Plastično je fantastično

Gornja slika je interaktivna karta i klikom na sliku na matičnoj web stranici Plastic Bag Ban Map otvara se za svako označeno mjesto status uvedene ili odbijene zabrane i/ili naknade s dodatnim objašnjenjima.

EUROPA

Albanija
Albanija je planirala od siječnja 2013. uvesti zabranu korištenja plastičnih vrećica za pakiranje kruha, sira, mesa, putra i kobasica, a navedene namirnice prodavati će se u papirnoj ambalaži. Također, planira se za višekratne plastične vrećice uvesti naknada. Nema provjerenih podataka je li zabrana stupila na snagu i poštuje li se.

Belgija
U Belgiji je u proljeće 2007. godine uveden porez na plastične vrećice.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,1387 € / kg (oko 1050 kn/t) plastične ambalaže.

Bosna i Hercegovina
U Bosni i Hercegovini Centri civilnih inicijativa (CCI) zajedno s ministarstvima okoliša u FBiH i RS razvili su projekt smanjivanja upotrebe plastičnih vrećica. Cilj je da kupci na blagajnama supermarketa ili manjih trgovina plaćaju plastične vrećice po 10 feninga (oko 40 lipa), a planira se uvođenje naknade od polovine 2013. godine. Odluke još nisu donesene.

Od početka veljače 2013. pojedini trgovci u Tuzli samoinicijativno su uveli naplatu plastičnih vrećica i to 5 KM pfeninga (oko 20 lipa) za manje i 20 KM pfeninga (oko 80 lipa) za veće.

Izvor podataka

Bugarska
U Bugarskoj je od 1. listopada 2011. povećana eko-taksa na plastične vrećice i plaća se na sve jednokratne vrećice tanje od 15 mikrometara (mikrona), a iznos će se u narednom razdoblju povećavati i to: 2011.: 0.15 BGN (oko 60 lipa), 2012.; 0.35 BGN (oko 1,30 kn), 2013.: 0.45 BGN (oko 1,70 kn), 2014.: 0.55 BGN (oko 2,10 kn).

Izvor podataka

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,157 BGN / kg (oko 600 kn/t) plastične ambalaže.

Cipar
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 105,98 €/t (oko 800 kn/t) plastične ambalaže.



Crna Gora
Crna Gora se još od 2008. godine priprema za uvođenje mjera za manju upotrebu plastičnih vrećica s krajnjim ciljem da se zakonski zabrani njihova upotreba. Međutim, i danas je još uvijek ostala na pripremama i za sada se jednokratne plastične vrećice i dalje besplatno dijele, dok su one deblje, višekratne u prodaji.

Češka
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 214 €/t (oko 1600 kn/t) plastične ambalaže.



Danska
Danska je još 1993. uvela program Zelenog poreza s ciljem smanjenja plastičnog otpada, s kojim su uvedeni porezi na klorirana otapala, PVC, ftalate te na plastične i papirnate vrećice zapremnine veće od 5 litara.


Estonia
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,409 €/kg (oko 3100 kn/t) plastične ambalaže.



Finska
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 21 €/t (oko 160 kn/t) plastične ambalaže.




Francuska
Korzika je 1999. uvela zabranu plastičnih vrećica u velikim supermarketima.

Pariz je od 2007. godine najavio zabranu nerazgradljivih plastičnih vrećica, ali odluka nije provedena. Umjesto jednokratnih vrećica preporučeno je korištenje višekratnih plastičnih vrećica ili zamatanje u papir. Odluka nije prihvaćena od strane kupaca.

Francuska je 2010. godine uvela zabranu jednokratnih plastičnih vrećica na razini cijele države, ali ju je Europska komisija tužila zbog kršenja slobodnog tržišta. Sudski proces je još uvijek u tijeku. Zabrana na razini države nije na snazi.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,2806 € / kg (oko 2120 kn/t) plastične ambalaže.

Grčka
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 66 €/t (oko 500 kn/t) plastične ambalaže.




Hrvatska
Tijekom 2009. udruga "Prijatelji životinja" organizira potpisivanje peticije za zabranu plastičnih vrećica, ali bez uspjeha.

Tijekom 2011. dvije političke stranke (HSS i HNS) pokreću pitanje zabrane vrećica, ali Društvo za plastiku i gumu reagira i javno argumentira stavove u obranu plastičnih vrećica. Dalje od ideje za zabranu nije se došlo.

