoze se poslovne tajne, procesi, postupci, metode, inženjeri i organizatori... Danas posvuda - u istočnoj Aziji, Indiji, Južnoj Americi, Južnoj Africi - postoje ili se utemeljuju industrijska područja koja zbog svojih nadnica i (o.p. i ostalih pogodnosti, npr. u Kini, nije potrebno uvijek kod izvoznih poslova uzeti u obzir troškove energije) predstavljaju smrtonosnu konkurenciju ...Bezbroj ruku..., koje rade jednako spretno, a s mnogo manje zahtijeva, drma temeljem gospodarske organizacije bijelih.«

Danas svjedočimo ostvaraju tog genijalnog predviđanja O. Spenglera. Jedna od posljedica takve orijentacije je i ova besmislena Direktiva. O čemu će biti još riječi. Druga, od SAD na dalje mnoge ranije vrhunske proizvodne zemlje se ponovno reindustrijaliziraju. Osim Hrvatske, što je posebna tema.

Odakle zaključak da je posljedica izdaje tehnike upravo navedena Direktiva. Postoje dokazi. »Danas posvuda … postoje ili se utemeljuju industrijska područja koja zbog svojih nadnica i … predstavljaju smrtonosnu konkurenciju ...Bezbroj ruku..., koje rade jednako spretno, a s mnogo manje zahtijeva, drma temeljem gospodarske organizacije bijelih.« Dakle treba uništiti srednje debele vrećice (od 15 do 50 mikrometara) jer se zemlje EU-a ne mogu suprotstaviti toj konkurenciji. Je li to autorska konstrukcija ili postoji dokaz?

Direktiva je obrana od konkurencije

Kada je J. Potočnik pokrenuo inicijativu za promjenu ranije Direktive, reagirao sam tekstom: Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (Hrvatski fokus, 25. listopada 2013.). Potaknuta tim ukazivanjem na nepotrebnost takve zabrane, ugledna novinarka Hrvatskog radija Silva Celebrini je za potrebe emisije Plastične vrećice u ozračju EU direktive (Eko radar, 1. program HR, 20. studenoga 2013.) načinila intervju s J. Potočnikom koji je priznao da se ta zabrana ili oporezivanje donose kako bi se suzbila konkurencija izvan EU. U navedenom tekstu bio je naveden još jedan razlog zabrani. Talijanski proizvođači vrlo skupih biorazgradljivih vrećica guraju njihovu prodaju.

I pristigla je upadnica (posljednja pristigla vijest od engl. breaking news) od European Bioplastics (30. travnja 2015.). To udruženje najtoplije pozdravlja Direktivu. Vidi u njoj proširenje svog skupog proizvoda. Međutim sada to više nisu biorazgradljive, već kompostabilne vrećice uz napomenu da trebaju biti pohranjene u posebnom sustavu i da zato moraju imati posebnu oznaku.

U navedenom prilogu komercijalne televizije o Direktivi nije začudilo ponašanje čelnice ORaH-a koji je u međuvremenu postao BANANA (Zg-magazin, 5. veljače 2014.) a koja je najzaslužnija u Hrvatskoj za hajku na plastične vrećice. Kada je tijekom svog mandata prijetila s porezom od 5.400 posto na plastične vrećice. Začuđuje međutim ponašanje hrvatskih europarlamentarki, barem njih dvije. B. Borzan i D. Šuice. U raspravi su pokazale pokazalo da ne razumiju političku pozadinu priče. Nastup D. Šuice se može protumačiti stavom da sve što je definiralo neko ministarstvo postojeće vlade ne vrijedi ništa. Ali ni B. Borzan nije branila svoje Ministarstvo. Makar da nije sudjelovala u raspravi i glasala protiv Direktive. Koja za Hrvatsku znači smanjenje broja radnih mjesta. Izjave se mogu čuti na blogu plasticno-je-fantasticno.blog.hr (objavljeno 30. travnja 2015.).

Vrle europarlamentarke ne razumiju odredbe Direktive

Kakvo je stanje s plastičnim vrećicama u svijetu? Ovih dana je pristigla vijest da je Savezna država Arizona u SAD zabranila donošenje zabrana svih vrsta vrećica. U Kaliforniji postupno padaju zabrane.

Kako je reagirala službena Hrvatska putem predstavnice HGK-e, G. Pehnec-Pavlović? »Zadovoljni smo da smo uspjeli postići da se proizvodnja ne zabrani jer to smatramo neosnovanim, budući da se iste mogu materijalno reciklirati. Naš je stav da se problem otpada treba rješavati odvojenim prikupljanjem kroz sustav, a ne zabranom proizvodnje zato što ne postoji sustav. Hrvatska ima dobar primjer gospodarenja plastičnih boca kojih više nema u prirodi, koji više nisu problem okoliša jer su sustavno pohranjene i upućene na recikliranje (o.a. proširio autor).

Kako je to zadovoljstvo na navedenom blogu komentirao trenutno najbolji poznavatelj problema plastičnih vrećica, Romeo Deša.

»Izjava predstavnice HGK-e politički je lijepo uobličena. A mogao bi se ukratko prepričati i kao: Europa nam je zaprijetila opaliti dva šamara, a mi sada svi sretni i veseli što ćemo dobiti samo jedan.
Čitatelji ovog bloga znaju, dosta je već pisano o tome, a radi se o jednostavnoj stvari - zatvaranju europskog tržišta i zaštiti velikih europskih proizvođača. Naime, ovime se ograničava i svodi na minimum uvoz spornih vrećica iz Kine, istovremeno se sve deblje vrećice naplaćuju (uključujući i one s propagandom trgovca), a većom prodajom debljih vrećica (koja nije ograničena) povećava se potrošnja plastike. Veliki proizvođači i veliki trgovački lanci ostvarivat će ekstra profit, a mali, među kojima je većina hrvatskih, ubrzano će propadati. K tome, otvara se mogućnost većoj potrošnji vrećica od drugih materijala koje su znatno ekološki, energijski i ekonomski nepovoljnije. Uglavnom, ova Direktiva, kao ni mnoge druge slične mjere širom svijeta nemaju blage veze sa zaštitom okoliša.«

A zašto direktiva usmjerena na ograničavanje proizvodnje organske hrane? Organsku hranu sada proizvode u velikim količinama npr. Koreja, Kolumbija i Kina.

Jednom je napisano. »To je nama naša EU dala.«



Izvor:
Večernji list - Barometar: I hrvatski europarlamentarci svojim glasovima pridonijeli gašenju radnih mjesta u Hrvatskoj