Nebrojeno puta se je dogodilo da se u nekoj raspravi, čim se podastru konkretni i neoborivi dokazi - ista se ugasi. Ugasi se iz dva razloga. Ili prijeđe na osobnu razinu, katkada i vrijeđanje, a uopće se ne raspravlja o meritumu, ili se diskutant više ne javlja jer - očito više nema što reći.
Puno je takvih primjera u našim elektronskim medijima, a izdvojio bih posljednje u kojima se je diskutiralo o vrećicama, plastici i zaštiti okoliša - Forum.hr, Alternativa-Forum.hr i Pollitika.com.
I nije to slučaj samo kod nas, tako je to i u svijetu. Brojni su portali svjetskih novina omogućavaju komentiranje ispod svojih članaka. I puno toga se može tu pročitati. Tako je neki dan i Washington Post objavio članak i potkrijepio ga video snimkom izjave dr. Sterlinga Burnetta, višeg suradnika Američkog Nacionalnog centra za politološke analize (National Center for Policy Analysis (NCPA) koji je ozbiljno doveo u pitanje odnosno opovrgnuo argumente zagovornika zabrana plastičnih vrećica.
O tome je već pisano na obom blogu u postu "Čine li plastične vrećice više dobra nego štete?" gdje možete vidjeti i video snimku njegove izjave.
Autor članka, g. Allen McDuffee zaključio je članak rečenicom: "Ukoliko postoje dokazi koji potvrđuju izjave g. Burnetta, on ih nije predočio".
Odmah se javio čitatelj pod pseudonimom AlecF koji je komentirao:
"U pravu ste g. McDuffee, g. Burnett nije ništa predočio čime bi podržao svoje tvrdnje. On je možda apsolutno u pravu, ali nedostatak statističkih podataka dovodi nas do zaključka da se njegova izjava može uzeti u obzir samo kao mišljenje. Mislite da NCPA zna bolje? Ukoliko nisu to učinili, želio bih da jesu."
Tada su se u diskusiju uključili i članovi našeg Društva za plastiku i gumu prof. dr. Igor Čatić i ing. Romeo Deša.
Romeo Deša je u višedijelnom komentaru pobrojao cijeli niz argumenata (provjerenih i dokazanih činjenica) kojima potvrđuje izjave g. Burnetta. Evo njegovog komentara:
"Da, g. Burnett je potpuno u pravu. Dozvolite mi da vam objasnim (u nekoliko komentara) i prikažem čitateljima Washinsgton Posta stvarne i dokazane argumente.
Bivša ministrica zaštite okoliša i prirode predložila je uvođenje naknade na plastične vrećice (nismo sigurni za koje: jednokratne, višekratne, vrećice za smeće. na sve?), ali je planirala da naknada iznosi oko 5400 % više od same vrijednosti jednokratne plastične vrećice.
Naše Društvo za plastiku i gumu i proizvođači plastičnih vrećica započeli su kampanju kako bi informirali medije i javnost što predložena naknada ustvari znači.
Prije nego napišem naše argumente, pogledajte neke izjave:
George Monbiot u "Tha Guardianu": "Plastične vrećice nisu pokora našeg planeta, njihovo najveće zlo je to što nam skreću pažnju s mnogo važnijih stvari".
Vladimir Ferdelji - hrvatski menadžer: "Plastični proizvodi, uključujući i plastične vrećice svu vrlo profitabilan proizvod svakom smislu (cijena, kvaliteta, utjecaj na okoliš, primjenjivost) i proizvođači proizvoda od drugih materijala, koji ne mogu dostići tu profitabilnost, moraju vapiti za naknadama i zabranama".
"Stvarni problem plastičnih vrećica se što one vrlo brzo i vrlo uočljivo otkrivaju naše ponašanje"
A sada evo nekoliko argumenata koje koristimo u našoj kampanji:
- plastična vrećica je višefunkcionalni proizvod i pogodan je za sve namjene (prijenos vlažnog, masnog, prljavog ili rasutog sadržaja)
- plastična vrećica nije problem zaštite okoliša, stvarni problem je ljudsko ponašanje (ali i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja i sustava recikliranja). Nije moguće ispravljati ljudsko ponašanje sa zabranama ili naknadama na bilo koji materijal.