U svibnju 2012. ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy putem medija najavljuje uvođenje drastične naknade na plastične vrećice - namet od 5400%. Udruženi proizvođači plastičnih vrećica, Udruženje za gumu i plastiku pri HGK i Društvo za plastiku i gumu pokrenuli široku akciju informiranja javnosti te predstavnici održali sastanak s ministricom. Ministrica nakon sastanka izjavila da plastične vrećice nisu prioritet rješavanja, a kada se budu rješavale u to će biti uključeni predstavnici proizvođača.

21. studenog 2012. Društvo za plastiku i gumu i Zelena lista potpisuju "Pismo namjere o suradnji na područjima od zajedničkog interesa" - prvi takav slučaj u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu. Društvo i Zelena lista zajednički promoviraju koncepciju 5R (Reduce, Reuse, Renew, Recycle, Recover).

U skladu s Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu za 1 t plastičnih vrećica koja se uveze ili proizvede za hrvatsko tržište plaća se naknada od 1500 kn (Grüne Punkt (e. Green Dot sustav).

Irska
Irska je 2002. uvela taksu na jednokratne plastične vrećice od 15 € centi te je godišnja potrošnja plastičnih vrećica po glavi stanovnika pala s 328 na 21 vrećicu što je 94 %-tno smanjenje. No, tijekom godina, unatoč dodatnom porezu, dolazi do povećanja potrošnje na 33 godišnje po glavi stanovnika te se 2007. donosi odluka o povećanju takse na 22 € centa i te godine potrošnja vrećica pala je na 26 po glavi stanovnika da bi 2010. dosegla najnižu razinu od 18 vrećica godišnje po glavi stanovnika.

Početkom rujna 2013. Irtska vlada odbacila je prijedlog uvođenja naknade na ambalažu.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 8,916 € centi / kg (oko 680 kn/t) plastične ambalaže.

Island
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 12 IKR/kg (oko 570 kn/t) plastične ambalaže.



Italija
Italija je od 1. siječnja 2012. zabranila jednokratne plastične vrećice, a dopuštena je prodaja višekratnih plastičnih vrećica (masa 7 do 15 g uz cijenu od 0,5 do 3 kune) i dopuštene su biorazgradljive jednokratne plastične vrećice.

Uveden vlastiti sustav prikupljanja i recikliranja - plaća se naknada od 120 €/t (oko 900 kn/t) plastične ambalaže.

Latvija
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,1048 LVL/kg (oko 1150 kn/t) plastične ambalaže.



Litva
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 2,55 €/t (oko 20 kn/t) plastične ambalaže.




Luksemburg
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,3297 €/kg (oko 2500 kn/t) plastične ambalaže.



Mađarska
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 20,9 Hcs/kg (oko 550 kn/t) plastičnih vrećica.



Makedonija
Od 1. siječnja 2009. uvedena zabrana jednokratnih plastičnih vrećica do 5 kg nosivosti, dok su vrećice za veće nosivosti u slobodnoj prodaji i ne dijele se besplatno.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 22,10 €/t (oko 170 kn/t) plastične ambalaže.

Malta
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 104,50 €/t (oko 800 kn/t) plastične ambalaže.



Nizozemska
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,48 €/kg (oko 3650 kn/t) konvencionalne plastične ambalaže, odnosno 0,0814 €/kg (oko 620 kn/t). za bioplastičnu ambalažu.


Norveška
Norveška ima vrlo razvijen sustav prikupljanja, recikliranja i energijske oporabe plastičnog otpada. Uveden sustav Grüne Punkt (e. Green Dot) - od 01.03.2013. će se plaćati naknada od 2,4 NOK/kg (oko 2500 kn/t) plastične ambalaže.


Njemačka
Njemačka je 1991. prva ustanovila i uvela Grüne Punkt (e. Green Dot) - sustav. Za plastičnu ambalažu plaća se naknada od 17 € / t (oko 130 kn/t) plastične ambalaže.

U Njemačkoj je krajem 2011. Zelena stranka predložila uvođenje naknade na plastične vrećice od 22 € centa. Obzirom da se u Njemačkoj prikupi, reciklira ili energijski oporabi više od 90 % plastičnog otpada, takav prijedlog vlada nije prihvatila.

