Plastično je fantastično

Jednokratne pelene:
uzrokuju li neplodnost muške djece
i sadrže li karcinogene kemikalije?

Jednokratne pelene 1948. godine je izumila i patentirala Valerie Hunter Gordon. Od prvih jednokratnih pelena do danas doživjele su brojne promjene, uključujući izradu od polimera koji imaju veliku moć upijanja, korištenje elastičnih i ljepljivih traka te višestrukih slojeva koji omogućuju upijanje tekućine i njeno odmicanje od tijela.

Protivnici jednokratnih pelena osim ekoloških problema vezanih za njihovo odlaganje i uništavanje navode i niz zdravstvenih problema koje te pelene navodno mogu izazvati. Upit koji smo dobili na portalu Dokazi u medicini odnosi se na mogućnost jednokratnih pelena da izazovu neplodnost muške djece i mogućnost postojanja karcinogena, odnosno tvari koje izazivaju karcinom.

Jednokratne pelene
i neplodnost muške
djece

Pronađene su dvije kontrolirane studije vezane za mogućnost izazivanja neplodnosti kod muške djece koja nose jednokratne pelene. Teorija o povezanosti jednokratnih pelena i neplodnosti temelji se na pretpostavci da plastične pelene mogu povećati temperaturu u sjemenicima (testisima), muškim spolnim žlijezdama koje se nalaze u mošnjama i koje se u mošnjama nalaze upravo zbog toga jer je u njima temperatura nekoliko stupnjeva Celzijevih manja nego u trbušnoj šupljini te je takva niža temperatura potrebna za urednu proizvodnju spermija.

Prvu kontroliranu studiju na tu temu objavili su Partsch i suradnici 2000. godine; oni su na 48 zdravih dječaka dobi od 0 do 55 mjeseci ispitali temperaturu kože mošnje (skrotalna temperatura) tijekom dva 24-satna razdoblja u djece koja su nosila jednokratne pelene obložene plastikom i u djece koja su nosila pamučne pelene. Zaključili su da je srednja skrotalna temperatura značajno viša u svim dobnim skupinama bila viša u djece koja su nosila plastične jednokratne pelene nego u djece koja su nosila pamučne pelene. Budući oni nisu ispitivali razvoj spolnih stanica i plodnost muškaraca koji su kao djeca nosili jednokratne pelene, oni su samo mogli zaključiti kako je njihova studija temelj za buduća istraživanja u kojima će se ispitati može li nošenje plastičnih jednokratnih pelena utjecati kasnije na razvoj spermija.

Sljedeću studiju na tu temu proveli su Grove i suradnici (2000) koji su uključili 70 dječaka te ispitali skrotalnu temperaturu tijekom korištenja modernih jednokratnih pelena i pelena za višekratno korištenje, kao i skrotalnu temperaturu kod djece koja su imala i pelenu i različite vrste odjeće iznad pelena koja se obično odijeva djeci u SAD-u i u Europi. Temperatura mošnji i površine kože dječaka kontinuirano se pratila korištenjem računalnog sustava za bilježenje podataka temeljem sondi posebno osmišljenih za pedijatrijske studije. Pilot studija je pokazala da se podatci trebaju bilježiti najmanje 2 h nakon postavljanja sonde ispod pelene jer se do tada definitivno postigne ravnoteža temperature ispod pelene. Autori su također zabilježili utjecaj mokrenja na zabilježenu temperaturu sonde. Također je mjerena temperatura bubnjića kako bi se utvrdila temperatura tijela za svako dijete u različito vrijeme tijekom mjerenja.



Autori u rezultatima pokazuju da njihova studija jasno pokazuje da je skrotalna temperatura jednaka bez obzira na to da li dijete nosi jednokratnu ili trajnu pelenu ispod sloja odjeće. Jedina situacija u kojoj je utvrđeno da je skrotalna temperatura niža jest ona kad se trajna pelena od tkanine nosi bez ikakve druge odjeće, što je rijetka situacija u odnosu na način na koji se djeca povijaju i oblače u svakodnevnom životu. Također je utvrđeno da je temperatura na koži mošnji bila značajno niža nego temperatura tijela kod svih vrsta pelena.

Autori navode da su zabilježene pojedinačne situacije u kojima se maksimalna skrotalna temperatura približila temperaturi tijela, međutim u svim tim situacijama je utvrđeno da se u peleni za vrijeme tog bilježenja temperature nalazila svježa stolica djeteta. Autori su zabilježili i da se temperatura kože mošnje povećava ne samo kad je koža pokrivena pelenom nego i kad se dijete odjene i pokrije dekama.

Zaključak

Temeljem tih rezultata i analizom pronađenih studija moguće je zaključiti kako je studija od Grovea i suradnika bila temeljitije napravljena, uključila više djece, promatrala i temperaturu tijela te analizirala niz situacija, uključujući i utjecaj odijevanja djece u dodatnu odjeću i pokrivanje dekicama. Prema trenutno dostupnim dokazima iz literature, nema uvjerljivih pokazatelja da nošenje jednokratnih pelena povećava temperaturu na površini mošnji. Također nema nikakvih studija koje su analizirale povezanost između nošenja bilo kakvih pelena u djetinjstvu i razvoja spermija u pubertetu i kasnijem životu muškarca.



Jednokratne pelene i razvoj karcinoma

Nije pronađena niti jedna studija koja opisuje povezanost između jednokratnih pelena i razvoja karcinoma u čovjeka.

Sigurnost jednokratnih pelena

Časopis ClinicalPediatrics posvetio je cijeli jedan dodatni broj u 2014. godini sigurnosti jednokratnih pelena. Zaključak glasi:
„Opsežna globalna istraživanja i inovacije u dizajnu pelena i materijala koji se koriste za izradu pelena su u nekoliko zadnjih desetljeća dala čvrste dokaze koji pokazuju sigurnost i djelotvornost pelena.” „Tipične moderne pelene sadrže isključivo provjerene materijale, koji se često koriste u svakodnevnom životu i koji imaju odgovarajući sigurnosni profil.”



Izvor:
Dokazi u medicini - Livia Puljak: Jednokratne pelene: uzrokuju li neplodnost muške djece i sadrže li karcinogene kemikalije?