- brojna istraživanja potvrđuju da su plastične vrećice neznatan dio kućnog otpada. U Austriji one zauzimaju 0,02 %, u Velikoj Britaniji plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima.
- trag u okolišu plastičnih vrećica samo je 0,05 % traga prosječnog građana. U Austriji su izračunali da trag u okolišu prosječnog građanina zbog korištenja plastičnih vrećica cijele godine je jednak tragu kojeg građanin prouzroči vožnjom automobilom 13 km (prema istraživanju Instituta Denkstat)
- mi procjenjujemo da svaki hrvatski građanin proizvede otpada po osnovi plastičnih vrećica od 300 do najviše 500 grama godišnje
- nakon zabrane jednokratnih plastičnih vrećica u San Franciscu, potrošnja papirnih vrećica narasla je na dvostruku količinu nego je to bila potrošnja plastičnih vrećica, jer je svaki kupac u trgovinama i trgovačkim lancima upotrijebio dvije ili tri papirnate vrećice da bi prenio istu količinu kupljenih potrepština. To znači da je utjecaj na okoliš učetverostručen.
- ukoliko se uvede naknada ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, prosječni potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih i pamučnih) čiji je utjecaj na okoliš značajno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica
- ukoliko se uvede naknada ili zabrana jednokratnih plastičnih vrećica, potrošnja drugih vrsta plastičnih vrećica će se povećati. Pogledajte Irski primjer, kada su uveli naknadu na jednokratne vrećice, njihova potrošnja pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo istovremeno porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %
- svaka, tzv. jednokratna plastična vrećica koristi se najmanje tri puta - kada donosimo potrepštine iz trgovine, kada omatamo proizvode i stavljamo u frižider i na kraju, kada ih koristimo kao vrećicu za smeće
- plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima. Na jednom od bolje organiziranih odlagališta u Hrvatskoj, sva ambalažna plastika (vrećice, folije, omoti - ne uključuje plastične boce i spremnika) predstavlja samo 2.9 % ukupnog otpada na odlagalištu.
- brojna istraživanja potvrdila su da je trag u okolišu plastičnih vrećica manji od utjecaja drugih proizvoda iste namjene. Papirne vrećice imaju 10 puta veći utjecaj na efekt staklenika, faktor istrošenja prirodnih resursa papirnih vrećica je 62 puta veći nego plastičnih vrećica
- analiza životnog ciklusa (LCA) potrošačkih vrećica koju je sačinilo britansko ministarstvo zaštite okoliša utvrdilo je da plastične vrećice imaju značajno manji koeficijent potencijala globalnog zatopljenja (GWP - Global Warming Potential) nego ga imaju papirne i platnene vrećice
- potrošnja sirovina za izradu papirnih vrećica je 22 puta veća nego kod plastičnih vrećica
Usporedbe su sljedeće:
• potrošnja materijala: plastika 1 - papir 22 > 22 puta više
• efekt staklenika: plastika 3 - papir 30 > 10 puta više
• faktor istrošenja prirodnih resursa: plastika 0,0045 - papir 0,25 > 62 puta više
• eutrofikacija: plastika 0 - papir 0,0025
• potrošnja vode (za proizvodnju 1000 vrećica):
- plastične vrećice - manje od 200 l
- papirne vrećice - 3800 l (17 puta više)
- pamučne vrećice - 27000 l (135 puta više)
Ili kalkulacija na drugi način:
- da bi se proizvela 1 tona polietilena od kojeg se proizvede oko 200.000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode
- da bi se proizvela 1 tona papira, od kojeg se proizvede oko 10.000 papirnih vrećica potroši se od 15 do 20.000 litara vode
- da bi se proizvela samo jedna pamučna vrećica potroši se oko 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučnog platna potroši se između 10 i 17 milijuna litara vode - za svu proizvodnju pamuka danas se u svijetu troši 2,6 % ukupne svjetske potrošnje vode (dobro je poznat slučaj Aralskog jezera)