Poljska
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,0043 €/kg (oko 325 kn/t) plastične ambalaže.



Portugal
Provodi program smanjenja korištenja jednokratnih plastičnih vrećica "Zelena vrećica" kojim se umjesto jednokratnih promoviraju vrećice izrađene od recikliranih plastičnih boca.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 221,35 €/t (oko 1700 kn/t) pl.vrećica.

Rumunjska
Rumunjska je od 1. rujna 2009. uvela naknadu na sve nerazgradljive vrećice koje se stavljaju na tržište od 0,2 RON (oko 35 lipa).

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 63,19 RON/t (oko 110 kn/t) plastičnih vrećica.

Slovačka
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada za plastičnu ambalažu prema posebnom izračunu.



Slovenija
U Sloveniji i pored nekoliko širokih akcija zelenih, trenutno, nema ograničenja za plastične vrećice niti ima najava za uvođenje zabrana ili nameta.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 112 €/t (oko 80 kn/t) plastične ambalaže.

Srbija
Vranje je prvi grad u Srbiji, koji je donio odluku da se od 1. rujna 2010. godine više ne koriste plastične vrećice, ali odluka nije nikada stupila na snagu.

U Srbiji je od početka 2012. uvedena naknada koju plaćaju proizvođači i uvoznici i to: 220 €/t za klasične plastične vrećice, proizvođači plastičnih vrećica koje sadrže biorazgradive dodatke plaćaju 10 €/t, a oni koji proizvode potpuno biorazgradive vrećice ne plaćaju nikakvu naknadu. Vlada subvencionira proizvodnju kompostabilnih i biorazgradivih vrećica s oko 70 €/t.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 10,7 €/t (oko 850 kn/t) plastične ambalaže.

Španjolska
Španjolska Vlada je početkom 2012. donijela odluku o postupnom smanjivanju potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica i to: do kraja 2013. godine 60 % vrećica mora biti biorazgradljivih, do kraja 2016. 80 %, a 2018. će biti potpuno zabranjeno korištenje jednokratnih nerazgradljivih plastičnih vrećica.

Autonomna pokrajina Andaluzija je od 1. siječnja 2011. uvela taksu na jednokratne plastične vrećice u iznosu od 5 € centi (oko 40 lipa) i taksa je s početkom 2012. povećana na 20 € centi (oko 75 lipa). taksa se ne primjenjuje na vrećice u kojima se pakira voće i povrće, kuhana hrana - vruća ili hladna, smrznuta hrana, svježa riba i njezine svježe prerađevine, svježe meso i njgove svježe prerađevine te na biorazgradljive i višekratne plastične vrećice.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 377 €/t (oko 2850 kn/t) višekratnih plastičnih vrećica.

Švedska
Nema ni zabrana ni dodatnih oporezivanja u niti jednoj lokalnoj zajednici, a sve svoje napore usmjeravaju na razvoj sustava recikliranja, koji se smatra najboljim na svijetu.

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 1550 SEK/t (oko 1350 kn/t) plastičnih vrećica.

Švicarska
Švicarski savezni parlament je 13. prosinca 2012. glasovao za zabranu jednokratnih plastičnih vrećica. Nakon ove odluke Donjeg i Gornjeg doma parlamenta preostaje još da Vlada provede tu odluku. Još nisu doneseni provedbeni akti.


Turska
Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada za plastičnu ambalažu prema posebnom izračunu.



Ukrajina
Predloženo je da se od od 1. srpnja 2013. uvede ograničavanje korištenja plastičnih vrećica i ambalaže koja ima dugi rok razgradnje. Predlaže se zabrana plastičnih vrećica zapremnine manje od 35 litara, odnosno tanje od 25 mikrona. Prijedlog zabrane odnosi se i na kartonsku, papirnu i parafinsku ambalažu te i ambalažu od plastične folije.

Izvor podataka

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 0,081 €/kg (oko 615 kn/t) plastične ambalaže.


Velika Britanija
U Velikoj Britaniji ne postoji jedinstvena odluka o plastičnim vrećicama. U lipnju 2012. premijer David Cameron predložio je uvođenje jedinstvene naknade (5 penija - oko 47 lipa) na jednokratne plastične vrećice. Taj je prijedlog blokirao ministar financija George Osborne zbog posljedičnog porasta životnih troškova.

