Novi broj časopisa Majstor
Jučer na kioscima metropole, a danas i u ostatku lijepe naše našao se novi dvobroj časopisa
Majstor.
U ovom broju možemo pročitati cijeli niz vrlo zanimljivih članaka:
Oksoplastika kao obmana
Problem plastičnog otpada postaje sve teži. Ne zbog same plastike već zbog našeg neodgovornog ponašanja. Danas su mnoge stvari toliko jeftine da ih se ne isplati prati i čistiti pa opet upotrijebiti. No, kemija je oduvijek zamagljeno područje, pa oni koji ne istražuju već prešutno pristaju na sve što im se nudi kroz reklamu postaju dugoročne žrtve svojevrsne duhovne lijenosti.
Ledice u novom ruhu
Kad su se pojavile štedne žarulje nije se puno govorilo o otrovnim živinim parama ni koliko su štetne po zdravlje i okoliš. No sada, kad je diodna rasvjetna tehnologija zauzela puni zamah, štedne ali štetne gube tržišnu bitku. O tomu najbolje svjedoči brzi razvoj LED-žarulja i atraktivni dizajn rasvjetnih tijela s ukomponiranim zdravim i štedljivim ledicama.
Birajte prirodno, bez otrova
Go green, save green nije samo puka reklama proizvođača ekološki podobnih materijala već i isplativa investicija. No, pri izboru ipak je nužan oprez - valja provjeriti što se krije u samom proizvodu, pogotovo sadrži li otrovni formaldehid. Naime, nekad su drvne ploče i formaldehid bili neraskidiva veza, no danas to nije i ne mora biti tako. Zato prije kupnje provjerite i proizvod i proizvođača.
Spremište za male stvari
Za razliku od sličnih elemenata s ladicama ovaj ormar nudi dodatnu pogodnost. Sadržaj je pregledan i lako dostupan, lagane kutije se lako izvlače, a kad ih vraćate na mjesto ne treba vam nikakav poseban zahvat. Uski ormar je mnogostruko praktično rješenje - u njemu možete pregledno sortirati rublje, spremati igračke, ugurati ga u smoćnicu ili iskoristiti za pohranu alata i pribora.
Sve pod Wi-Fi kontrolom
Služite li se kreditnom karticom ili smartphoneom imate velike šanse da za koju godinu sami krajnje jednostavno kontrolirate potrošnju struje i plaćanje računa…
Inteligentni CANblue II
CAN - Controller area network - je uređaj za kontrolu umreženog područja koji djeluje pri radu s karticama, kod spajanja raznih sustavnih segmenata, za analizu, kongfiguraciju i testiranje alata te u području softvera.
Online na velikom ekranu
Google je pokazao da ponekad nešto jednostavno i jeftino može biti sjajna stvar. To ilustrira njihov najnoviji miniuređaj za prebacivanje online sadržaja na TV-ekran.
Greentech news
Petnaestgodišnjakinja izumila ručnu svjetiljku bez baterije // Napredni gobike u Kopenhagenu // Španjolska uvela “porez na sunce” //
ERO Concrete Recycling Robot reciklira zgrade
Vertikalna vjetroturbina
Predstavljamo vam ekstremno tihe vjetroturbine od 10 kW i veliki pokretni kompleti solarnih modula slične snage koji se na novojvrsti postolja okreću za Suncem.
Cesta puna struje
Iako se posvuda grozničavo traga za upješnim komercijalnim rješenjem bežičnog prijenosa struje, najdalje su stigli Korejci. Njihovi
OLEV-autobusi, tramvaji i budući vlakovi nastaju o zemlji gdje sveučilišta utječu na smjerove industrijskog razvoja kroz najnovije tehnologije.
Avantura do nove adrese
Imate li iskustva sa selidbom znate koliko je to složen i mukotrpan posao, no selite li se prvi put dobro će vam doći savjeti onih koji su već prošli kroz tu neizbježnu torturu…
Kuća u bakrenoj koži
Kad se traži mjesto za gradnju obiteljske kuće pri biranju parcele u malim ili prigradskim naseljima ljudi obično postavljaju kao glavni uvjet - vrt. No, može i drukčije. Evo neobične ideje kako se može dograditi obiteljska kuća - na staroj garaži i skladištu u samom centru malog gradića.
Drvena šahovnica
Patentirani postupak britanske tvrtke Accsys Technologies pretvara meko tropsko drvo u materijal koji po ljepoti, čvrstoći, izdržljivosti i trajnosti nadmašuje tvrdo tropsko drvo.
Nek’ i kuća diše prirodno
Bioklimatska arhitektura podrazumijeva gradnju uz pomoć tehničkih rješenja zasnovanih na prirodnim zakonima. Zgrade moraju same pokrivati svoje energetske potrebe i ne smiju izazvati nikakvu ekološku štetu.