- za proizvodnju plastične vrećice koristi se etilen C2H4 - neotrovan plin koji se dobiva kao ostatak u preradi nafte ili prirodnog plina. etilen se koristi za proizvodnju polietilena - sirovine za plastične vrećice, i koristi se od 5 do 7 grama za polietilensku vrećicu. Za sveukupnu svjetsku proizvodnu plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (50 % potrošnje nafte ide na transport, 32 % ide na loženje i grijanje - što znači da oko 82 % svjetske potrošnje nafte jednostavno spalimo; 10 % nafte potroši se za kemijsku industriju gdje je 5 % za ukupnu proizvodnju plastike, a unutar toga je 0,05 % za plastične vrećice)
- za proizvodnju 1 tone papira potroši se 3,5 tona drveta i velike količine opasnih kemikalija (natrijev sulfat, natrijev hidroksid, magnezij, amonijak bisulfid, klor, titan dioksid, polialuminij klorid)
- teški metali su pronađenu u otpadnim vodama proizvodnje papira
- za platnene vrećice najviše se koristi pamuk. Pamuk se uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s 25 % ukupne svjetske proizvodnje pesticida i herbicida
- u skladu s istraživanjem austrijskog instituta Denkstat, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećice je s energijske točke gledišta povoljnija od papirnih ili platnenih vrećica. Jedinični utrošak energije za proizvodnju i korištenje plastičnih vrećica je niži, a na kraju uporabnog vijeka, plastična vrećica se može energijski oporabiti
- prilikom recikliranja koriti se manje energije. U slučaju da se iskorištene vrećice spaljuju, zbog njihove velike energijske vrijednosti, može se iskoristiti za proizvodnju toplinske energije
- plastične vrećice ili bilo koji drugi plastični proizvod imaju vrlo veliku energijsku vrijednost te se u novo razvijenim i optimiziranim modernim procesima, jeftinim i učinkovitim metodama mogu pretvoriti u visokovrijedno gorivo
- istovremeno valja naglasiti da se za proizvodnju polietilena potroši ukupno 150 kJ/cm3, za proizvodnju čelika 350 kJ/cm3 i za proizvodnju aluminijskih slitina 600 kJ/cm3 energije
- papirne vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Za transport od proizvođača do potrošača ovih potonjih treba znatno više kamiona
- izračun je jednostavan: ukoliko prosječni potrošač potroši 200 vrećica godišnje, Sjedinjene Američke države (koje imaju 310 miliona stanovnika) godišnje potroše 62 milijarde plastičnih vrećica. Jedan prosječni kamion može prevesti oko 2,7 miliona plastičnih vrećica, odnosno 150.000 papirnih vrećica odnosno 92.000 platnenih vrećica. To znači da je u SAD-u za prijevoz plastičnih vrećica potrebno 22.963 kamiona, za papirne vrećice 413333 kamiona (18 puta više nego za plastične vrećice) i 673913 kamiona za prijevoz platnenih vrećica (29 puta više nego za prijevoz plastičnih vrećica)
- a to ujedno znači toliko puta više potrošnje goriva, više emisija CO2 i drugih ispušnih plinova u atmosferu, toliko puta više oštećivanja i nepotrebnog opterećivanja skupe cestovne infrastrukture
- ukoliko dođe do povećanja volumena potrošačkih vrećica (prelaskom na papirnate i platnene) doći će u jednakom omjeru i do povećanja volumena otpada. S povećanjem volumena otpada, doći će do povećanja troškova odvoza i zbrinjavanja jer će građani odbacivati voluminozniji otpad, komunalna poduzeća će morati prevoziti više otpada i taj voluminozniji otpad zauzeti će više mjesta na odlagalištima
- kao posljedica uvođenja naknade na plastične vrećice u Irskoj, kada je njihova potrošnja značajno pala (za 90 %), to nije rezultiralo smanjenjem otpada na odlagalištima