Početkom veljače 2013. Vlada Velike Britanije ponovno je raspravljala o prijedlogu uvođenja poreza na jednokratne plastične vrećice na razini cijele Velike Britanije, međutim "dala je snažan signal da neće podržati uvođenje poreza na plastične vrećice".

Izvor podataka

Engleska - u ovom dijelu Velike Britanije još se razmatra mogućnost uvođenja naknade na jednokratne plastične vrećice na razini ovog dijela Ujedinjenog kraljevstva. Za sada su zabrane uvedene u pojedinim gradivima i to: Aylsham, Girton, Henfeld, Kew Gardens, Modbury, Overton, Tisbury.

U sklopu predizborne kampanje koja je započela u rujnu 2013. potpredsjednik britanske vlade Nick Clegg - inače vođa liberalnih demokrata, izjavio je da će se u Engleskoj od jeseni 2015. uvesti naknada od 5 Ł centi (oko 45 lipa) na jednokratne plastične vrećice.

Izvor podataka

Sjeverna Irska - U Sjevernoj Irskoj od 8. travnja 2013. uvedena je naknada od 5 Ł penija (oko 45 lipa), a 27. lipnja 2013. donesena je uredba o povećanju te naknade sa 5 Ł penija (oko 45 lipa) na 10 Ł penija (oko 90 lipa) za jednokratne plastične vrećice s početkom primjene od travnja 2014.

Izvor podataka

Odbor za zaštitu okoliša parlamenta Sjeverne Irske početkom prosinca 2013. predložio je da se uvođenje druge faze uredbe o ograničenju potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, koja je trebala stupiti na snagu u travnju 2014. godine odgodi, jer je i prva faza postigla zadovoljavajuće rezultate, odnosno došlo je do značajnog smanjenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica.

Izvor podataka

Škotska - samo je gradić Selkirk donio odluku o zabrani. Na razini cijele Škotske donesena je uredba o obavezi da trgovci naplaćuju plastičnu vrećicu najmanje 5 Ł penija (oko 45 lipa) s početkom primjene od listopada 2014. Više udruženja proizvođača plastike, plastičnih vrećica te proizvođači plastične ambalaže u Škotskoj i na razini cijelog Ujedinjenog Kraljevstva ujedinjuju se u koalicije i pripremaju se za tužbe protiv uvođenja zabrana i dodatnog oporezivanja.

Izvor podataka

Škotski parlament je 28. svibnja 2014. izglasao "simboličnu" naknadu na plastične vrećice u iznosu od 5 penija odnosno oko 46 lipa za plastičnu vrećicu. Sav prihod od naplate naknade ide u dobrotvorne svrhe. Glasovanje u parlamentu bilo je 100 glasova za i 12 glasova protiv.

Izvor podataka

Walles - u ovom dijelu Ujedinjenog kraljevstva pojedini gradovi su uveli zabrane: Hay-On-Wye, Llandysilio, Lymm, a na razini cijelog Wallesa uvedena je naknada od 5 Ł penija (oko 45 lipa) sa stupanjem na snagu od 8. travnja 2013.)

Izvor podataka

London - U Londonu je predložena zabrana za vrijeme Olimpijskih igara 2012. godine, ali su Međunarodni olimpijski odbor i Organizacijski odbor OI London 2012. to odbili. Inače u gradu se na poticaj gradonačelnika Borisa Johnsona provode razne akcije na smanjenju potrošnje plastičnih vrećica.

Izvor podataka

Uveden sustav Green Dot - plaća se naknada od 1,60 - 2,40 Ł/t (oko 14,5 - 22 kn/t) plastične ambalaže.


Grüne Punkt / Green Dot

Njemačka je 1991. uvela Grüne Punkt (e. Green Dot) sustav, a kasnije je 1994. prihvaćena Europska uredba "Packaging and Packaging Waste Directive - 94/62/EC." koja to definira, te je u brojnim europskim zemljama uveden sustav koji uključuje označavanje sve ambalaže koja se može reciklirati, a proizvođači ambalaže ili sami recikliraju ili oporabljuju svoju ambalažu koja im se vraća ili plaćaju posebnu naknadu. U Europi su taj sustav uvele: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija te van Europe Kanada.
Danska, Finska, Italija, Švicarska i Ukrajina imaju vlastite programe oporabe plastične ambalaže.