Tajne moćnih baterija
Svi koje zanima fotonapon i žele ga iskoristiti za djelomičnu ili potpunu neovisnost o mreži, pažnju uglavnom usmjeruju prema fotopanelima o kojima nastoje saznati što više - cijenu, trajnost, način montaže...
Najveći istraživački centar
Iz teksaškog
A&M sveučilišta najavljuju kako planiraju izgraditi najveći svjetski solarni istraživački institut gdje će se procjenjivati, razvijati i testirati tehnologije obnovljivih izvora energije, s naglaskom na fotonaponskoj solarnoj tehnologiji.
Tehnički vremeplov - Svestrani kitchenaid
Da bi se održala ljudska vrsta i čovjek se poput svih ostalih bića kroz svoj razvoj morao brinuti o hrani. Počeo je kao sakupljač i lovac, a sve što se našlo u prirodi do pojave vatre jelo se sirovo. Zbog hrane se postupno uz oružje pojavljivalo i oruđe, a onda su na red došla i primitivna kuhinjska pomagala.
Kućice za pse
Tvrtka Bosch darovala je ove godine skloništu Dumovec trinaest pasjih kućica koje su izolirane i primjerene za pse srednje veličine.
Kao i obično, vrlo zanimljiva je riječ glavnog urednika, pa prenosim:
Riječ urednika
Ovih je dana na državnoj televiziji, u najboljem večernjem terminu prikazan izvrstan dokumentarni film o klimatskim promjenama i dugoročnim posljedicama koje prijete cijelome planetu i dobrom dijelu takozvane zemaljske civilizacije. Pratim to intenzivno već petnaestak godina, pročitao sam gomile knjiga i internetskih izvješća raznih institucija, dopisivao se s mnogima - i puno naučio o stvarima koje malo koga brinu. Za novogodišnji broj Majstora napisao sam 2006. i opširan članak o klimatskim promjenama, s mnogo slika, crteža i grafikona... Sve u svemu, tema me osobno jako zanimala. Film je bio odličan, s obiljem simulacija, od poplavljenog New Yorka do Eiffelovog tornja u vodi do koljena. Uz najnovije rezultate istraživanja detaljno je prikazao mehanizme koji pokreću klimatske promjene, a potom i nezaustavljive procese. Medu njima je i otapanje polarnih kapa i dramatično rastakanje Grenlanda, s neugodno brzim globalnim porastom razine mora. Govorili su svjetski znalci, razgovjetno i jednostavno, svima razumljivo. Vidjele su se i nizozemske plutajuće kuće kao dokaz dalekovidne strategije onih koji su svoju domovinu jednom već oteli moru, a sad se pripremaju za još veće izazove.
Prijevod je uglavnom bio dobar, do trenutka kad su stope jednostavno pretvorene u metre. Dobro se čula riječ feet, no u titlovima je pisalo - jedan metar. Naviknut na angloameričke mjere govornik ih je nesvjesno pokazivao i rukama, pa je razlika između govora, mimike i prijevoda bila još vidljivija. Isprva me to malo smetalo, no uskoro je postalo neizdržljivo. Kako je metar, benevolentno mjereći, triput dulji od stope, kad se prešlo na veće mjere, prijevod je zvučao sve apsurdnije, a film gubio na uvjerljivosti. Barem za one koji nešto znaju o zemljopisu i svjetskim gradovima, ali im engleski nije u uhu. Zar je moguće da prevoditeljice i lektorice koje prenose informaciju milijunskoj publici toliko malo mare za važne detalje? Možda ne razumiju o čemu je riječ? Ili su im to samo dosadne tehnikalije... Kao da je važno je li nešto visoko dva metra ili sedam metara!
Iz takvog pristupa poslu nastaju i tragikomične afere s prevođenjem europskih dokumenata, zakona, standarda i svega ostaloga što je zapisano na onih nekoliko desetaka tisuća stranica na koje smo se obvezali zlatnim nalivperom. Nisu li prijevode pravnih dokumenata trebali odraditi iskusni sudski tumači u suradnji s najmudrijim glavama te struke? Nije li se o vinima i salamama trebalo savjetovati s uglednim vinarima i mesarima? Tko je išta pitao ribare i uzgajivače svinja, peradi, voća i povrća? Ta nije li svrha dobre i prosvijećene vlasti da učini sve što može na korist, sreću i blagostanje građana? Zar ćemo jednoga dana svi koliko nas ima tražiti zaštitu od suda u Strasbourgu?
Ispada kako je malo slave, reflektora i sjedalica u EU-institucijama važnije od egzistencije i duševnog mira tisuća obitelji. Kamo god se okreneš, gomila nezadovoljnih.