- uvođenje naknada na plastične vrećice preusmjeriti će potrošače na veće korištenje papirnih i platnenih vrećica koje su skuplje što će rezultirati povećanjem troškova života. U supremarketima potrošači sami biraju voće i povrće i sami ih pakiraju. Opterećivanjem plastičnih vrećica s naknadom, porasti će potreba za pakiranjem voća i povrća i drugih proizvoda u drugu ambalažu što će automatski povećati potrošnju druge, voluminoznije i skuplje ambalaže (polistirenski podlošci, folije za omatanje). To će i povećati rad na pakiranju kao i ukupne troškove pakiranja što će u konačnici rezultirati povećanjem cijena
- povećanjem korištenja višekratnih i platnenih vrećica, povećava se i rizik za stvaranje nehigijenskih uvjeta i kontaminaciju bakterijama kupljenih proizvoda, posebno u slučajevima vlažnog materijala (pojava norovirusa)
- da bi se održala odgovarajuća higijena platnenih vrećica, iste se moraju čistiti i prati što automatski znači povećanje potrošnje pitke vode, skupe energije i opasnih kemikalija kao što su deterdženti, povećanje otpadnih voda s ostacima deterdženata što rezultira povećanom eutrofikacijom
- uvođenje naknada ili zabrana plastičnih vrećica imati će značajan negativni utjecaj na sustav organiziranog prikupljanja i recikliranja plastičnih vrećica, ali i općenito sve ostale plastike
- recikliranjem se čuva sirovina, čuvaju se prirodni resursi i smanjuje se potrošnja energije. Dobro je poznato da je plastika = sirovina + energija, a recikliranjem čuvamo i sirovinu i energiju
- bez recikliranja, što će biti posljedica uvođenja zabrana ili naknada na plastične vrećice, gube se pozitivni efekti plastike, ne samo sirovina i energija, već i velike mogućnosti sustava recikliranja koji omogućava velike ekološke i ekonomske prednosti
- naknade ili zabrane plastičnih vrećica nisu znanstveno niti stručno opravdane niti dokazane. Obrazloženja političara i zagovornika naknada i zabrana su jeftina, senzacionalistička, zasnovana na krivim, netočnim i lažnim informacijama, ili sa sasvim drugom namjenom u pozadini (drugi lobiji, profiti, interesi - i definitivno ne ekološki razlozi), ali su samo populističko dodvoravanje neinformiranoj ili krivo informiranoj javnosti."
Svoj komentar dao je i prof.dr. Igor Čatić, koji je napisao:
"George Monbiot napisao je u Guardianu u 8. travnja 2009.: "Čemu ta fetišizacija plastičnih vrećica? Zato jer je bavljenje s vrećicama jednostavno. Jednostavno za vlasti, jednostavno za distributere, jednostavno za trgovce. To ne ugrožava nikoga, omogućava dodatnu zaradu trgovcima (ukoliko naplaćuju vrećice) i osigurava svima da se su zadovoljniji sobom dok i dalje zagađujemo biosferu onako kako smo to i do sada činili."
Problematika plastičnog otpada mi je bliska još od siječnja 1967. kada sam napisao članak o problemu recikliranja PVC plastičnih boca. Na isti način kao i dr. Burnett i G.Monbiot, svoj prvi članak o problemu s plastičnim vrećicama napisao sam 6. svibnja 1993. Otada sam napisao stotine tekstova, te imao brojna radio i TV pojavljivanja. Upravo stoga, mogu vrlo precizno dati brojne argumente u korist plastičnih vrećica. One su najbolje rješenje za okoliš. Osim jednog izuzetka, plastična vrećica bačena u okoliš je vrlo ružna. Papirne, tekstilne i posebno biorazgradljive vrećice više opterećuju okoliš nego klasične najčešće polietilenske vrećice
Neki od argumenata navedeni u reagiranju na tekst dr. Burnetta, nalaze se izvorno na web siteu g. Romea Deše.
Prof. Igor Catic
Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Član više udruženja inženjera za plastiku i gumu
Dobitnik međunarodne nagrade za obrazovanje od SPI, SAD, 1998."
Izvor: Washington Post