Izvor podataka

Europska unija

Napad na plastične vrećice na razini Europske unije kreće u listopadu 2013. kada tadašnji europski povjerenik za zaštitu okoliša g. Janez Potočnik predlaže promjenu Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu (Direktiva 94/62/EZ) s namjerom smanjivanja potrošnje tankih plastičnih vrećica (vrećice tanje od 50 mikrometara). Predlaže se u 5 godina od usvajanja Direktive smanjenje od 80 %, a već za 2 godine za 50 %. Taj napad je zamaskiran navodnom brigom za okoliš gdje se govori da se godišnje u Europi potroši više od 100 milijardi vrećica, a najmanje 8 milijardi završi u okolišu i morima.

Kao glavni razlog prijedloga Direktive s ciljem smanjenja proizvodnje jednokratnih vrećica navode se ekološki razlozi, ali, g. Potočnik u emisiji Hrvatskog radija u javljanju uživo jasno je rekao da je osnovni problem što se one ne proizvode u Europi, već se većina uvozi iz Azije.

Europski parlament 15. travnja održao je plenarnu sjednicu na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bila diskusija, a 16. travnja i prihvaćanje prijedloga Direktive o smanjenju potrošnje laganih plastičnih vrećica (Direktiva 94/62/EK).

Tom prilikom izvjestiteljica po ovoj točki Margarete Aukeniz Danske, predstavnica Zelenih, naglasila je da je plastični otpad jedan od najvećih problema s kojima se susreće Europska unija. Navodi da je 70 % zagađenja mora plastičnog porijekla koji stvara probleme životinjskom svijetu i prehrambenom lancu. Također navodi da se u Europskoj uniji godišnje potroši 100 milijardi plastičnih vrećica i smatra taj broj grotesknim. Prijedlog Direktive omogućava da Europska unija djeluje i smanji problem s plastičnim vrećicama.

U svojoj diskusiji povjerenik Europske komisije za okoliš Janez Potočnik iz Slovenije naglasio je da će Direktiva riješiti ozbiljan problem prekomjerne potrošnje i odbacivanja plastičnih vrećica. Naveo je da plastične vrećice koje dospiju u more tamo ostaju preko 100 godina, a da je kod 94 % uginulih morskih ptica u Sjevernom moru imalo plastiku u svom probavnom sustavu. Pored okolišne štete, plastične vrećice postale su simbol odbacivalačkog društva koje rasipa svoje resurse. Također, naveo je da je javnost za ograničavanje potrošnje, samo što je za promjenu ponašanja potreban poticaj u pravilnom smjeru.

Hrvatska kao članica EU sudjeluje u diskusiji i donošenju ove Direktive. Jedinstveni stav hrvatskih proizvođača kao i institucija (Društvo za plastiku i gumu, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo zaštite okoliša) je sljedeći:
- da se vrećice deblje od 35 µm smatraju višekratnim vrećicama te se one već ionako naplaćuju u trgovinama
- da se vrećice tanje od 20 µm smatraju primarnom ambalažom i predlaže se izuzimanje iz ove Direktive za ograničenje
- da se smanjenje potrošnje odnosno ova Direktiva treba odnositi samo na vrećice debljine od 20 do 35 µm, te
- da se 50 %-tno smanjenje treba ostvariti do 2020., a 80 %-tno smanjenje u roku od 10 godina od usvajanja Direktive.

Nakon diskusije, 16. travnja provedeno je glasovanje koje je bilo 539 glasova ZA, 51 glas PROTIV i 72 suzdržana. Prijedlog Direktive o ograničenju potrošnje laganih plastičnih vrećica je PRIHVAĆEN.

Ovom Direktivom određuje se da se u sljedećih 5 godina (do kraja 2019.) potrošnja laganih plastičnih vrećica smanji za 80 %, a već do 2017. postavljen je cilj za 50 %-tno smanjenje u odnosu na stanje 2010. godine. Države članice same će odrediti način kako će postići cilj - zabranama ili uvođenjem naknade na vrećice.

O Direktivi se treba izjasniti i vijeće Europske komisije, samo što je malo vjerojatno očekivati da će EK glasovati drugačije od parlamentaraca.

Izvori podataka o zabranama

Korištene slike zastava: Flags.net

Zadnja obnova podataka: 30. rujna 2014. - 15:00 - revizija 18