Plastično je fantastično

Za razliku od sjevernog dijela američkog kontinenta, u srednjem i južnom dijelu situacija je bitno drugačija. Posebno je interesantan slučaj Brazila, odnosno Sao Paola gdje je sudskom odlukom zabranjena naplata naknada na vrećice.












Lijeva slika je interaktivna karta i klikom na sliku na matičnoj web stranici Plastic Bag Ban Map otvara se za svako označeno mjesto status uvedene ili odbijene zabrane i/ili naknade s dodatnim objašnjenjima.
O zeleni pin - uvedena zabrana,
O plavi pin - uvedena naknada,
O crveni pin - odbijeno uvođenje naknade ili zabrane








Srednja Amerika

Što se tiče tog dijela svijeta, zabrana je uvedena samo u glavnom gradu Meksika, Mexico Cityju. Razlozi uvođenja zabrane u ovom više od 20 milijunskom gradu su nerješivi problemi s komunalnim otpadom, pa je prema mišljenju gradskih vijećnika ovo "jedan doprinos smanjenju smeća".

Zabrana je uvedena u Haitiju, a na Kajmanskim otocima je uvedena naknada od 5 USD centi (oko 28 lipa).


Južna Amerika

Što se južnog dijela američkog kontinenta tiče, najprije je 2008. u Čileu predložena zabrana plastičnih vrećica, međutim takva odluka nije prošla u kongresu. Dvije zemlje zaslužuju posebnu pozornost, Argentina i Brazil.

Argentina

Buenos Aires još je 2009. godine pritisnut neriješenim sustavom gospodarenja otpadom, donio odluku o zabrani jednokratnih, službeno nerazgradljivih plastičnih vrećica, ali odluka se nije primjenjivala sve do lipnja 2012. godine. U lipnju 2012. manje su trgovine započele s ponudom biorazgradljivih vrećica, dok su od kolovoza 2012. supermarketi u Buenos Airesu počeli dijeliti biorazgradljive vrećice i poticati kupce da koriste višekratne plastične vrećice. Sustav zabrane još nije zaživio, a Buenos Aires još uvijek se guši u smeću zbog neučinkovitog sustava gospodarenja otpadom. Na žalost, za sva prenatrpana odlagališta, za neodvajanje korisnog otpada, za nepostojanje sustava recikliranja ili energijske oporabe te za neprimjereno ponašanje najsiromašnijeg dijela građanstva oni najglasniji aktivisti očito krive klasične plastične vrećice. Treba napomenuti da biorazgradljive vrećice zahtijevaju poseban sustav njihovog sakupljanja i obradbe.

Brazil

Iz istih razloga kao i u argentinskom Buenos Airesu, i u brazilskom Rio de Janeiru uvedena je zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, međutim provođenje ove odluke vrlo je upitno.

Zanimljiv je slučaj iz brazilskog velegrada Sao Paola - čim su se pojavile čak samo i glasine o uvođenju naknada ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica trgovci su odmah, glumeći ekološku svjesnost, prestali besplatno dijeliti plastične vrećice, a one koje su do tada naplaćivali, njima su povisili cijenu. Dakle slučaj sličan onom u Hrvatskoj. Takvoj praksi suprotstavili su se proizvođači plastičnih vrećica, tužili trgovce i distributere i u lipnju 2012. godine sutkinja Federalnog suda u državi Sao Paolo, Cynthia Torres Cristófaro donijela je presudu da supermarketi moraju ponovno besplatno dijeliti plastične vrećice kupcima.

Odluka suda od 25. lipnja 2012. odredila je potrebne korake kako bi se u roku od 48 sati vratila adekvatna i dovoljna opskrbljenost besplatnih plastičnih vrećica. Naravno, supermarketi su se žalili (1), (2).

U obrazloženju odluke stoji da je »zabranjeno naplaćivati vrećice koje služe za pakiranje prilikom kupovine« te da se trgovine u roku od 30 dana trebaju opskrbiti i to u dostatnim količinama s biorazgradljivim i papirnatim vrećicama i dijeliti ih besplatno. Također se navodi da je naplaćivanje do tada besplatnih vrećica »očito nerazmjerno opterećivanje potrošača«.

Sutkinja je zaključila da je »dobro poznata potrošačka praksa da trgovci osiguravaju ambalažu kako bi potrošači mogli ponijeti potrepštine koje kupe«, a da je prekid besplatne podjele plastičnih vrećica u supermarketima »prouzročilo velike frustracije« kod kupaca.

Ova odluka je vrlo karakteristična i za sada jedinstvena u svijetu, a mogla bi preokrenuti trend koji se trenutno u svijetu odvija. A to je da se pod krinkom zaštite i brige o okolišu sasvim neopravdano ubiru veliki novci od potrošača, koji su u stvari trošak poslovanja trgovaca. Ono što je važno ponovno naglasiti, odluka se odnosi i na biorazgradljive i papirnate vrećice.

Plastične vrećice za Coca-Colu

Iz Salvadora potječe uporaba plastičnih vrećica za ispijanje glasovitog pića Coca-Cole. U Srednjoj i Južnoj Americi, Coca-Cola u staklenoj bočici je kultno piće uz jedan specifični običaj. Kada potrošač kupi piće koje namjerava ispiti tijekom šetnje ili na plaži, pretoči ga u plastični vrećicu, bočicu vrate prodavaču, i onda tako, šetajući se, piju iz plastične vrećice sa slamkom.

Time je nezadovoljna kompanija Coca-Cola, jer se gubi identitet i prepoznatljivost njenog pića. Tome je doskočio regionalni direktor Coca-Cole u Salvadoru. Naručio je izradu plastične vrećice u obliku toliko prepoznatljive staklene bočice Coca-Cole i to još od biorazgradljive plastike. Ideja i primjena ovakve prodaje Coca-Cole u Coca-Cola vrećicama vrlo brzo se proširila u cijeloj Centralnoj i Južnoj Americi, a širi se i u ostalim regijama svijeta. Dakle, i ovdje se radi o plastičnim vrećicama. Međutim pritom je nejasno je li tvrtka Coca-Cola osigurala gospodarenje odbačenim biorazgradljivim vrećicama.


Skupno, od ukupno 21 države Srednje i Južne Amerike zabrane su uvedene samo u jednoj državi (Haiti), tri grada (Mexico City, Rio de Janeiro i Buenos Aires), dok je i jednoj državi (Čile) odbijeno uvođenje zabrane, a u jednom gradu zakonski ukinuta odluka o zabrani (Sao Paolo). U jednoj državi ovog dijela svijeta (Kajmanski otoci) uvedena je dodatna naknada.



-------------------------
(1) Odluka suda Sao Paola - 25. lipnja 2012. - http://file.sindiplast.org.br/download/sacolaii.pdf
(2) Rousselet, F.: Justiça dá 48h para que supermercados paulistas retomem distribuiçăo de sacolas plásticas, Spresso SP, 26. lipnja 2012.

Animated Flags


U sljedećem petom nastavku: Zabrane plastičnih vrećica u Africi