Razumljivo je da se među milijunima uvijek nađe koja stotina ojađenih. Ali nije normalno što najviše ljutnje izazivaju glupave i nedorečene odluke, kao da su pisci pali s Marsa. Ubrzano gomilanje jeda i nezadovoljstva moglo se izbjeći stručnim i pametnim pisanjem zakona i uredbi. Takvo stanje traje već dva desetljeća, a pravila igre mijenjaju se bez logike i razumijevanja problema. Kao da više nema ljudi koji bi znali napraviti tzv. mentalni model, a onda s grupom stručnih i što zagriženijih, provjeriti koje su dugoročne posljedice nesuvislo napisanih riječi, sukobljenih zakona ili naprosto zaboravljenih obveza.
Dovoljno se sjetiti neslavnog kraja velikog investicijskog vala koji je kroz energetsku sanaciju tisuća javnih zgrada trebao u zemlju uliti stotine milijuna. Propalo je zbog loše pripreme, općeg neznanja i uzaludne potrage za podobnima koji bi se mogli uklopiti. Otkrilo se da u zanemarenom obrazovnom sustavu naprosto nismo osposobili dovoljno ljudi da obave taj zadatak. Previdjeli smo sve stupnjeve stručnog usavršavanja, pa i one nakon formalnog završetka školovanja u kojem se hvata korak sa svjetskim razvojem. Tako je jedino mjerilo postao papir sa žigom, kao dokaz da je netko sudjelovao u nekoj raspravi. Koliko je zaista naučio i razumio, nikomu nije bitno.
Mnogi koji su preuzimali resore i grmjeli s pozicije vlasti, nisu imali pojma o sadržaju preuzetog portfelja (ili lisnice ma što to značilo) pa ni o sadržaju energetskih certifikata, po čemu ih se oblikuje, čime se procjenjuje... Štoviše, UNDP je certificirao stotine certifikatom na osnovi skripata u kojima su stajale oznake u Btu (British thermal unit) - a ne u vatima i kilovatima!
U potrazi za pametnima i dovoljno hrabrima da skoče u mutnu vodu i izbace mulj, možda je trebalo angažirati najugledniju instituciju - akademiju? Prestali bi svi protesti, stišala bi se sva galama... Jer, iz naše akademije zrači blažena tišina. Gdje tražiti? Tomislav Toth
KOMENTAR AUTORA BLOGA:
Naravno da čitateljima bloga ukazujem na vrlo zanimljivu temu
"Oksoplastika kao obmana" jer je o toj temi već pisano na ovom blogu, a biti će još. Urednik ovog bloga uz nadopune urednika
Majstora pokušali su predočiti riječ stručnjaka o ovom manje poznatom području, ali nimalo bezopasnijem.
U upravo se na sve to jako lijepo veže
Uvodna riječ gospodina
Totha. I ja postavljam pitanje gdje je struka, gdje je znanost. Javnost, ni kriva, ni dužna žrtva je terora poluinformiranih i ideoloških toksikologa, protivnika svega i svačega, teoretičara zavjere i onih koji jednostavno ne žele čuti dokaze, argumente. U cijeli taj mozaik anti-protivnika,
"koji sve znaju, a ono što ne znaju, znaju dobro objasniti" uklapaju se i naši novinari i urednici pojedinih novina i časopisa. Naravno, ne svi, niti iz svih novina i medija. Ali, prevladava žutilo, prevladava senzacionalizam, prevladava katastrofičnost. I jednostavnije je na takav način širiti neistine, poluinformacije, faktoide, dizati tenzije u neupućenoj javnosti, to je čitano, to prodaje novine, to diže gledanost - i rezultat vidimo svakodnevno oko nas i širom svijeta. Rezultat je upravo suprotno od onoga što smo očekivali. Pravi
"kobra efekt" (o tome će više riječi biti u sljedećem postu). Zbog svega toga ne iznenađuju (neopravdani!) napadi na plastiku, promoviranje lošijih ekoloških, higijenskih, medicinskih, energijskih, ekonomskih pa i praktičnih rješenja. Zašto? Zato jer se i ono malo struke i znanosti koja priča ne sluša niti ne čuje.
Dodati ću na završne riječi gospodina
Totha -
"U potrazi za pametnima i dovoljno hrabrima da skoče u mutnu vodu i izbace mulj … gdje tražiti?" - kada akademija šuti, a kada znanstvenici pišu stručne članke (samo) na engleskom i objavljuju u citiranim časopisima, pa si broje citiranost časopisa, koji je citiran ne zbog njihova rada (kako je to svojevremeno lijepo prikazala prof. dr.
Đurđica Španiček u uvodniku
Polimera -
Faktor odjeka, a kada se one koji argumentirano, razložno, strpljivo i uporno govore o stručnoj i znanstvenoj istini - ne sluša. Da, ostaje pitanje -
gdje tražiti?